Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Kornelije Stanković Empty Kornelije Stanković

Čet Okt 08, 2009 6:42 am
Kornelije Stanković Kornelije-stankovic
1831-1865
Bio je prvi školovani srpski muzičar. Bio je pijanista, kompozitor i horovođa. Poseban značaj ima njegova delatnost na zasnivanju i obradi narodnog crkvenog pojanja.
Rođen je u srpskoj četvrti Budima. Prve poduke iz violine je imao kao četrnaestogodišnjak. Iz klavira je bio samouk.
1850. odlazi u Beč i muziku uči kod Willmersa. 1855. se zapućuje u Sremske Karlovce da tamo započne svoj životni poduhvat – zapisivanje karlovačkog pojanja. On ide baš tamo, jer je tamo prisutna veoma stara i brižljivo negovana tradicija pojanja. Jerotej Mutibarić je na zahtev Stevana Stratimirovića-mitropolita koji je osnovao Gimnaziju i Bogosloviju u Sremskim karlovcima – oslobodio pojanje suvišnih melizama. Oni su bili karakteristični za dotadašnju tradiciju, grčko-vizantijskog porekla.
Pravoslavno pojanje srpskog naroda se razlikovalo od pojanja drugih pravoslavaca. Tada pojačka tradicija biva ugrožena, naročito tridesetih godina devetnaestog veka, prodorom ideja o višeglasnom pevanju. Ono se prvi put čulo 1834 u Sremskim Karlovcima na ustoličenju Stefana Stankovića za bečkog episkopa.Stankovic je svojim liturgijama doprinosio uvođenju višeglasne pojačke tradicije.
Stankovic je dve godine belezio i harmonizovao napeve. Sačuvano je 17 svezaka crkvenih napeva i još 5 svezaka jednoglasnih napeva u istorijskog zbirci SANU. Prvo je beležen tekst napeva po slogovima, a zatim bi usledilo notiranje melodije. Nažalost, najveći deo njegove zaostavštine je u rukopisnoj formi.
Kod harmonizovanja melodija, Kornelije Stanković je težio jednostavnim rešenjima, smatrajući da samo ona odgovaraju duhu melodija. Izdao je tri sveske Pravoslavnog crkvenog pojanja. Prva sveska obuhvata liturgiju sv. Jovana Zlatoustog i sv. Vasilija Velikog, tropare, kondake i irmose od Spasovdana do Vavedenja.
Stanković je bio izuzetan pijanista. Na koncertima je često nastupao samostalno ili kao pratilac pevača. Kratko vreme je bio dirigent društva u Beogradu. Iz oblasti svetovne muzike Stanković je objavio četiri sveske s obradama srpskih melodija (24 pesme – 1853, 30 pesama 1859, 12 pesama 1862, 8 pesama 1863, sve u Beču) za glas i klavir i klavir solo. Pisao je pesme lirskog i rodoljubivog karaktera za vreme studija u Beču i nastavio tokom čitavog života.
Ako se upotrebe Kornelijeve obrade i Mokranjčeva kompozicija, može se uočiti razlika između predromatičarskog i romatičarskog pristupa folkloru.
Stankovićeve kompozicije za klavir pripadaju tipu salonsko-virtuoznih komada (varijacije na teme Ustaj, ustaj Srbine, Što se bore misli moje, Rado ide Srbin u vojnike).
Nazad na vrh
Similar topics
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu