Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Žvakaća guma kao deo svetske istorije Empty Žvakaća guma kao deo svetske istorije

Čet Nov 05, 2009 12:46 am
List "Njujork san" je davne 1890. pisao:
"Novotarija se tako proširila da je nemoguće sresti ženu ili muškaraca
koji ne žvaću, u pozorištu, u crkvi, u tramvaju, na ulici, i to uprkos
tome što je žvakanje, u suštini, vulgaran užitak, naročito u javnosti.
Otkriva loše manire, oduzima dostojanstvo".
Žvakaća guma kao deo svetske istorije 11124768774ae84a5763eb4764504403_orig

Vulgarna ili ne, žvakaća guma se zadržala do današnjih dana. Iako njeni koreni
sežu u neke druge, drevne civilizacije, današnja industrija tog
proizvoda rodila se u SAD, zahvaljujući nekolicini Amerikanaca koji su,
svaki pojedinačno i u različitim trenucima, došli do pravog recepta.

Svetska industrija žvakaćih guma danas je vredna oko 19 milijardi
dolara, samo američka skoro tri milijarde. Amerikanac u proseku žvaće
oko tri stotine guma godišnje. Uz čokoladu, žvakaća guma je jedan od
najpopularnijih konditorskih proizvoda u svetu.

Još u davnim
vremenima i u raznim zemljama, ljudi su uživali u žvakanju nečega što
je bilo nalik današnjoj žvakaćoj gumi. Stari Grci su žvakali aromatičnu
smolu mastiksa, mrtvike, zimzelenog sredozemnog grma.

Indijanski narodi su, u obe Amerike, hiljadama godina žvakali razne
biljke. Svi iz istih razloga, uglavnom onih zbog kojih se i danas žvaće
guma - da bi se zavarala glad ili žeđ, kao zubna higijena, za osveženje
usta i daha.

Kad su prvi Evropljani stigli u Ameriku, na
područje današnje Nove Engleske, od Vampanoag Indijanaca su brzo
naučili da uživaju u smolastom soku omorike, kome su dodavali malo
voska.

Džon Bekon Kertis je 1848. na tržište izbacio žvakaću
gumu od soka omorike. Proizvodio ju je tako što je u kuhinjskim loncima
svoje žene iskuvavao smolasti sok, potom ga izlivao u hladnu vodu, da
bi se stvrdnuo.

No, prodaja tih njegovih dva santimetra dugih
i santimetar širokih žvakaćih "štapića", zamotanih u meki papir, nije
baš dobro išla. Ali kad je 1850. svom proizvodu dodao parafin i šećer,
žvakaća guma je postala mnogo popularnija.

Žvakaću gumu,
međutim, prvi zvanično patentira Vilijam Finli Simpl 1869, mada njegov
proizvod nikad nije dospeo na tržište. Godine 1871. na scenu stupa
Tomas Adams i patentira prvu mašinu za proizvodnju žvakaćih guma.

Adamsova žvakaća guma, pod imenom tuti-fruti prva je guma koja se
prodavala u automatima postavljenim na jednoj stanici podzemne
železnice Njujorka. Adams je bogat umro 1905. godine, ostavivši za
sobom proizvod koji će uvek imati posebno mesto u istoriji Amerike.

Godinu dana po Adamsovoj smrti, na tržištu se pojavljuje nova vrsta
žvakaće gume - ona od koje mogu da se prave baloni. Bila je izum Franka
Flera i njome su svi bili oduševljeni.

"Ljudi su u kancelarijama žvakali, pravili balone i poskakivali od sreće", zabeležio je jedan hroničar.

Ubrzo su počela i takmičenja u duvanju balona. Prema Ginisovoj knjizi
rekorda, najveći balon je napravila izvesna Susan Montgomeri iz Fresna,
u Kaliforniji, 1994. godine, i to prečnika 58,5 centimetara.

Kad je za vreme Drugog svetskog rata žvakaća guma dodata vojničkim
obrocima, 150 milijardi ih je otišlo "u svet", jer su američki vojnici
delili popularne "žvake" ljudima - od Evrope, preko Afrike, do Azije.

Po završetku Drugog svetskog rata, hemičari su naučili kako osnovnu
gumenu bazu da zamene sintetičkim polimerima. Pojavljuju se žvake
raznih oblika, boja i ukusa, sa ekstraktima mente i raznog voća, sa i
bez šećera, one koje izbeljuju zube i one koje pomažu odvikavaju od
pušenja... Samo u SAD se proizvodi i kupuje više od hiljadu vrsta.

Istraživanja pokazuju da ljudi žvaću više kad su nervozni i u teškim i
teskobnim trenucima i vremenima. U svetu, u kojem teskoba stalno vreba
i napetost ne popušta, za žvakaću gumu nema zime.
Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu