Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:11 am
Kalendar je skup pravila koji
uredjuje odnose izmedju raznih vremenskih intervala.


Kalendar suizmislili zemljoradnici. Sve dok su nasi preci ziveli od lova i sakupljanja plodova za njih su postojali samo dani.
A dani su se racunali po Suncu. Koliko puta se na nebu pojavi Sunce toliko ima dana. Za duzi
vremenski period pokazao se Mesec kao vrlo zgodan dar prirode. Mesec
prolazi kroz faze u jednakim intervalima: od uskog srpa pa do punog
Meseca cetrnaest puta se Sunce pojavi na nebu. Za prvo vreme to je bilo
sasavim solidno znanje. Ponekad naidju kisini dani, ponekad nastanu
periodi duge zega - ali to je bilo do bogova.




Istorija kalendara Zemljoradnici
Medjutim kad su ljudi poceli da se bave
zemljoranjom videli su da biljke ipak bolje rode ako se zasade u
odredjeno doba i bilo je dobro znati kada ce to da bude. Bilo je dobro
znati kada nastupaju periodi zime, kise, vrucine. A trebalo je naci i pocetak od kojeg ce se
brojati dani.

Problem pocetka je resen kad je pronadjen gnomon. Nametala su se cetiri dana: onaj kada je dan najkraci a
Sunce najnize nad horizontom, onaj kada je dan najduzi i Sunce najvise
na nebu ili pak jedan od dva dana kada su i noc i obdanica jednako dugi, a
Sunce izlazi tacno na istoku i zalazi tacno na zapadu. Svaki od ova
cetiri dana jednako je pogodan za pocetak.

Kad je utvrdjen pocetak trebalo je samo
brojati. Ovo brojanje je pokazalo da Mesec prodje dvanaest puta kroz sve svoje faze
u tok jednog prirodnog ciklusa, recimo od jednog pa do sledeceg najduzeg
dana. Tako je bila utvrdjena nova vremenska jedinica - godina. Utvrdjeni
su zatim i pojedini kraci periodi godine, godisnja doba i tako je
zapravo nastao kalendar. Bio je to
lunarni kalendar
posto se vreme merilo po prolasku Meseca kroz svoje
faze. Svi stari narodi vremenom su dosli do tog znanja pa su i
njihovi prvi kalendari bili lunarni.

Lunarni kalendari imaju neke dobre
osobine. Meseceve faze su upadljive, lako uocljive i njihovo pracenje
dostupno je svima. Zatim, svaki mesec je pocinjao sa
istom fazom Meseca pa je tako racunanje bilo lako. Nije cudo sto je nas
satelit obozavan u staro doba kad je ljudima govorio kako tece vreme.

Ali lunarni kalendari imaju veliku
manu. Po njima rukovodili su se samo ljudi - sve ostalo, biljke,
zivotinje, citava priroda uskladjuju su svoj zivot po Suncu. Biljke
cvetaju "po Suncu", a ne po Mesecu.
Problem sa lunarnim kalendarom je
dakle u tome sto nije u skladu sa prirodnim
ciklusima. Mesec kroz svoje faze prodje za 29,5 dana (zato su meseci u
lunarnim kalendarima imali naizmenicno 29 i 30 dana) a to znaci da za dvanaest
meseci protekne 354 dana. Medjutim Sunceva godina traje 11 dana duze i
ako bismo vreme racunali po lunarnom kalendaru desilo bi nam se da nas
kroz vise godina u sred leta zaveje sneg jer i godisnja doba zavise od
Sunca a ne od Meseca.
(izvor, A.M. astronomija)
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:15 am

Zašto 1. januar?

Narodna imena za januar:
prosinec, sečen (ili sečanj, sečenj, sječanj, siječanj...), koložeg,
golemi mesec, bogojavljenski... kod Hrvata: siječanj.Latinski:Januarius
Engleski: January
Istorija kalendara Dedamraz
Što se astronomije tiče nema nikakvog razloga da novu godinu slavimo prvog
januara jer se u svemiru, a i ovde na Zemlji, tog dana ništa
naročito ne dešava. Proslava Nove godine je, dakle, čisto ljudska
pojava. Sa nadom da će naredni period života biti bolji, lakši i lepši,
ljudi su od pamtiveka dočekivali narednu godinu prinoseći žrtve bogovima
i priređujući gozbe.
Istorijsko je pitanje, međutim, kada počinje nova
godina. Ima logike da to bude na dan zimske kratkodnevnice jer posle
toga obdanica postaje sve duža, a noć sve kraća. Tako su radili
Heleni i Stari Sloveni. Ali Vavilonci i, u početku, Rimljani,
su novu godinu slavili negde oko prolećne ravnodnevnice što isto tako
nije loše rešenje, jer je to doba kada priroda počinje da se budi, a
dani postaju duži od noći.
Asirci su opet smatrali da se godine menjaju u
septembru, onda kada prođe jesenja ravnodnevnica.
Pitanje kada počinje sledeća godina zapravo ni danas
nije rešeno u globalu. Jevreji je slave 6. septembra,
Kinezi negde krajem januara ili početkom
februara (u svakom slučaju slave je dve nedelje). Tvrdoglavi pravoslavci
se drže starog kalendara pa Novu godinu dočekuju 14. januara (mada oni
tvrde da je to 1. januar). Oni drugi, normalni pravoslavci su
fleksibilniji. Oni slave i 1. i 14. januar (neki čak i Muzičku novu
godinu).
No, konačno, zašto baš 1. januar? Za sva je kriv drugi
od sedam rimskih kraljeva Numa Pompilije. Do
njega rimski kalendar je imao deset meseci, svaki mesec 30 odnosno 31
dan, a godina je počinjala 1. marta. Pošto je deset meseci sa 304 dana,
koliko je po tom kalendaru trajala godina, ipak malo da u njih stane
čitava prava, Sunčeva, godina, Numa Pompilije je naredio reformu pa su
kalendaru dodata još dva meseca: januar i februar i to pre meseca
marta. Januar je bio posvećen Janusu, bogu svih početaka. Logično je da
božanstvo početka ne može imati svoj mesec na kraju godine, ali od tada
je oktobar, iako mu ime kaže da je on osmi mesec postao deseti, a
decembar (deseti) postao je dvanaesti.
No nije to bio glavni problem. Taj kalendar je imao 355
dana, dok sunčeva godina traje 365 dana (i nešto sati) i Rimljani su
često morali da prave "zakrpe" na svom kalendaru ubacujući povremeno
dodatni mesec. Ovo je dovelo do toga da običan čovek nikad nije bio
siguran koji je datum, pa čak ni godina.
Stvar je morala da se popravi kad-tad. To
kad-tad bilo je 45-te godine pre n.e. kada je uveden novi kalendar.
Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao
astronomiju, pozvao je aleksandrijskog astronoma na glasu,
Sosigena, da sastavi novi kalendar. Sosigen je
po starim egipatskim računima uzeo da godina traje 365 dana i 6 sati i
po toj osnovi je sastavio kalendar koji je našto kasnije, po Cezaru,
nazavn julijanski kalendar.
To nije bio loš kalendar. Godina po tom
kalendru trajalaje svaga 11 minuta i 14 sekundi duže od prave godine. Reklo bi se
zanemarljivo.
Ali ta sitna razlika uvečala se u XVI veku na čitavih
deset dana. Da bi se računanje vremena uskladilo sa pojavama u prirodi
1582. po, nalogu pape Grgura XIII, napravljen je novi kalendar, ovaj koji
i danas koristimo. Taj
kalendar, poznat pod imenom gregorijanski kalendar (po papi Grguru), je
preuzeo sve mesece svog prethodnika, a sa njima i proslavu Nove godine
1. januara.
Ovaj kalendar su prvo prihvatile katoličke zemlje, a
zatim je on počeo da se širi po svetu. U Srbiji je, kao zvanični
kalendar, usvojen tek 1919. Međutim Pravoslavna crkva ga ni danas ne
priznaje, već se drži julijanskog kalendara. Kako se razlika između
julijanskog i gregorijanskog kalendara u međuvremenu povećala na 13
dana, oni koji se drže pravoslavlja Novu godinu dočekuju 14 januara.
Po gregorijanskom kalendaru godina traje 365,2422 dana
što je preciznost koja nam dozvoljava da nekoliko milenija, budemo
mirni. Jer tropska godina traje 365,242199 dana i razlika nije velika.
Postoje, međtim, drugi problemi sa ovim kalendarom. Meseci imaju
različiti broj dana, broj nedelja u tromesečjima i polugodištima je
različit, dani u nedelji padaju u različite datume itd. Ako jedne godine
1. januar pada u petak, sledeći će padati subotu. Iz mnogih razloga bilo
bi dobro da svaki datum ima samo svoje dane.
No ovo zapravo ne bi bilo vredno ni pomena
da ne postoji jedan mnogo savršeniji kalendar od ovog gregorijanskog. To je novojulijanski
koji je desetak puta precizniji, a rešio je i neke probleme sadašnjeg kalendara.
Novojulijanski kalendar je sastavio
Milutin Milanković i samo malo je
falilo da taj kalendar bude usvojen u svetu. Ali o tome, ipak, nekom drugom prilikom.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:21 am
Priča o
februaru


Narodna imena za februar:
sečen,(sečan, sečko, sečka), veliki sečko, ljutij, unor.... u Hrvata:veljača
Latinski: Februarius
Engleski: February


Istorija kalendara Macka
Od kako je izmišljen februar
je reformatorima kalendara uvek slu?io kao zgodno meste gde mogu da ispravljaju svoje
greške i vrše druge korekcije kalendara.
U najstarije doba
drevnog Rima kalendar je imao svega deset meseci. šest su trajala po 30 dana, a
četiri po
31 dan. Godina je počinjala marta meseca, a završavala se krajem
decembra. Nakon decembra dolazio je period koji se jednostavno nije računao, tj. dani se
nisu brojali sve do dolaska lep?ih dana i početka marta.
Da bi popunio ovu prazninu za vreme zime Numa Pompilije (715?-673?),
drugi od sedam rimskih kraljeva, odlučio je da kalendaru doda još dva meseca: januar i februar ali tako da
kalendarska godina traje 354 dana. Tada je u upotrebi bio lunarni kalendar (kalendar
usklađen sa Mesečevim fazama), a godina po lunarnom kalendaru traje otprilike baš toliko
(29,53 X 12 = 354,38) dana.
Da bi dobio dovoljan broj dana za dva dodatna
meseca Numa je od svakog meseca koji je trajao 30 dana oduzeo jedan dan, pa
je za dva nova meseca ostalo 56 dana. Trebalo je, dakle, da svaki od ta dva
meseca traje po 28 dana. Međutim, u to vreme Rimljani su iz sujeverja
izbegavali parne brojeve pa je januaru dodat jos jedan dan. Drugi mesec je
ipak ostao na 28 dana, ali, iako se radilo o parnom broju, smatralao se da
je to korektno jer je drugi mesec (februar) bio posvećen svetkovini
pročišćavanja namenjenog kultu mrtvih.
Taj kalendar je znači trajao 355 dana. Februar je imao 28, mart, maj, jul i oktobar po 31,
a januar, april, jun, avgust, septembar, novembar i decembar po 29 dana. Ali godina po tom
kalendaru je za nekih 10 dana i nekoliko sati bila kraća od tropske, prave godine i zato
je trebalo povremeno tu godinu proširivati umetanjem dodatnih dana. A gde dodati nove
dane? Pa, razume se u februar. Svake druge godine izmedju 23. i 24. februara dodavan je
još jedan mesec koji se zvao mercedonius a koji se satojao jedanput od
27, a drugi put od 28 dana.
Nije uopšte čudo što je takav kalendar pretrpeo
novu reformu.
To se dogodilo 45. godine pre naše ere kada je
kalendar počeo da se pravi prema kretnju Sunca (solarni kalendar). Prvo je
trebalo dodati ne?to dana kako bi se kalendar uskladio sa prirodnim
pojavama. Naravno novi dani su umetnuti u februar. (dodati su posle 23.
februara).
Po?to je godina po ovom kalendaru kraća od prave
godine za nekih ? dana odlučeno je da svaka četvrta godina bude prestupna.
Prestupni dan se dodaje, naravno, februaru. U to vreme mnogi meseci su
pretrpeli izvesne promene, pa je i februar postao veći za jedan dan te je
imao 29 dana (30 prestupne godine). Po?to je reformu kalendara inicirao
Julije Cezar kalendar je dobio ime: Julijanski kalendar.
Nešto kasnije, 44. godine pre n.e. Senat je doneo
odluku da mesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8.
godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom
usvojenom sinu i nasledniku Oktavijanu Avgustu. Mali problem je bio sto je
Avgustov mesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rešena tako što
je od februara oduzet jedan dan i pridodat avgustu.
Takvo stanje se zadržalo do danas. Ili možda do neke nove reforme.
A tokom istorije u februaru se dogodilo i ovo: 1917. (po
starom kalendaru 23. februara, inače 8. mart po novom kalendaru)
izbila je Februarska revolucija u Rusiji u kojoj je sru?ena monarhija
i ustanovljena Privremena vlada. Ova revolucija je bila samo uvod u čuvenu
Oktobarsku revoluciju posle koje će sve biti malo drugačije. 1943. - Drugog
februara okončana je jedna od najvećih bitaka Drugog svetskog rata, čuvena
Staljingradska bitka. Bitka je započela je 23. VII 1942. vodila
sa na površini od 100 000 kv. km i u njoj je učestvovalo vi?e od 2
miliona vojnika sa 20 hiljada topova i minobacača, oko 2 hiljade
tenkova i oko 2 hiljade aviona. U Staljingradskoj bitiki snage
Sovjetskog Saveza su uspele da odbrane Staljingrad (danas Volgograd)
od nemačke ofanzive i zatim da nanesu prvi veliki poraz Hitlerovim
snagama u čitavom ratu. 1971. - Petog
februara te godine u području kratera Fra Mauro na Mesecu sleteo je Apolo 14 sa
trećom ljudskom posadom koja je ikad posetila na? satelit. Na
povr?ini Meseca članovi misije su proveli 33 sata i 31 minut. Pokupili
su 42,9 kg uzoraka Mesečevog tla, kući su krenuli 6. februara i
sleteli na Zemlu tri dana kasnije, 9. februara 1971
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:23 am
Mart

Narodna imena za mart: brezen (bresen,brezanj), suhi, sušac, mali sečko. letnik, lažak, derikoža; blagoveštenski.... u Hrvata: ožujak
Latinski: Martius
Engleski: Mach

Najveći rimski bog, pored Jupitera, bio je Mars, bog rata. Po mars.gif (4322 bytes)tradiciji, kao otac Romula, legendarnog osnivača Rima, Mars je otac i čitavog rimskog naroda. Nije čudo što je po starom rimskom kalndaru prvi mesec u godini bio posvećen ovom bogu. Godina je tada počinjala prvog marta a završavla se nakon deset meseci polsednjeg dana decembra i trajala je 304 dana. Kako to nije odgovaralo dužini prave godine legendarni rimski kralj Numa Pompilije (715?-673?), koji je na prestolu nasledio Romula, ubacio je u kalendar još dva meseca: januar i februar i od tada je mart treći mesec u godini. Mart još od najstarijih vremena ima 31 dan.

Sa martom je godina počinjala i u Britaniji sve do 1752. kada je prihvaćen Gregorijanski kalendar. A postoji mišljenje da su u najstarije vreme i Srbi računali početak godine u martu.
Mart je mesec kada počinje proleće. To je onaj dan kada Sunce pređe sa južne na severnu hemisferu Zemljine lopte, a dan i noć traju jednako dugo. Obično se to desi 21. marta (ponekad 20. kada se radi o prestupoj godini).
Velšani slave 1. mart kao dan svetog Davida, zaštitnika Velsa. A Irci opet 17. marta slave dan svetog Patrika, zaštitnika Irske. Jevreji u martu imaju svoj Purim, ali to ne pada baš uvek u ovaj mesec. Međutim najpoznatiji praznik vezan za mesec mart je sigurno Dan žena.
Možda najpoznatija rečenica u kojoj se pominje mart (sem čuvene "Čestitam vam 8. mart") je ona koju je stari prorok uzvikuno Cezaru 44. pre nove ere: "Čuvaj se, Cezare, martovskih ida". Idama su Rimljani označavali sredinu meseca.

tradicija
Baba Marta – po našoj tradiciji to je ćudljiva, naprasita i pomalo luckasta baba koja upravlja mesecom martom. Zato je i sam mart promenljiv. Lepe i prijatne dane zna sasvim nenadano da zamene dani vejavice i niskih temperatura. A onda opet ograne sunce.

istorija
Marta 415. ubijena Hipatija iz Aleksandrije, platonista i prvi značajni matematičar među ženama.
15. marta 44. godine pre nove ere ubijen je Gaj Julije Cezar. Bio je to jedan od najčuvenijih atentata u čitavoj ljudskoj istoriji.
1910. na predlog Klare Cetkin na međunarodnoj konferenciji zena u Kopenhagenu 8. mart je prihvaćen kao dan borbene solidarnosti žena. Od tada se u mnogim zemljama ovaj dan slavi kao Dan žena.
29. marta 1807. otkriven asteroid Vesta
21. marta 1839. rođen je veliki ruski kompozitor Modest Musorgski. Čuvena je njegova opera Boris Godunov. Musorski je i umro u martu. Bilo je to 28. marta 1881.
27. mart 1850. umro je Beer, Wilhelm, nemački bankar i astronom. Zajedno sa Mädlerom napravio je prvu zaista dobru mapu Meseca (1836).
13. marta 1855. rodio se čuveni američki astronom Lowell Percival
4. marta 1879. rodio se Albert Ajnštajn.
9. marta 1934. rodio se Jurij Gagarin, prvi čovek koji je poleteo u svemir.
27. marta 1941. dva dana nakon što je jugoslovenska vlada u Beču potpisala pristupanje Trojnom paktu izbile su velike narodne demnonstracije protiv tog akta. Istog dana grupa oficira na čelu sa generalom D. Simovićem rano ujutro je izvršila puč te je srušila vladu. Bio je to povod da nekoliko dana kasnije Nemačka napadne Jugoslaviju.
3. marta 1969. lansiran je Apolo 9.
10. marta 1977. otkriveni prestenovi Urana.
23. marta 2001. u 05:58 UT nesagoreli ostaci svemirske stanice Mir pali su u Tihi okean na planirano područje. Ulazak u atmosferu označen je kratkim bljeskom kada se stanica zapalila. Tako je okončana petnaestogodišnja misija za sada najčuvenije svemirske stanice.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:26 am
April

Narodna imena za april: cveten (cvetanj), brzosok, duben, biljar, lažitrava, đurđevski u Hrvata: travanj
Latinski: aprilis
Engleski: April

April je četvrti mesec u godini i ima 30 dana. U starom Rimu ovaj mesec je bio posvećen boginji Veneri. Njegovo ime možda potiče od helenskog imena ove boginje (Afrodita), mada deluje uverljivija druga pretpostavka po kojoj reč april dolazi od latinske reci aperire što znači otvoriti, a što asocira na otvaranje pupoljaka u ovo doba godine.
April je svakako najpoznatiji po bezazlenim šalama koje se u Evropi i Americi prave prvog dana ovog meseca. Sličan običaj postoji i u Indiji samo 31. marta.
Jedna od poznatijih prvoaprilskih lakrdija desila se 1860. u Londonu kada je nekoliko stotina va?nih ličnosti primilo poziv da posmatraju ceremoniju kupanja belog lava. Mnogi su se odazvali ovom pozivu da bi zatim ustanovili da beli lavovi ne postoje.
Poreklo prvoaprilskih šala je verovatno u vezi sa promenljivim, šašavim, vremenom u ovom periodu godine.

************

? 14. aprila 1629. rodio se Kristian Hajgens (Christiaan Huygens)

? 18. aprila 1756. umro Žak Kasini (Jacques Cassini)

? 12. aprila 1817. umro Čarl Mesije Charles Messier

? 28. aprila 1900. rodio se Jan Hendrik Oort

? 12 aprila 1961. poleteo je prvi čovek u svemir Jurij Gagarin u vasionskoj letelici Vastok 1.

? 13 aprila 1970. odigrala se drama Apola 13

? 25. aprila 1990. posada spejs šatla Discovery postavila u orbitu oko Zemlje Hablov svemirski teleskop.

------------------

? U istoriji književnosti april se pamti po rođenju i smrti ?ekspira. Po tradiciji Šekspir se rodio 23. aprila 1564. a umro je 23. aprila 1616.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:27 am
Maj

Narodna imena za maj: travanj, veliki travanj, cvetanj, cvetnik, čerešnjar.... u Hrvata: svibanj
Latinski: Maius
Engleski: May

Maj je peti mesec u godini i još od doba starog Rima ima 31 dan. Ime je po svoj prilici dobio po Maji, staroitalskoj boginji prirode, plodne zemlje i biljaka.
Ako bi se birao najlepši mesec maj bi po većini bio na prvom mestu. To je mesec kada se priroda već probudila iz zimskog sna i sada sve buja, raste i razmnožava se. Dani su primetno duži, a sunce prijatno greje. Mlade majke izvode svoju decu u šetnju i stiže prvo voće i prvo povrće.
Od svih dana maja prvi je najvažniji. Tada se u mnogim zemljama sveta slavi praznik Dan rada. Ovaj praznik je danas dosta izgubio u svom sjaju, a i na značaju. Međutim, krajem XX veka bio je to najvći državni praznik u svim komunističkim zemljama. Obeležavan je grandioznim radničkim i vojnim paradama, naročito u nekadašnjem Sovjetskom Savezu. Kao dan radnika prvi maj je počeo da se slavi 1889. u znak sećanja na velike radničke demonstracije od 1. maja 1886. u Čikagu kada je došlo do sukoba radnika i policije.
Međutim, proslava prvog maja vuče poreklo iz mnogo davnijih vremena. U starom Rimu su tog dana održavane svečanosti u čast Flore, boginje cveća. A u srednjem veku u Evropi su se organizovale procesije koje su nosile zelene grančice i vence, birani su kralj i kraljica maja itd.
Ovakve proslave su zostatak nekadašnih rituala koji su imali za cilj da obezbede plodnu žetvu i uvećaju stada stoke.
Inače, od Jakova Ignjatovića saznajemo da su i u XIX veku proslave prvog maja, takozvani majalesi bili posebno zanimljivi dogadjaji, a najveći majstor u organizaciji ovih proslava u prirodi bio je čuveni Šamika Kirić, nadaleko poznati Ignjatovićaev Večiti mladoženja.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:28 am
Dogodilo se u MAJU
1. maj 1884. – Postavljen je u Čikagu temelj za prvi soliter, 10–spratnu zgradu. To je omogućio razvoj naprednih čeličnih konstrukcija. Kasnije su u Čikagu napravljene i druge slične građevine, a 1973. godine napravljena je Sears Tower, najviša zgrada u to vreme u svetu – 443 m.

2. maj 1800. – Britanski naučnik William Nicholson (1753–1815) je mešavinom hemikalija napravio prvu primitivnu bateriju. Propuštajući njenu struju kroz vodu da bi posmatrao nastajanje mehurića otkrio je elektrolizu i razložio je na vodonik i kiseonik.

3. maj 1885. – Rođen je britanski biolog Thomas Henry Huxley (1825–95). prvi čovek koji je sebe nazvao agnostikom. Termin je nastao i prvi put je upotrebljen 1869. godine i označava učenje da je svo znanje ograničeno materijalnim svetom. Ako i postoji, duhovni svet je neodređen. Kao gorljivi branilac evolucije, Haksli je bio poznat kao "Darvinov buldog".

7. maj 1911. – Ernest Rutherford je javno prezentovao svoj model atoma. On je predhodno otkrio da se atom sastoji od kompaktnog pozitivnog jezgra oko koga se okreću negativno naelektrisani elektroni. Raderford je pokazao da je središnje jezgro veoma sitno i da je stoga materija sastavljena uglavnom od praznog prostora.

1902. – Vukan Maunt Pelee je smešten na Martiniku, francuskom ostrvu u Karibima. Vulkanska eksplozija koja se desila na današnji dan izbacila je smrtonosni oblak vrelih gasova po čitavom ostrvu. U gradu Saint Pierre nastradalo je u jednom trenu oko 30.000 stanovnika. Preživeo je samo jedan robijaš, koji se nalazio u podzemnom zatvoru. Danas grad ima samo 4,500 stanovnika.

8. maj 1945. – Vlade Velike Britanije i Amerike obznanile su da ovaj datum predstavlja dan pobede saveznika u Evropi i konačan kraj Drugog svetskog rata. Japan se bezuslovno predao Amerikancima tek 14. avgusta iste godine.

9. maj 1745. – Treći koledž po redu osnovan u SAD, Yale, doneo je svoj ustav. Inače, ovaj univerzitet je osnovan još 1701. godine u Branfordu, Konektikat. Ime nosi po velikom donatoru, engleskom trgovcu Elihu Yaleu.

10. maj 1869. – Kada su se dva izvođačka tima uspešno srela u Promontory Summitu, u Juti, uspostavljena je prva transkontinentalna železnička linija. Šest godina ranije jedna ekipa (Central Pacific Railroad) je krenula iz kalifornijskog Sakramenta, a druga (Union Pacific Railroad) iz Omahe u Nebrasci. Na poslednjem zakivku, izrađenom od zlata, bilo je ugravirano: "Neka Bog ujedini našu zemlju kao što je ova pruga ujedinila dva svetska okeana".

12. maj 1796. – Britanski fizičar Edward Janner (1749-1823) je izveo prvu vakcinaciju u svetu. On je pacijenta namerno zarazio malom količinom virusa malih boginja, a pacijentov organizam je sam stvorio snažnu imunu reakciju na bolest stvaranjem antitela.

14. maj 1948. – Na današnji dan Izrael je od Ujedinjenih nacija dobio nezavisnost. Jevreji koji su preživeli II Svetski rat sakupili su se u Palestini sa željom i namerom da ponovo objedine svoju naciju.

15. maj 1953. – U poznatom naučnom magazinu "SCIENCE TODAY" izašao je članak Stanleya Millera pod naslovom "Stvaranje aminokiselina u primitivnim uslovima rane Zemlje". On je na univerzitetu u Čikagu pokušao da stvori fizičke uslove indentične onima u ranim fazama Zemljine geološke istorije i ponovi stvaranje života. Pomešao je nekoliko gasova sa toplom vodenom parom i kroz njih propuštao električne varnice. Voda je predstavljala prvobitni okean, a varnice su služile kao izvor energije i predstavljale su munje. Eksperimentom je potvrđeno stvaranje nekih jednostavnih aminokiselina. Međutim, ovi rezultati nisu pružili dokaz o spontanom nastanku života na Zemlji iz najmanje 3 razloga. Prvo, pri stvaranju tih aminokiselina nigde nije uključen kiseonik, iako se nepobitno zna da ga je na prvobitnoj Zemlji oduvek bilo. Drugo, stvorene amino kiseline su predstavljale jednaku smešu i levo i desno orijentisanih molekula, dok su skoro svi molekuli aminokiselina živih organizama levo orijentisani. I treće, dobijene aminokiseline su bile oko 10.000 puta jednostavnije od onih koje su učestvovale u stvaranju proteina i ćelija.

16. maj 1956. – U Australiji su naučno posmatrane arktičke laste, koje su tu doletele iz daleke Rusije prevalivši udaljenost od 22,5 hiljade kilometara. Postoje dokazi da mogu da se sele i dalje, prelećući udaljenosti od Grenlanda do Australije.

17. maj 1931. – U časopisu "NATURE" Georges Lamaitre je prvi put objavio ideju da je čitav kosmos možda nastao u jednoj eksploziji primordijalnog atoma. Belgijski propovednik i matematičar je tako stvorio temelje teorije Velikog praska. Godine 1951. rimski papa Pius XII je objavio da se crkva slaže sa ovom teorijom stvaranja svet.

18. maj 1980. – Severna Amerika je potrešena velikom erupcijom Mount St. Helena u Vašingtonu. U vazduh je odletelo preko 500 m vrha planine, a oblak prašine je nedeljama kružio Zemljinom kuglom.

19. maj 1910. – Zemlja je prošla kroz rep Halejeve komete i to je bio razlog za veliku paniku u čitavom svetu. Verovalo se da će cijanid u repu komete izazvati smrtan ishod na Zemlji. Mnogi ljudi su pokušavali da zapečate prozore i vrata, a prodavale su se i "pilule protiv komete". Međutim, događaj je prošao bez ikakvih posledica, jer je par miliona kilometara dugačak rep komete uglavnom sačinjen od retkih molekula i praznog prostora.

20. maj 1875. – U Francuskoj je osnovan Međunarodni biro za mere i težine kao odgovor na potrebu da se standardizuju fizičke mere za potrebe inženjerstva, medicine i ostalih tehničkih potreba.

21. maj 1965. – Glavni naslovi u "NEW YORK TIMESU" su objavili da je najzad potvrđena teorija o Velikom prasku. Naučnici Arno Penzias i Robert Wilson su otkrili pozadinsko zračenje koje je prisutno u čitavom kosmosu. To nevidljivo zračenje ima energetski ekvivalent temperaturi od – 270°C, samo malo više od apsolutne nule. Ovo slabašno zračenje se objašnjava kao poslednji eho početnog super–vrelog Velikog praska, kojim je nastao univerzum pre mnogo milijardi godina.

23. maj 1785. – Benjamin Franklin je objavio svoj pronalazak bifokalnih naočara. On je inače istraživao skoro sve prirodne pojave koje su mu bile dostupne, od sočiva do munja. Bifokalna optika se može naći i u prirodi, jer karibska riba anableps poseduje duple retine. Gornja služi da posmatra nebo i svoje neprijatelje iz vazduha, morske ptice, dok donja služi za lov na ribice ispod nje.

1963. – Prvi put posle Rezolucije Informbiroa Jugoslaviju i predsednika Tita posetili su partijski lider koji je nasledio J. Staljina prvi sekretar partije SSSR Nikita Hruščov i predsednik vlade Nikolaj Bulganjin. U posetu je došla najvažnija politička elita tada vodeće svetske sile u svetu i to je bio važan politički događaj za sve naše susede i šire.

24. maj 1543. – Umro je poljski astronom Nikola Kopernik (1473–1543). Istog dana je objavljena i njegova slavna knjiga "O okretanju nebeskih sfera". U njoj Kopernik objašnjava tada nepopularnu ideju o okretanju Zemlje oko Sunca. Knjiga je napisana 13 godina ranije ali naučni autoriteti nisu dozvoljavali da se uči heliocentrični pogled na svet.

1844. – Poslata je prva telegrafska poruka između Vašingtona i Baltimora. Pronalazač Samuel Morse je dugo godina pre toga uspešno eksperimentisao sa telegrafom. Svega 22 godine kasnije, signal je podmorskim kablom prešao okean.

25. maj 1768. – Kapetan James Cook je krenuo na svoje prvo putvanje u Južni Pacifik. U sledećih 3 godine istražio je mnoga ostrva i mapirao obale Novog Zelanda i zapadne Australije.

26. maj 1940. – Počelo evakuisanje savezničkih vojnika kod Denkerka u Francuskoj. Preko 400.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika je bilo uhvaćeno u zamku na francuskoj obali u II Svetskom ratu. Nemačke snage su bila na samo 10 km od njih ali ih nisu mogli odlučnije napasti zbog guste magle koja je pala po plažama. Tako je bilo sledećih 9 dana što je bilo dovoljno da se vojska transportuje u Englesku.

27. maj 1933. – Svetska izložba "VEK NAPRETKA" u Čikagu otvorena je na jedan neobičan način. Svetlost sa izlazeće zvezde Arcturus, četvrte najsjajnije zvezde na nebu, bila je uhvaćena teleskopom aktivirala je poseban prekidač i time je započela oficijelna ceremonija otvaranja. Zašto je izabran baš džin Arktur? Predhodna izložba koja je bila održana u Čikagu bila je pre 40 godina, a znalo se da je zvezda Arktur udaljena oko 40 sv. godina od Zemlje. Tako je odlučeno da svetlost koja je pošla sa Arktura tokom prve izložbe bude inicijator otvaranja druge izložbe. Danas se zna da je Arktur udaljen oko 36 sv. godine i od 1933. godine nazivaju ga i zvezdom Svetskih izložbi.

28. maj 585 p.n.e. – Neki ovaj datum nazivaju prvim pravim istorijski pouzdanim datumom. Desilo se totalno pomračenje Sunca, baš onako kako je i predvideo grčki filozof Tales iz Mileta. Totalni mrak koji je zavladao uneo je toliku pometnju, da je rat koji se vodio između Lidijaca i Medeja odmah prekinut. Od svih planeta u Solarnom sistemu jedino je položaj Zemlje takav da je sa nje moguće posmatrati potpuno pomračenje Sunca.

29. maj 1919. – Posmatrajući prilikom pomračenja Sunca jedva vidljivo skretanje Sunčevih zrakova usled njegove gravitacije uspešno je potvrđena Ajnštajnova teorija relativiteta. Ser Arthur Eddington je predvodio ekspediciju u Južni Pacifik da bi fotografisali ovaj retki fenomen.

1953. – Ser Edmund Hillary i šerpas Tenzing Norkay postali su prvi istraživači koji su se uspešno popeli na Mount Everest. Hilari je bio sa N. Zelanda, a Norkaj iz Nepala. Penjanje je trajalo 11 nedelja i imali su nekoliko baznih logora.

1986. – Biotehnološka kompanija u Viskonsinu je otpočela probne radove na projektu genetski modifikovanih organizama. U biljke duvana ubačeni su strani geni da bi nove biljke rasle brže i veće.

30. maj 1898. – Naučnici Alexander Ramsay i Morris Travers su otkrili hemijski elemenat kripton. To je gas bez boje, ukusa i mirisa, koji pravi svega nekoliko hemijskih jedinjenja. Ime kripton znači sakriveni na grčkom. Iste godine isti istraživački tim je pronašao i elemente ksenon i neon.

31. maj 1889. – Grad Johnstown u američkoj državi Pensilvaniji je zbrisan, kada ga je pogodio talas vode iz porušene obližnje brane. To je bila prva velika nesreća u američkoj istoriji. Ukupno je stradalo 2.200 ljudi
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:29 am
Jun

Narodna imena za jun: čerešnjar (črešnjar), izok, crvenik, životar, lipštak, petrovski .... u Hrvata: lipanj
Latinski: Iunius
Engleski: June

Šesti mesec po Gregorijanskom i četvrti mesec po starom rimskom kalendaru. Do Cezarove reforme kalendara jun je imao 29 dana, a nakon toga 30 koliko ima i danas.

Svoje ime ovaj mesec duguje izgleda Junoni (lat. Iuno), rimskoj boginji Meseca i porođaja, zaštitnici braka i udatih žena. Druga terorija ime ovog meseca vezuje za rimski porodični klan Junius, a postoji i mišljenje da ime dolazi od lat. reci iuniores (mladež, omladina) te da je ovaj mesec posvećen mladima.

Ako nizbočeg drugog jun je omiljen jer sa njim počinje leto. To se obično dešava 22. juna. Tada Sunce pod pravim uglom obasjava severnu povratnicu i za Zemljane na severnom delu globusa ono je u najvišoj tački na nebu. Taj dan se zove letnji solsticij (lat. sol= Sunce, sistere = stati) jer Sunce, nakon što se penjalo ka severu, tog dana stane i počinje da se spušta ka jugu. Drukčije se ovaj dan zove letnja dugodnevnica. Tada je dan najduži u godini, a noć najkraća. Počinje, dakle, leto. Razume se na južnoj Zemljinoj hemisferi tog dana počinje zima (ali tamo je ionako sve naopačke)

Jun je mesec u kome se rodilo čak tri astronoma Kasinija. Jean-Dominique Cassini rođen je 8. juna 1625, Jacques Cassini (zvani Kasini III) 17. juna 1714, a Dominique Cassini (zvani IV) 30. juna 1748. Prvi je za astronomiju ipak najznačajniji. Otkrio je, između ostalog, pukotinu u Saturnovom prstenu, zatim četiri Saturnova satelita itd.

U junu (26. juna 1730.) je rodjen i Šarl Mesije (Charles Messier) tvorac čuvenog Mesijeovog kataloga maglina i zvezdanih jata. Tri veka ranije, 6. juna 1436, rodio se veliki nemački astronom i matematičar Johann Muler, poznatiji po svom latiniziranom pseudonimu Regiomontanus.

A 21. juna 1633. u tzv. Drugom procesu, sud inkvizicije nalazi da je Galileo Galilej, sin Vinćenca iz Florencije, zato što svojim delima podržava Kopernikov heliocentrični sistem, kriv i izriče mu kaznu. Galilej je, kako je poznato, morao na kolenima da se odrekne heliocentrizma, te je kazna bila blaga - doživotni kućni pritvor. Galilej je tada imao 70 godina.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:30 am
Jul

Narodna imena za jul: žar, žarki, lepec, biljar, žetvar, ilijnski, svetoilinski....
.... u Hrvata: srpanj
Latinski: Quintilis, Julius
Engleski: July

Jul je, mnogi kažu, najlepši letnji mesec. Dani su tada dugi, vrućine podnosljive, priroda je nabujala a pijace su pune voća i povrća. I počinje sezona godisnjih odmora.Gaius Julius Caesar
Jul od davnina ima 31 dan. U najstarije doba drevnog Rima zvao se prosto peti, tj. Quintilis, jer je bio peti po redu mesec u tadašnjem kalendaru, koji je inače imao svega deset meseci. Reformom legendarnog rimskog kralja Nume Pompilija (715?-673?), kalendar je dobo još dva meseca, januar i februar, pa je tako mesec Quintilis postao sedmi po redu, ali je svoj naziv zadržao sve do 44. godine pre nove ere. Tada je Senat usvojio odluku da se Quintilis nazove Julius u čast Gaja Julija Cezara (slika desno).
Cezar je rođen 12. ili 13. jula 100. godine pre naše ere, a ubijen je 15. marta 44. godine pre naše ere.

Šta je u julu
Jul je mesec u kome su neki narodi na Balkanu 1941. dizali ustanake protiv nemačkih okupacionih snaga. Nakon II svetskog rata obeležavanje ovih ustanaka počinjalo je 4. jula - na Dan borca.
Ah da, i u Americi slave 4. jul, ali tamo taj dan zovu Dan nezavisnosti.
Jula 1917. radnici i vojnici Rusije podigli su velike demonstracije u Petrogradu zahtevajući da Petrogradski Sovjet preuzme vlast od Privremene Vlade koja je formirana nakon pada monarhije.
A 20. jula 1944. izvršen je neuspeo atantat na Adolfa Hitlera i zaverenici, grupa nemačkih oficira, su mučki ubijeni.
U Parizu 1830. jula meseca izbio je veliki ustanak koji je doveo do abdikacije kralja Šarla X.

Što se tiče astronomije
• 1436. rodio se veliki nemački astronom i matematičar Johann Muler, poznatiji po svom latiniziranom pseudonimu Regiomontanus. Regiomontanus je umro 6. jula 1476.
• U julu, tačnije 2. jula 1621. je umro i engleski astronom i matematicar Tomas Heriot (Thomas Herriot 1560-1621.). Heriot je prvi astronom koji je teleskopom pogledao Mesec i to 1609. takodje u julu mesecu. Heriot je za nekoliko meseci pretekao u ovom posmatranju slavnog Galileja, sto je inače malo poznat podatak.
• 8. jula 1695. umro je veliki holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens (Christian Huyghsen 1629-1695), koji je između ostalog postavio talasnu teoriju svetlosti, otkrio pravu prirodu Saturnovih prstenova....
• A 16. jula 1746. rodio se italijanski astronom Đuzepe Pjaci (Piazzi, Giuseppe) koji je u istoriji astronomije upamćen po tome što je otkrio prvi asteroid (Ceres). Bilo je to 1. januara 1801. Pjaci je i umro u julu mesecu, 22. jula 1826.
• Fridrih Besel (Bessel, Friedrich Wilhelm) se rodio 22. jula 1784. Besel je nemački astronom koji je izmerio pozicuje oko 50.000 zvezda čime je omogućio određivanje prvih preciznih međuzvezdanih razdaljina. Besel je živeo do 1846. godine.
• Darvin, Ser Dzordz, drugi sin čuvenog Čarlsa Darvina, se rodio 9. jula 1845. (umro 7. decembra 1912.). Poznata je njegova teorija da je Mesec dete Zemlje, tj. da je Mesec nastao odvajanjem veće količine materijala od naše planete.
• Sajmon Njukem (Simon Newcomb 1835.), amreički astronom umro je 11. jula 1909.
• Đovani Skjapareli (Schiaparelli, Giovanni Virginio) koji se rodio 1835. umro je 4. jula 1910. Skjapareli je italijanski astronom koji je prvi uočio u Marsovom reljefu prave linije sto će neke astronome dovesti do zaključka o postojanju inteligentnog života na toj planeti.
• Itako dalje, i tako dalje. Za kraj ostavljamo najstriji podatak vezan za jul. 4. jula 1054. u Kini je osmatrana eksplozija supernove koja će kasnije dobiti oznaku NGC 1952, odnosno M1 u Mesijeovom katalogu. To je čuvena Krab maglina o kojoj možete našto pročitati u našem magazinu ako kliknete Krab maglina.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:33 am
Avgust


Narodna imena za avgust: ruin, srpen, gumnik, makaven, gospoiđnski, vlikogospođinski, prabraždenski....
.... u Hrvata: kolovoz
Latinski: Sextilis, zatim Augustus
Engleski: August

U vreme najstarijeg kalendara drevnih Rimljana, po kome je godina počinjala prvog marta, avgust je bio šesti mesec po redu pa se tako i zvao – Sextilis tj. “šesti”. U to doba Sextilis je imao svega 29 dana, kao uostalom i januar, april, jun, septembar, novembar i decembar. Mart, maj, jul i oktobar su imali po 31 dan dok je februar imao 28. Sve ukupno bilo je 355 dana u godini što je gotovo savršeno odgovaralo lunarnom kalendaru. Ali pošto se priroda ponaša u skladu sa kretanjem Sunca (a ne Meseca) bilo je nužno kad-tad preći na solarni kalendar koji ima 365 dana.
To se desilo 45. godine pre nove ere u vidu Cezarove reforme kalendara. Godina je dobila dodatnih 11 dana tako što su januaru, septembru i novembru dodata po dva dana pa su oni od tada imali po 31 dan, a april, jun, Sextilis i decembar su dobili po jedan dan. Dakle „šesti“ mesec je od tada imao 30 dana.
Kao što smo već pisali u prošlom broju, 45. gdine stare ere rimski Senat je u čast Julija Cezara mesec Quintilis nazvao Julius. Nekoliko decenija kasnije, 8. godine pre Hrista, Senat je odlučio da i Oktavijan Avgust, Cezarov usvojeni sin i naslednik, a zatim i prvi rimski car, dobije svoj mesec pa je Sextilis promenio ime u Augustus.
Ta naizgled sasvim bezazlena odluka imala je nekoliko posledica po ceo kalendar. Kako je tada Sextilis imao „svega“ 30 dana (dakle jedan dan manje od jula) odlučeno je da se od februara oduzme jedan dan i doda avgustu. Ali tada je ispalo da tri meseca zaredom (jul,avgust i septembar) imaju 31 dan što nije bilo praktično, pa su usledile jos neke izmene o čemu čitajte u septembru.

U vezi avgusta još i ovo:

• Od davnina se vreli avgustovski dani zovu "pasji dani" što se dovodilo u vezu sa zvezdom Sirius.

• 23. avgusta u starom Rimu se obeležavao dan boga Vulkana (rekli bismo imali su slavu).

• Avgusta 1591, na poziv jednog plemića iz Venecije, vratio se Đordano Bruno u Italiju. Po svemu trebalo je to da bude bezbedan boravak Bruna u Italiji. Ipak, bio je uhapšen zbog necrkvenog učenja i kasnije osuđen od suda inkvizicije na, kako je u presudi stajalo, blagu smrt bez krvi. Zatim je živ spaljen na lomači.

• Avgusta 1831. pozvan je Darvin da kao neplaćeni prirodoslovac plovi brodom Bigl. Rezultat te njegove čuvene ekspedicije bila je teorija evolucije.

• A 28. avgusta 1993. svemirski brod Galileo, na putu za Jupiter, prošao je na 2400 km od asteroida 243 Ide (asteroidi; 243 Ida) i načinio 150 njegovih snimaka. Ida je drugi od tri asteroida koji su snimljeni iz blizine.

• 20. avgusta 2001 u Bornmautu (Velika Britanija) od posledica moždanog udara u 86. godini je preminuo ser Fred Hojl, jedan od najvećih astrofizičara i kosmologa XX veka.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:34 am
Septembar

Narodna imena za septembar: vresen, grozdober, gruden, miholjski, malogospođinski, bugurojčin....
.... u Hrvata: rujan
Latinski: Septem
Engleski: September

Septembar je mesec kada se u zraku već oseća lagani miris jeseni. Dani postaju sve kraći, a letnje žege zamenjuju prijatni dani. Dolaze mladi orasi, u vinogradima bere se grožđe a laste se spremaju na put.
U najstarije doba drevnog Rima godina je imala svega deset meseci. Septembar je bio sedmi po redu pa se tako i zvao - septem.
Međutim kada su godini dodata još dva meseca, januar i februar, redosled meseci se pomerio, ali su svi oni ipak zadržali svoje stare nazive, pa je tako ispalo da se deveti mesec zove sedmi.
U početku, po republikanskom kalendaru, septembar je imao 29 dana. Taj republikanski kalendar se zasnivao na kretanju Meseca (lunarni kalendar) i imao je svega 355 dana. Kako se priroda međutim vlada po Suncu (a ne po Mesecu) Cezar je sproveo reformu kalendara dodavši nekim mesecima dan ili dva i od tada godina po tom Cezarovom (julijanskom) kalendaru ima 365 dana. Tom prilikom septembar je narastao za dva dana i imao je ukupno 31 dan.
Ali kada je rimski Senat doneo odluku da avgust mesec, koji je do tada imao 30 dana, dobije još jedan dan ispostavilo se da čak tri meseca zaredom (jul, avgust i septembar) imaju maksimalan broj dana, 31. Pošto se jul nije smeo dirati jer je pripadao velikom Cezaru, ostalo je da se septembar skrati za jedan dan. Taj septembarski dan je dodeljen oktobru o čemu ćete čitati u - oktobru.

U vezi septembra još i ovo:

• 23. septembra (ili dan ranije) završava se leto. Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu. Dan i noć su jednaki i traju po 12 sati. Tada počinje jesen. Dan se zove jesenji ekvinocij ili jesenja ravnodnevnica. Na Zemljinoj južnoj polulopti tog dana se završava zima i počinje proleće.

• U SAD, Kanadi i nekim drugim zemljama prvi ponedeljak u septembru je praznik - Dan rada.

• 23. septembra 1846. J. G. Galle iz Berlina otkrio planetu Neptun.

• 13. septembra 1959. sovjetska sonda Luna 2 postala prvi predmet koji su Zemljani bacili na Mesec.

• oko 480-te godine 23. septembra pre nove ere rodio se Euripid jedan od tri najveća tragičara antike (uz Eshila i Sofokla). Umro je oko 406.

• 63-će godine 23. septembra pre nove ere u Rimu rodio se Oktavijan Avgust, usvojeni sin slavnog Julija Cezara, prvi rimski car. Umro 14. godine naše ere.

• 1856-te 23. septembra rodio se Vilijam Arčer (William Archer, umro 27. decembra 1924.), škotski dramski pisac i kritičar.

• 1919. 23. septembra rodio se u Karlovcu (Hrvatska) Vladimir Pogačić, jedan od najvećih filmskih stvaralaca na ovim prostorima. V. Pogačić je umro 13. septembra 1999. u Beogradu.

• 1939. 23. septembra umro je Sigmund Frojd (Sigmund Freud, rođen 6. maja 1856.) čuveni bečki psihijatar.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:35 am
Oktobar

Narodna imena za oktobar: pazdernik, rzijen, pejčin mesec, mitrov, mitrovski, mitovštak, lučinski, lučinštak
.... u Hrvata: listopad
Latinski: October
Engleski: October

Oktobar je deseti mesec po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan. U starom Rimu po tzv. republikanskom kalendaru oktobar je bio osmi mesec po redu pa se tako i zvao: okrobar od latinskog octo (osam). Kad su reformom kalendara godini dodata još dva meseca (januar i februar) oktobar je došao na deseto mesto, ali je zadržao staro ime. To je bio slučaj i sa nekim drugim mesecima o čemu smo ranije više puta pisali.
Po republikanskom kalendaru oktobar je imao 31 dan. Reformom tog kalendara oktobar je skraćen za jedan dan pa je tako imao 30 dana. Međutim, kad je rimski Senat 8. godine pre nove ere doneo odluku da mesec avgust dobije još jedan dan kako bi se izjednačio sa julom nastao je problem jer su čak tri meseca zaredom imala po 31 dan: jul, agust i septembar. Rimljanima, kako ispada, nije bilo teško da menjaju svoj kalendar pa su tako napravili ovu izmenu. Jul i avgust se nisu dirali jer su pripadali Juliju Cezaru i Oktavijanu Avgustu, ali ostali meseci nisu bili toliko važni pa je od septembra, koji je imao 31 dan, oduzet jedan dan i dodat oktobru. Od tada pa do danas oktobar ima 31 dan. To je imalo posledice i na sledeći mesec o čemu ćemo već pisati kad dođe vreme.
Oktobar je najlepši mesec jeseni. Dani u njemu mogu biti vrlo prijatni: ni suviše hladni, ni suviše topli. Oktobar je idealan za planinarenje. U oktobru cela priroda se boji u zlatno, a lišće opada. Zbog toga neki narodi ovaj mesec zovu listopad. Priroda se u oktobru sprema na počinak.
10. oktobra 1604. opažena je supernova koju posmatraju Kepler i drugi astronomi. Pojava supernove bio je dokaz da i među zvezdama stajačicama može da dođe do nekih promena. Do tog doba, naime, smatralo se da su zvezde nepomične i večno nepromenljive.
4. oktobra 1957. polčela je era kosmonautike. Tog dana sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu lansiran je prvi veštački satelit. Bio je to Sputnik 1.
18. oktobra 1989. lansirana je svemirska stanica Galileo. Galileo je namenjen izučavanju Jupitera i svega ostalog što na svom putu sretne.
29. Oktobra 1991. Galileo je prošao na 16000 kilometara od Gaspre. Bio je to prvi bliski susret sa jednim asteroidom i Gaspra je prvi asteroid koji je slikan iz blizine.
A rano ujutro 12. oktobra 1492. posada Kolumbove ekspedicije ugledala je kopno Novog sveta. Bio je to prvi pogled na američki kontinent i danas se širom Amerike 12. oktobar slavi kao Kolumbov dan. Ima međutim onih koji misle da bi za ovaj svet bilo mnogo bolje da se Kolumbo nije ni hvatao tog putovanja (na slici levo vidi se Santa Maria, glavni od tri broda koji su učestvovali u ekspediciji).
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:36 am
Novembar

Narodna imena za novembar: gruden, studen, listopad, pazdernik, mratinji, mratinjski, mratinštak, svetoandrejski, aranđeoski...
.... u Hrvata: studeni
Latinski: November
Engleski: November

Kada bi birali najružniji mesec većina ljudi bi se odlučila za novembar. Dani su u novembru kratki, nebo prekriveno teškim, sivim oblacima, kiše su dosadne i duge. Neka vlažna hladnoća uvlači se u kosti, a ujutro je tako teško ustati iz toplog kreveta. Novembar je tužan i sumoran mesec.
Ipak, i on zna da iznenadi, pa nekad dopusti Suncu da ogreje zemlju. Ali to se događa retko i traje kratko.
Novembar je jedanaesti mesec po redu u gregorijanskom kalendaru; ima 30 dana. Njegovo ime proizvod je ekvilibristike starorimskih reformatora kalendara. Ono dolazi od latinske reči novem što znači devet i u početku je to bilo u redu jer je novembar bio deveti mesec po starom, republikanskom, kalendaru. Ali kada su kalendaru dodata još dva meseca, januar i februar, novembar nije menjao ime iako je postao jedanaesti mesec. Iste probleme imaju i septembar i oktobar o čemu smo pisali u prošlim brojevima.
U početku, novembar je imao 29 dana, ali nakon reforme kalendara koju je inaugurirao Julije Cezar ovaj mesec je dobio dva dana pa je od tada imao, dakle, 31 dan.
Ali Sekstilis je imao 30 dana i kad je taj mese posvećen Oktavijanu Avgustu po odluci Senata dobio je i on još jedan dan. To je izazvalo sledeće promene. Da ne bi dva ili više meseca imali isti broj dana septembar je skraćen za jedan dan koji je dodat oktobru, a novebru je oduzet dan koji dodat decembru.
Tako je ostalo do danas.

************

• 29. novembra 1943. u Jajcu održano je drugo zasedanje Anifašističkog veća narodnog oslobodjenja Jugoslavije (AVNOJ). I taj dan se kod nas sve do nedavno slavio kao roðendan države, Dan Republike. Dve godine nakon zasedanja AVNOJ-a, na isti dan održana je ustavotvorna skupština koja je donela Dekleraciju o proglašenju FNRJ.

• Škoti u celom svetu 30. novembra slave dan svog zaštitnika - Svetog Andriju. Sveti Andrija je jedan od dvanaest apostola i jedan od prvih učenika Hristovih. Inače je bio ribar.

• A četvrtog četvrtka u novembru Amerikanci slave Dan zahvalnosti (Thanksgiving Day). Dan zahvalnosti je ono kad se okupi porodica oko stola, svi se uhvate za ruke i sećaju lepih događaja iz prošlosti pa su na tome zahvalni. Zatim jedu ćurku.

• A mnogo ranije, 15. novembra 1630. umro je Kepler. Kepler je jedan od najvećih astronoma u istoriji astronomije. Njegova čuvena tri zakona o kretanju planeta bili su prekretnica u razvoju astronomije.

• 28. novembra 1964. ka Marsu je poletela svemirska letilica Mariner 4.

• 3. novembra 1971. letilica Mariner 9 je stigla do Marsa. U orbitu oko njega ušla je 24. novembra i zatim kružila oko jednu godinu. Na zemlju je poslala 7329 fotografija itd.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:37 am
Novembar

Narodna imena za novembar: gruden, studen, listopad, pazdernik, mratinji, mratinjski, mratinštak, svetoandrejski, aranđeoski...
.... u Hrvata: studeni
Latinski: November
Engleski: November

Kada bi birali najružniji mesec većina ljudi bi se odlučila za novembar. Dani su u novembru kratki, nebo prekriveno teškim, sivim oblacima, kiše su dosadne i duge. Neka vlažna hladnoća uvlači se u kosti, a ujutro je tako teško ustati iz toplog kreveta. Novembar je tužan i sumoran mesec.
Ipak, i on zna da iznenadi, pa nekad dopusti Suncu da ogreje zemlju. Ali to se događa retko i traje kratko.
Novembar je jedanaesti mesec po redu u gregorijanskom kalendaru; ima 30 dana. Njegovo ime proizvod je ekvilibristike starorimskih reformatora kalendara. Ono dolazi od latinske reči novem što znači devet i u početku je to bilo u redu jer je novembar bio deveti mesec po starom, republikanskom, kalendaru. Ali kada su kalendaru dodata još dva meseca, januar i februar, novembar nije menjao ime iako je postao jedanaesti mesec. Iste probleme imaju i septembar i oktobar o čemu smo pisali u prošlim brojevima.
U početku, novembar je imao 29 dana, ali nakon reforme kalendara koju je inaugurirao Julije Cezar ovaj mesec je dobio dva dana pa je od tada imao, dakle, 31 dan.
Ali Sekstilis je imao 30 dana i kad je taj mese posvećen Oktavijanu Avgustu po odluci Senata dobio je i on još jedan dan. To je izazvalo sledeće promene. Da ne bi dva ili više meseca imali isti broj dana septembar je skraćen za jedan dan koji je dodat oktobru, a novebru je oduzet dan koji dodat decembru.
Tako je ostalo do danas.

************

• 29. novembra 1943. u Jajcu održano je drugo zasedanje Anifašističkog veća narodnog oslobodjenja Jugoslavije (AVNOJ). I taj dan se kod nas sve do nedavno slavio kao roðendan države, Dan Republike. Dve godine nakon zasedanja AVNOJ-a, na isti dan održana je ustavotvorna skupština koja je donela Dekleraciju o proglašenju FNRJ.

• Škoti u celom svetu 30. novembra slave dan svog zaštitnika - Svetog Andriju. Sveti Andrija je jedan od dvanaest apostola i jedan od prvih učenika Hristovih. Inače je bio ribar.

• A četvrtog četvrtka u novembru Amerikanci slave Dan zahvalnosti (Thanksgiving Day). Dan zahvalnosti je ono kad se okupi porodica oko stola, svi se uhvate za ruke i sećaju lepih događaja iz prošlosti pa su na tome zahvalni. Zatim jedu ćurku.

• A mnogo ranije, 15. novembra 1630. umro je Kepler. Kepler je jedan od najvećih astronoma u istoriji astronomije. Njegova čuvena tri zakona o kretanju planeta bili su prekretnica u razvoju astronomije.

• 28. novembra 1964. ka Marsu je poletela svemirska letilica Mariner 4.

• 3. novembra 1971. letilica Mariner 9 je stigla do Marsa. U orbitu oko njega ušla je 24. novembra i zatim kružila oko jednu godinu. Na zemlju je poslala 7329 fotografija itd.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Pon Okt 12, 2009 7:38 am
Decembar

Narodna imena za decembar: studen, nikoljstak, "oko svetog Nikole", božićni, koledar...
.... u Hrvata: prosinac
Latinski: December
Engleski: December

Decembar je možda još i najveseliji mesec. U ovim geografskim širinama u decembru obično padne prvi sneg koji deca toliko vole - toliko da ga posle kroz ceo život sa nekim svečanim raspoloženjem dočekuju.
Decembar je veseo jer se u njemu jasno osećaju predstojeći praznici – Božićni i novogodišnji. E sad postoje dva Bozića koliko se ja razumem; jedan je katolički koji pada 25. decembra, a drugi je pravoslavni i taj je 14 dana kasnije, znači 7. januara. A u sredini je nova godina. Pametni ljudi dakle počnu da slave 25. decembra katolički Božić, pa preko nove godine stignu do pravoslavnog Božića, a odatle nastave sve do Srpske Nove godine. Pa kako onda da decembar ne bude veseo mesec.
Uostalom decembar je bio praznični mesec još kod starih Rimljana koji su 17. decembra počinjali proslavu Saturnalija. Saturnalije su bile najveseliji rimski praznik.
Tih svečarskih dana nije se radilo, delili su se pokloni, priređivane su gozbe, a robovi su dobijali neviđenu slobodu da se lepo oblače i da ne rade ništa. I čak su mogli da jedu za gospodarevom trpezom. Čak su zamenjivali uloge sa svojim gospodarima pa su oni zapovedali, a gospodari ih služili.
Zatim se birao privremeni kralj koga su svi redom tih dana slušali.
Saturnalije su bile posvećene bogu Saturnu i trajale su tri dana, sve dok Kaligula nije odlučio da se slave pet dana.
Ovaj praznik se nakon IV veka stopio sa Božićem.
U decembru pada i Hanuka, jevrejski praznik svetlosti; proslava oslobođenja jevrejske države od helenističkih okupatora (što je bilo u III veku) i ponovnog posvećenja Jerusalimskog hrama.
Što se nas tiče u ovim našim krajevima postoji običaj da se od 13. do 25. decembra svakog dana prati kakvo je vreme pa se po tome predviđa i vreme za čitavu narednu godinu. Svaki taj dan predstavlja jedan mesec: 13. je januar, 14. februar itd. Pa ako je 13. decembra lep dan takav će biti i ceo januar.

*************

Decembar je dvanaesti i posladnji mesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan. Ime mu dolazi od latinskog decem (= deset) jer je po starom, republikanskom kalendaru bio deseti po redu u godini. Isti slučaj imamo i sa septembrom, oktobrom i novembrom o čemu smo ranije pisali. Po tom republikanskom kalendaru decembar je imao 29 dana, zatim je Cezarovom reformom dobio još jedan dan. Tada su svi meseci imali 30 ili 31 dan (izuzev februara koji je imao 29 dana - odnosno 30 svake prestupne godine). Ali 44. godine pre nove ere odlukom rimskog Senata mesec Quintilis koji je imao 31 dan posvećen je Cezaru, a 8. godine pre nove ere mesec Sextilis koji je imao 30 dana je posvećen Avgustu. Zatim je avgustu je dodat jedan dan da bi imao koliko i Cezarov jul (uzet je od februara), septembru je oduzet dan, oktobru je dodat dan, novembru oduzet, a konačno decembru dodat. Sve to da bi meseci naizmenično imali 30 odnosno 31 dan. Tako od tada decembar ima 31 dan.

************

22. decembra na severnoj Zemljinoj polulopti počinje zima. Sunce je tada ispod ekvatora u najnižoj tački i njegovi zraci udaraju pod pravim uglom zimski povratnik. Tog dana noć je najduža u godini, a dan najkraći. To je dan zimskog solsticija ili zimske karatkodnevnice. U isto vreme na južnoj polulopti počinje leto.

27. decembra 1571. rođen je nemački astronom i matematičar Kepler, veliki među najvećim astronomima u čitavoj istoriji. Tri zakona o kretanju planeta koja danas nose Keplerovo ime označila su početak moderne astronomije.

25. decembra 1642. rodjen je Njutn, engleski fizičar, matematičar i astronom. Njutn spada u najznačajnije ličnosti u istoriji nauke.

21. decembra 1968. lansiran je Apolo 8, koji je svoju posadu odveo do Meseca. Nikada do tada čovek nije toliko daleko otišao od svoje planete. Na tom letu ljudi su prvi put u istoriji u celini videli Zemlju. Apolo 8 je napravio 10 orbita oko Meseca i zatim se vratio na Zemlju.

A 7. decembra 1972. poleteo je Apolo 17. To je bila poslednja ekspedicija iz Apolo programa.

Decembra 1995. svemirska letilica Galileo je izbacila sondu ka Jupiteru što je omogućilo prvo neposredno merenje sastava i strukture atmosfere ove planete
Sponsored content

Istorija kalendara Empty Re: Istorija kalendara

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu