Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Na današnji dan

+5
Vedrana
mesecevojezero
beznačajna
ka5an
MustraBecka
9 posters
Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 05, 2009 10:47 pm
First topic message reminder :



Na današnji dan - Page 7 Timeline1


MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Sub Jun 13, 2009 6:03 pm
14. jun


1645. - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođjstvom Olivera Kromvela (Cromwell) i Tomasa Ferfaksa (Thomas Fairfaks) porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta (of the Palatinate).
1736. - Rodjen je Šarl Kulon (Charles Coulomb), francuski fizičar koji se bavio pojavama iz oblasti elektriciteta. Po njemu je nazvana jedinica za električno punjenje, Kulon.
1777. - Kongres SAD je prihvatio zastavu "zvezda i pruga" kao zvanično državno znamenje
1789. - Engleski kapetan Vilijam Blaj (William Blight), sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda "Baunti" preuzela komandu nad brodom
1798. - Rođen je češki istoričar i političar František Palacki (Palacky), vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.
1800. - Napoleon Bonaparta (Bonaparte) porazio je austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.
1811. - Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Elizabeth Beecher Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autor romana "Čiča Tomina koliba".
1837. - U Napulju je umro italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih pesnika evropske poezije 19. veka ("Silviji", "Dijalozi i eseji" "Zibaldon", dnevnik "Misli").
1894. - Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom izdala je knjigu "Narodne igre" u sedam tomova.
1904. - Umro je srpski pisac i lekar Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-98), najpoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti ("Đulići" i "Đulići uveoci").
1924. - Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u rusku književnost uveo nefabularnu prozu slobodne kompozicije ("Kako ispiti sunce", "Živeti na zemlji").
1928. - Umrla je Emelin Pankherst (Emmeline Pankhurst), britanska sufražetkinja, osnivač Socijalno-političke unije žena (1903). Organizovala je brojne mitinge i demonstracije za žensko pravo glasa zbog čega je osam puta bila u zatvoru.
1928. - Rođen je argentinski političar i revolucionar Ernesto "Če" Gevara (Che Guevara). Kao beskompromisni borac za pravdu stekao je veliku popularnost, posebno među mladima. Učestvovao je u Kubanskoj revoluciji i bio ministar u Kastrovoj (Castro) vladi (1961-65). U novembru 1966. postao je lider gerilaca u Boliviji, a u oktobru naredne godine zarobljen je i ubijen.
1928. - Rodjen je Ernesto 'Če' Gevara (Ernesto 'Che' Guevera), kubanski i latinsko-američki revolucionar.
1936. - Umro je ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").
1940. - U Drugom svetskom ratu, nemačke jedinice su ušle u francusku prestonicu, Pariz.
1940. - Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza.
1941. - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin, Roosevelt) naredio je zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.
1943. - U bitci na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša.
1946. - Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike, a 1928. prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.
1962. - Trideset ljudi je uhapšeno povodom neuspelog plana atentata na francuskog predsednika, generala Šarla De Gola.
1962. - U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira.
1966. - Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Indedž librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.
1967. - SAD su lansirale vasionsku letelicu Mariner 5 ka planeti Veneri.
1968. - Umro je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Ljuasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 ("Vode i zemlje", "A veče je tu", "Život nije san" "Utopljena oboa").
1986. - Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih i najuticajnijih književnika 20. veka. Presudno je obeležio hispanoameričku literaturu i značajno uticao na svetske književne tokove ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga").
1990. - U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.
1992. - U Beogradu je prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.
1993. - Tansu Čiler (Ciller) je postala prva žena premijer u istoriji Turske.
1995. - Čečenski pobunjenici izvršili su napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.
2000. - Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu (Mehmet, Agca) nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.
2001. - Vlada SR Jugoslavije usvojila je nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.
2003. - Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana je glasalo za pristupanje EU.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pon Jun 15, 2009 1:39 am
15. jun


1215. - Engleski kralj Džon (John) prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) - temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.
1467. - Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri (Phillippe Le Bon), osnivač Burgundije, države koja je u 15. veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj (Bourgogne).
1520. - Papa Lav X (Leo) ekskomunicirao je Martina Lutera (Luther) bulom u kojoj je osudio kao jeres Luterove teze o indulgencijama, o dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.
1843. - Rodjen je Edvard Grig (Edvard Hagerup Grieg), norveški kompozitor, prozvan 'Šopen severa', zbog svoje okrenutosti ka norveškoj narodnoj muzici koja mu je služila kao inspiracija ('Peer Gynt'). (June 15, 1843 – September 4, 1907)
1843. - Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu ("Per Gint", "Lirski komadi").
1844. - Čarls Gudjer (Charles Goodyear) je patentirao proces vulkanizacije gume, koji je otvorio novo poglavlje u proizvodnji gumenih proizvoda.
1862. - Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik ubio je srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu. Turci su potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd.
1882. - Rođen je rumunski general i državnik Jon Antonesku (Ion Antonescu), diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na ŠSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan.
1903. - Nakon ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se s vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašećenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar.
1904. - Više od hiljadu ljudi, većinom žena i dece, poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod "General Slokam".
1907. - Počela je Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja ("Haške konvencije"). Četvrtom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud u Hagu.
1919. - Engleski piloti Artur Braun (Arthur Brown) i Džon Olkok (John Alcock) okončali su prvi direktni let preko Atlantika.
1920. - Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni (Guglielmo Marconi) emitovao je u Engleskoj prvi muzički radio prenos u živo. Bila je to muzička numera čuvene australijske operske pevačice Neli Melba (Nellie).
1940. - Nemačke trupe su probile Mažino liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran je remek delom građevinarstva i fortifikacije
1942. - U Drugom svetskom ratu, tenkovske borbe u severnoj Africi izmedju britanskih i nemačkih tenkovskih jedinica su dosegle svoj maksimum.
1958. - Grčka je prekinula vojnu saradnju sa Turskom zbog neslaganja oko ostrva Kipar.
1969. - Nakon povlačenja Šarla de Gola (Charles de Gaulle) s političke scene, za predsednika Francuske izabran je Žorž Pompidu (Georges Pompidou).
1975. - Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu.
1977. - U Španiji su održani opšti izbori, prvi posle 1936. godine.
1982. - Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su se Britancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1000 ljudi.
1988. - Pakistanski predsednik Zija ul Hak (Zia, Halj) objavio je da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.
1991. - Japanski grad Nagano je dobio organizaciju Zimskih olimpijskih igara za 1998. godinu.
1992. - Parlament Japana je, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.
1992. - Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SR Jugoslavije. Za prvog premijera novoformirane države prethodnog dana izabran je američki biznismen srpskog porekla Milan Panić.
1994. - Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju nakon vekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.
1995. - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja.
1996. - Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald (Ella Fitzgerald), "kraljica džeza", čuvena po "skat" dijalozima sa velikim džez muzičarima Armstrongom, Elingtonom (Ellington) i Bejzijem (Basie).
2000. - U pokušaju atentata u Budvi je lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.
2000. - Rimsko-katolički biskup, Augustin Misago, optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid, oslobođen je optužbi i pušten na slobodu.
2001. - Kraj Petrovog Sela kod mesta Kladovo otkrivena je masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tela za koja se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu u prvoj polovini 1999.
2001. - Šangajska petorka - Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan su nakon prijema Uzbekistana u članstvo preimenovali svoju organizaciju u Šangajska Organizacija za saradnju (SCO), regionalnu organizaciju za borbu protiv islamskog militarizma.
2003. - Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.
2003. - Umro je američki glumac Hjum Kronin (Hume Cronyn), čija je karijera na Brodveju i u Holivudu trajala preko šest decenija. Na filmu je debitovao ulogom u Hičkokovom filmu "Senka sumnje" 1943. godine, a zapažene uloge imao je u filmovima "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest ljutih muškaraca" i "Čaura".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Uto Jun 16, 2009 3:32 am
16. jun


1671. - U Moskvi je javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan Stenjka Timofejevič Razin. U ruskim narodnim pričama i pesmama postao je simbol prkosa i pobune.
1826. - Nakon što je ugušio pobunu janičara, turski sultan Mehmed II ukinuo je tj vojni red i uveo nizam (redovna vojska). Janičare je 1330. od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan.
1852. - U Novom Sadu je štampan prvi broj lista "Serbski dnevnik", sa književnim dodatkom "Sedmica". List je izlazio 12 godina i bio je jedan od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini u to doba.
1858. - Rođen je švedski kralj Gustav V (Gustaf), koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske u oba svetska rata.
1876. - U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv Otomanskog carstva. Odlukom Vrhovnog saveta odbrane SR Jugoslavije 25. decembra 1993. taj datum je određen za Dan Vojske Jugoslavije.
1890. - Rođen je engleski filmski glumac Sten Lorel (Stan Laurel), zvezda urnebesnih komedija u kojima je, kao "mršavi", činio tandem sa Oliverom Hardijem (Hardy), "debelim".
1890. - Rodjen je Stan Laurel, filmski glumac engleskog porekla, komičar, jedan od dueta 'Stanio i Olio'.
1920. - U Londonu je održana prva sednica Društva naroda.
1930. - Umro je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije. Sa Jašom Prodanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.
1941. - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) naredio je da se do 10. jula zatvore svi nemački konzulati u SAD.
1944. - Na Visu je u Drugom svetskom ratu sklopljen sporazum Tito-Šubašić o odnosima Narodnoodlobodilačkog pokreta i jugoslovenske vlade u emigraciji.
1958. - Obešen je Imre Nađ (Nagy), mađarski premijer u vreme antikomunističke pobune u Mađarskoj 1956. koju su ugušile sovjetske trupe. Nađ je tada uhapšen i na montiranom procesu osuđen na smrt zbog izdaje. Na isti dan 1989. pola miliona Mađara prisustvovalo je u Budimpešti njegovoj ponovnoj sahrani uz državne počasti.
1960. - Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) morao je da odloži posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.
1961. - Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio je azil u Francuskoj za vreme gostovanja u Parizu sa ansamblom baleta "Kirov". Karijeru je nastavio u vodećim evropskim i američkim trupama i bio je zvezda britanskog Kraljevskog baleta.
1963. - Sovjetski Savez je lansirao vasionski brod "Vastok 6" sa prvom ženom kosmonautom Valentinom Terješkovom.
1972. - U Hanoveru je uhapšena Ulrike Majnhof (Meinhof), članica terorističke grupe Bader-Majnhof.
1976. - U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili su rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca.
1977. - Leonid Brežnjev, lider sovjetske KP, zamenio je Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.
1977. - Umro je nemački inženjer Verner fon Braun (Wernher von), konstruktor raketnih projektila "Fau-1" i "Fau-2". Posle rata emigrirao je u SAD, gde je radio za Nasu.
1983. - Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a izabran je Jurij Andropov.
1992. - Predsednici SAD i Rusije Džorx Buš (George Bush) i Boris Jeljcin postigli su u Vašingtonu dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa za dve trećine do 2003.
1994. - Švajcarska je odbila da izda vizu za ulazak u zemlju predsedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću, iako je dobio zvaničan poziv za učešće na međunarodnom skupu u Kran Montani. Takva odluka doneta je na osnovu preporuke Saveta bezbednosti UN u okviru mera o ekonomskoj blokadi Jugoslavije.
1996. - Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je na prostoru bivše Jugoslavije, za vreme ratnih sukoba (1991-1995) nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u Bosni i Hercegovini.
1998. - Talibanska religiozna vojska u Avganistanu naredila je zatvaranje više od sto privatnih škola u kojima su se obrazovale devojčice.
1999. - Amnesti internešenel optužio je SAD za kršenje ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, posebno zbog njene primene i nad osobama koje su počinile zločin pre svoje 18-te godine.
1999. - Novi predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki položio je zakletvu. On je na toj dužnosti zamenio Nelsona Mendelu, poznatog borca za prava crnaca, koji je skoro tri decenije proveo u zatvoru.
2001. - Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u Beograd, u prvu posetu šefa ruske države SR Jugoslaviji.
2001. - Američki predsednik Džorx Buš Mlađi i njegov ruski kolega Vladimir Putin susreli su se po prvi put u Sloveniji. Dogovorili su buduću saradnju i stalne konsultacije.
2001. - Pobedom koalicije leve orijentacije na izborima za gradonačelnika Berlina utrt je put bivšim komunistima da uđu u gradsku vladu, po prvi put od pada Berlinskog zida 1989.
2004. - Generalni sekretar UN Kofi Anan (Annan) imenovao je Danca Sorena Jesen-Petersena (Ješen) za svog novog specijalnog predstavnika na Kosovu, odnosno šefa UNMIK-a.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Uto Jun 16, 2009 4:43 pm
17. jun


1239. - Rođen je engleski kralj Edvard I, najznačajniji engleskivladar iz dinastije Plantagenet. Tokom vladavine (1272-1307) učvrstio je kraljevsku vlast nad plemstvom i pripojio Vels Engleskoj.
1397. - Danska kraljica Margreta I (Margrethe) objedinila je poddansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.
1579. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk (Francis Drake)proglasio je suverenitet Engleske nad Nju Albionom (Kalifornija).
1665. - Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes Klarosa, što je omogućilo Portugalcima da još jednom pobedom nad Špancima kod Vilje Visiose ponovno uspostave nezavisnost Portugalije.
1682. - Rođen je švedski kralj Karlo XII (Karl). Njegova vladavina (1697-1718), tokom koje je uglavnom ratovao, označila je kraj Svedske kao evropske velesile. Poginuo je u inavaziji na Norvešku 1718.
1696. - Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski (Sobieski), proslavljeni vojskovođa protiv Šveđana, Turaka, Tatara i Kozaka.
1703. - Rođen je engleski sveštenik i reformator Džon Vesli (John Wesley), osnivač pokreta metodista.
1719. - Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison (Joseph Addison). Sa Ričardom Stilom (Richard Steele) osnovao je 1711. list "Spektator" u kojem je objavljivao i svoje čuvene eseje, koji predstavljaju začetak novog književnog žanra - novinskog podlistka.
1789. - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili su Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.
1818. - Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno (Charles Gounod), autor popularnih opera "Faust" i "Romeo i Julija".
1825. - Potpisan je Ženevski protokol kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol je potpisalo 29 zemalja.
1843. - Počela je pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca na Novom Zelandu. Maori su poraženi 1871. posle čega su se povukli u unutrašnjost ostrva.
1848. - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca (Windischgraetz) ugušile su ustanak Čeha u Pragu.
1867. - Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph) upotrebio je prviput u istoriji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
1882. - Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. veka "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća").
1929. - Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.
1940. - Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju iuspostavila prosovjetsku administraciju.
1944. - Island je postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.
1947. - Ustavotvorna skupština Burme donela je odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.
1950. - Dr Ričard Loler (Richard Lawler) izveo je u Čikagu prvuoperaciju presađivanja bubrega.
1953. - Sovjetske trupe ugušile su pobunu u Istočnoj Nemačkoj.
1967. - Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.
1971. - SAD i Japan su potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana u 1972. godini.
1982. - Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri (Galtieri) podneo je ostavku posle poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.
1988. - Oko pet hiljada radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo je ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga koji su nazvani "antibirokratska revolucija", a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera srpskih komunista Slobodana Miloševića.
1990. - Demonstranti protiv rumunske vlade vratili su se na ulice Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim vladi u kojima je poginulo petoro ljudi, a nekoliko desetina ranjeno.
1991. - Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.
1992. - Nemci Tomas Kemtner (Thomas) i Hajnrih Stribig (Heinrich Struebig), dvojica poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.
1993. - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida (Farrah).
1997. - Ministarstvo za telekomunikacije SR Jugoslavije izdalo jerešenja o zabrani većem broju privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji.
1999. - Međunarodna organizacija rada usvojila je sporazum ozabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.
2001. - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je po prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja istočne Evrope. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.
2002. - U Batajnici, kod Beograda, otpočela je ekshumacija iobdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena nakon NATO intervencije na Kosovu 1999.
2002. - Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4,500 godina.
2004. - U bombaškom napadu ispred centra za regrutaciju iračkevojske u Bagdadu poginula je najmanje 41 osoba, a oko 142 je povređeno. Napad se dogodio nakon izjave zamenika ministra odbrane SAD Pola Volfovica (Paul Njolfonjitz) da iračke snage bezbednosti nisu još spremne da obavljaju svoje dužnosti bez američke vojne podrške.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jun 18, 2009 9:24 am
18. jun


1155. - Papa Hadrijan IV krunisao je nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu (Friedrich Barbarosa) za rimsko-nemačkog cara.
1429. - Francuska vojska, pod vođstvom Jovanke Orleanke (Jeanne d'Arc) i vojvode od Alensona (d'Alencon), napala je i potukla kod Patea engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.
1583. - U Londonu je izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.
1769. - Rođen je britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej (Stewart, Castlereagh). Kao ministar spoljnih poslova (1812-22) bio je, uz austrijskog kancelara Meterniha (Metternich), ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Nakon Napoleonovog pada podržao je politiku Svete Alijanse.
1812. - Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov" u kome je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti, kao i pojam "oblomovština", sinonim za parazitizam i apatiju.
1812. - Kongres SAD usvojio je deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji (Drugi rat za nezavisnost).
1815. - U bici kod Vaterloa u Belgiji udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona (Wellington) i Blihera (Bluecher) potukle su Napoleona Bonapartu.
1817. - U Londonu je otvoren most Vaterlo preko reke Temze.
1853. - U Beču je umro pesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Bio je pristalica reforme jezika Vuka Karadžića, a pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije ("Đački rastanak", "Tuga i opomena"). Njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo.
1868. - Rođen je mađarski admiral Mikloš Horti de Nađbanja (Miklos Horthy, Nagybanya). Bio je na čelu konzervativnih snaga koje su ugušile revoluciju u Mađarskoj posle Prvog svetskog rata, a od 1920. do 1944. vladao je Mađarskom kao regent na čelu fašističkog režima sprovodeći teror.
1881. - Rusija, Austrija i Nemačka potpisale su tajni savez "Liga tri cara" na tri godine.
1882. - Rođen je bugarski revolucionar i državnik Georgi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske, prvi premijer zemlje posle Drugog svetskog rata. Bio je generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.
1884. - Rođen je francuski političar Eduar Dalađe (Edouard Daladier). Između dva svetska rata tri puta je bio premijer. Sa britanskim premijerom Nevilom Čemberlenom (Chamberlain) potpisao je sa Adolfom Hitlerom Minhenski sporazum kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u Drugom svetskom ratu.
1898. - The first ever steel pier was opened in the United States
1936. - Umro je ruski pisac i utemeljivač socijalističkog realizma, Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki. Nakon 1917, kritikujući postupke sovjetskih vlasti, polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom I. Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha.
1937. - Rođen je Dzon. D Rokfeler IV (John D. Rockerfeller IV), američki multimilioner
1940. - Nemci su u Drugom svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.
1940. - Francuski general Šarl de Gol (Charles, Gaulle) uputio je iz Londona čuvenu radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom "Slobodne Francuske", a Francuze pozvao na otpor okupaciji od strane nacističke Nemačke.
1942. - Rođen je engleski muzičar Pol Makartni (Paul McCartney), član "Bitlsa", jedne od najpopularnijih rok grupa u 20. veku.
1952. - Rođena je italijanska glumica Izabela Roselini (Isabella Rosselini)
1953. - Proglašena je Republika Egipat, a za predsednika je izabran general Mohamed Nagib (Mohammed Naguib), vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk (Farouk).
1968. - Britanski Dom lordova odbacio je odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.
1969. - Izraelski avioni izvršili napad na Jordan
1975. - Princ Fejsal Musaid javno je pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala (Faisal) u martu 1975.
1979. - Lider SSSR-a Leonid Brežnjev i predsednik SAD Džimi Karter (Jimmy Carter) potpisali su u Beču sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja - SALT 2.
1983. - Sali Rajd (Sally Ride) postala je prva Amerikanka koja je poletela u svemir kao član posade šatla "Čelindžer".
1993. - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga ("plavih šlemova") u šest gradova u Bosni i Hercegovini.
1995. - Snage bosanskih Srba oslobodile su poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni (Unprofor) koje su držali kao taoce od kraja maja, nakon napada aviona NATO-a na srpske položaje u okolini Pala.
1996. - Benjamin Netanjahu (Netanyahu) postao je najmlađi premijer u istoriji Izraela posle izborne pobede desne koalicije.
1996. - Savet bezbednosti UN ukinuo je zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo na izvoz oružja bivšoj Jugoslaviji uveden je u septembru 1991.
1997. - Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila je grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.
2000. - Eritreja i Etiopija potpisale su u Alžiru sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.
2000. - Savet bezbednosti UN potvrdio je da je Izrael okončao 22-godišnju okupaciju južnog Libana.
2001. - Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo je Bejrut, nakon 25 godina prisustva u Libanu. Sirija je pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.
2002. - Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio SR Jugoslaviju. To je prva poseta jednog visokog funkcionera te države nakon raspada bivše Jugoslavije, pre više od deset godina.
2002. - U eksploziji bombe, koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, u prepunom autobusu u Jerusalemu (Izrael), poginulo 19, a povređeno više od 50 osoba.
2004. - Evropski savet odlučio je u Briselu da Hrvatskoj dodeli status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jun 19, 2009 12:07 am
19. jun


1566. - Rođen je kralj Džejms I Stjuart (James Stuart) koji je kao Džejms VI nasledio škotsku krunu 1567. nakon abdikacije majke Marije Stjuart. Nakon smrti engleske kraljice Elizabete 1603. postao je kralj Engleske i tako pod svojom vlašću sjedinio krune Engleske, Irske i Škotske.
1623. - Rođen je francuski matematičar, fizičar i filozof BlezPaskal (Blaise Pascal). Konstruisao je jedan od prvih kalkulatora i značajno doprineo razvoju matematičkih teorija, posebno teorije verovatnoće.
1824. - Prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima odigranaje u Nju Džersiju.
1862. - Američki Kongres je zabranio ropstvo na teritoriji SAD.
1867. - Republikanci, sledbenici Pabla Huaresa (Juarez) pogubili su Maksimilijana I Habsburga (Maximilian), koga je Luj Napoleon III proglasio 1864. za cara Meksika.
1885. - U Njujork je stigla Statua slobode, poklon Francuske.
1885. - Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić,član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, direktor Opere u Beogradu i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije ("Ohridska legenda", "Vranjanska svita", "Rapsodija").
1886. - Rođen je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpskeakademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata ("Portret devojke", "Kupačica", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice").
1897. - Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot (Charles Cunningham Boycott), kojem su 1880. zakupci imanja kojim je upravljao odbili saradnju. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.
1906. - Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn (Chain). Sa Aleksandrom Flemingom (Aledžander) i Hauardom Volterom Florijem (Howard Walter Florey) 1945. je podelio Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće penicilina.
1908. - Dolaskom broda "Kasato Maru" u luku Santos sa 168 japanskih porodica počela je imigracija Japanaca u Brazil.
1917. - Ženama preko 30 godina starosti, dato je pravo glasa u Velikoj Britaniji.
1937. - Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri (James Matthew Barrie), autor priča o Petru Panu.
1944. - Američke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele ostrvo Sajpan u Pacifiku na kojem su Japanci imali jednu od najvećih vojno-pomorskih baza.
1947. - Rođen je indijski pisac Salman Ruždi (Rushdie), koga je iranski verski vođa ajatolah Homeini osudio na smrt 1989. zbog uvrede islama u knjizi "Satanski stihovi". Ruždi je od tada do 2000. kada se seli u Njujork, živeo u Velikoj Britaniji pod zaštitom Skotland Jarda.
1953. - Džulijus i Etel Rozenberg (Julius, Ethel Rosenbarg), osuđeni za špijunažu u korist SSSR-a, pogubljeni su na električnoj stolici u američkom zatvoru Sing-Sing.
1954. - Rođena je Ketlin Tarner (Kathleen Turner), američka filmska glumica.
1961. - Kuvajt, koji je bio pod protektoratom Velike Britanije od 1899, stekao je punu nezavisnost.
1961. - Otkrivanjem natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji (Izrael), prvi put je pronađen dokaz da je on postojao.
1963. - Ruskinja Valentina Terješkova je poletela u svemir kao prva žena kosmonaut.
1965. - General Huari Bumedijen (Houari Boumedienne) zbacio je vojnim udarom sa vlasti predsednika Alžira Ahmeda Ben Belu (Bella).
1970. - Sovjetski vasionski brod "Sojuz-9" postigao je novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.
1975. - Generalni sekretar UN Kurt Valdhajm (Waldheim) otvorio je u Meksiko Sitiju prvu svetsku konferenciju o položaju žene.
1985. - Na aerodromu u Frankfurtu, u Zapadnoj Nemačkoj, teroristi su podmetnuli bombu.
1987. - U eksploziji u garaži robne kuće u Barseloni poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi. Odgovornost je preuzela baskijska separatistička organizacija ETA.
1988. - U indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15, a ranjeno 25ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki ekstremisti.
1993. - Umro je engleski pisac Vilijam Golding (William), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. ("Obredi plovidbe" "Gospodar muva", "Slobodan pad").
1995. - Čečenski pobunjenici oslobodili su 1.500 talaca, koje sudržali šest dana, i napustili bolnicu u gradu Buđenovsk na jugu Rusije, nakon što je sa ruskim vlastima dogovoren prekid vatre i nastavak mirovnih pregovora o Čečeniji.
1999. - U Prištini na zgradi komande Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije podignuta je zastava UN, nakon što se Vojska Jugoslavije povukla, a mirovne snage UN (Kfor) preuzele kontrolu nad srpskom pokrajinom Kosovo.
2000. - Britanski carinici otkrili su u luci Dover u kamionu hladnjači 58 leševa Kineza, ilegalnih emigranata.
2003. - Turski parlament je usvojio paket reformi na planuljudskih prava, poslednji u nizu zakona koji bi trebalo da poboljšaju šanse Turske za ulazak u Evropsku Uniju.
2004. - Saudijska Arabija je saopštila da je u sukobu bezbednosnih snaga i terorista ubijen Abdulaziz al-Mokrin (Mogrin), koga su smatrali vođom al-Kaide u toj državi, kao i još trojica njegovih pomagača. Do sukoba je došlo nekoliko sati nakon što su teroristi na svoj Internet sajt postavili fotografiju odsečene glave kidnapovanog američkog inženjera Pola M. Džonsona Juniora.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jun 19, 2009 7:13 pm
20. jun


1459. - Turci su zauzeli utvrđeni grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjovekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanlijskog carstva.
1597. - Umro je holandski polarni istraživač Vilem Barenc (Villem Barents) dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Po njemu je dobilo naziv Barencovo more u Arktiku. Delove njegovog dnevnika pronašao je 1871. norveški kapetan Karlsen.
1756. - U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila su se 123 od 146 britanskih vojnika koje je uhapsio indijski guverner (nabob) Bengala. Zatvor je kasnije postao poznat ka "crna rupa Kalkute".
1789. - Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodne skupštine u Francuskoj položili su zakletvu da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što je bio uvod u početak Francuske revolucije.
1819. - Rođen je francuski kompozitor nemačkog porekla Žak Ofenbah (Jacljues Offenbah), tvorac francuske operete ("Orfej u paklu", "Plavobradi") i autor opere "Hofmanove priče".
1819. - U engleski grad Liverpul uplovio je brod "Savana", prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana (Džordžija) trajalo je 27 dana i 11 časova.
1836. - Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes (Emmanuel Joseph Sieyes), jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao je ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta (Bonaparte).
1837. - Umro je britanski kralj Vilijam IV (William). Nasledila ga je njegova nećaka Viktorija (Victoria) koja je vladala do smrti 1901.
1861. - Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins (Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom (Christiaan Eijkman), podelio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.
1891. - Britanija i Holandija definisali su granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo.
1902. - Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknuti teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj književnosti između dva rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu. ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nodž microcosmica").
1905. - Rođena je američka književnica Lilijan Helman (Lilian Hellman). Proslavila se dramskim delima koja sadrže oštru kritiku američkog društva ("Dani koji će doći", "Male lisice") i memoarima u kojima je opisala vreme makartizma.
1909. - Rođen je američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin (Errol Flynn), jedan od najpopularnijih holivudskih glumaca ("Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak").
1909. - Rođen je Erol Flin (Errol Flynn), proslavljeni holivudski glumac australijskog porekla.
1914. - Porinut je u more nemački ratni brod Bizmark (Bismark).
1923. - Ubijen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen je za meksičkog nacionalnog junaka 1966.
1933. - Umrla je nemačka revolucionarka Klara Cetkin (Zetkin), član međunarodnog radničkog pokreta. Organizovala je 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen predlog 8. mart je proglašen Međunarodnim danom žena.
1944. - Porazom japanske flote okončana je pomorska bitka u Filipinskom moru u Drugom svetskom ratu.
1950. - Rodjen je Lajonel Riči (Lionel Richie), popularni američki pevač 80-ih i 90-ih godina 20. veka.
1953. - Rodjena je Sindi Loper (Cyndi Lauper) američka pop pevačica.
1960. - Bi-Bi-Si (BBC), britanska nacionalna radio mreža, je po prvi put od postanka dozvolila da ženska osoba pročita glavne dnevne vesti. Do tada su spikeri za glavne vesti isključivo bili muškarci.
1960. - Američki bokser Flojd Paterson (Floyd Patterson) nokautirao je u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Jonansona (Johanshon) i postao prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.
1963. - SSSR i SAD dogovorile su se da uspostave "vruću" telefonsku liniju.
1973. - U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivši predsednik (1946-55) Huan Domingo Peron (Juan). Za predsednika je ponovo izabran u septembru 1973.
1990. - Britanske kancelar Džon Mejžor (John Major) predložio je uvođenje nove evropske monetarne jedinice ECU (evropska novčana jedinica - European Currency Unit) koja je prethodila uvodjenju eura (evra) a služila je za medju-bankarska i medju-državna plaćanja unutar evropske ekonomske zajednice. Euro (evro) je uveden deset godina kasnije.
1991. - Parlament Nemačke je tesnom većinom izglasao premeštanje prestonice iz Bona, koji je bio glavni grad Zapadne Nemačke, u Berlin. Istočna i Zapadna Nemačka ujedinile su se u oktobru 1990.
1992. - Čehoslovačka se razdvojila na dve nezavisne države, Češku i Slovačku.
1992. - Predsedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo je ratno stanje, objavilo opštu mobilizaciju i uvelo radnu obavezu.
1992. - Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar (Meciar) postigli su dogovor o razdvajanju Čehoslovačke u dve države.
2000. - Francuski sud oslobodio je od optužbi nemačkog doktora Hansa Muenka (89), koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobađajuću presudu protiv njega doneo je 1946/47. sud u Krakovu u Poljskoj gde je uhapšen posle rata, a potom pušten na slobodu.
2001. - Vođa pakistanskog vojnog režima, general Pervez Mušaraf položio je predsedničku zakletvu, zamenivši Muhameda Rafika Tarara koji je na toj funkciji figurirao od vojnog udara koji je 1999. izvršio Mušaraf.
2001. - Peruanski sud osudio je Amerikanca Lorija Berensona na 20 godina zatvora za saradnju sa levičarskom gerilom u brzo ugušenoj pobuni za svrgavanje peruanskog kongresa.
2001. - Skupština Srbije usvojila je Zakon o jednokratnom porezu na ekstraprofit i ekstraimovinu stečenu korišćenjem posebnih pogodnosti u vreme režima Slobodana Miloševića.
2002. - U eksploziji gasa u rudniku u kineskoj provinciji Heilonđijang, na severo-istoku Kine, poginulo je 115 osoba.
2003. - Italijanski predsednik Karlo Azeljo Ćampi potpisao je zakon kojim je omogućeno petorici italijanskih lidera da se kod krivičnog gonjenja pozovu na imunitet. Tim potezom zaustavljeno je suđenje premijeru Silviju Berluskoniju zbog korupcije.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 7 Empty Dogodilo se na današnji dan - 21. jun

Ned Jun 21, 2009 12:28 am
1239 - Rođen je engleski kralj Edvard I, najznačajniji engleski vladar iz dinastije Plantagenet. Tokom vladavine

(1272-1307) učvrstio je kraljevsku vlast nad plemstvom i pripojio Vels Engleskoj.

1397 - Danska kraljica Margreta I (Margrethe) objedinila je pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.

1579 - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk (Francis Drake) proglasio je suverenitet Engleske nad Nju Albionom (Kalifornija).

1665 - Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes Klarosa, što je omogućilo Portugalcima da još jednom pobedom nad Špancima kod Vilje Visiose ponovno uspostave nezavisnost Portugalije.

1682 - Rođen je švedski kralj Karlo XII (Karl). Njegova vladavina (1697-1718), tokom koje je uglavnom ratovao, označila je kraj Švedske kao evropske velesile. Poginuo je u inavaziji na Norvešku 1718.

1696 - Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski (Sobieski) proslavljeni vojskovođa protiv Šveđana, Turaka, Tatara i Kozaka.

1703 - Rođen je engleski sveštenik i reformator Džon Vesli (John Wesley), osnivač pokreta metodista.

1719 - Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison (Joseph Addison). Sa Ričardom Stilom (Rićard Steele) osnovao je 1711. list "Spektator" u kojem je objavljivao i svoje čuvene eseje, koji predstavljaju začetak novog književnog žanra - novinskog podlistka.

1789 - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili su Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.

1818 - Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno (Ćarles Gounod), autor popularnih opera "Faust" i "Romeo i Julija".

1843 - Počela je pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca na Novom Zelandu. Maori su poraženi 1871. posle čega su se povukli u unutrašnjost ostrva.

1848 - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca (Windisćgraetz) ugušile su ustanak Čeha u Pragu.

1867 - Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph) upotrebio je prvi put u istoriji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.

1882 - Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. veka "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća").

1925 - Potpisan je Ženevski protokol kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol je potpisalo 29 zemalja.

1929 - Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

1940 - Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju. 1944 - Island je postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.

1947 - Ustavotvorna skupština Burme donela je odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.

1950 - Dr Ričard Loler (Rićard Lawler) izveo je u Čikagu prvu operaciju presađivanja bubrega. 1953 - Sovjetske trupe ugušile su pobunu u Istočnoj Nemačkoj.

1967 - Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.

1971 - SAD i Japan potpisali su sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana u 1972. godini.

1982 - Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri (Galtieri) podneo je ostavku posle poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.

1988 - Oko pet hiljada radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo je ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga koji su nazvani "antibirokratska revolucija", a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera srpskih komunista Slobodana Miloševića.

1990 - Demonstranti protiv rumunske vlade vratili su se na ulice Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim vladi u kojima je poginulo petoro ljudi, a nekoliko desetina ranjeno.

1991 - Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.

1992 - Nemci Tomas Kemtner (Thomas) i Hajnrih Stribig (Heinrić Struebig), dvojica poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.

1993 - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida (Farrah).

1997 - Ministarstvo za telekomunikacije SR Jugoslavije izdalo je rešenja o zabrani većem broju privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji.

1999 - Međunarodna organizacija rada usvojila je sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.

2001 - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je po prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja istočne Evrope. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.

2002 - U Batajnici, kod Beograda, počela je ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena nakon NATO intervencije na Kosovu 1999.

2002 - Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.

2004 - U bombaškom napadu ispred centra za regrutaciju iračke vojske u Bagdadu poginula je najmanje 41 osoba, a oko 140 je povređeno. Napad se dogodio nakon izjave zamenika ministra odbrane SAD Pola Volfovica (Paul Wolfowitz) da iračke snage bezbednosti nisu još spremne da obavljaju svoje dužnosti bez američke vojne podrške.

2004 - Umro je Jacek Kuron, koji je svoj život posvetio borbi protiv komunizma i siromaštva, što ga je učinilo jednim od najvećih Poljaka 20. veka.

2007 - U Crnoj Gori je uhapšen penzionisani general MUP-a Srbije Vlastimir Đorđević i izručen Haškom sudu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 7 Empty Dogodilo se na današnji dan, 22. jun

Ned Jun 21, 2009 7:49 pm
1533. - Turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisao je sa Austrijom ugovor o miru, nakon drugog neuspešnog pohoda na Beč.
1535. - Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer (John Fisher). On je odbio da prizna kralja Henrija VIII (Henry) za poglavara novoformirane Engleske crkve.
1757. - Rođen je britanski istraživač Džordž Vankuver (George Vancouver), koji je plovio sa kapetanom Kukom (Cook) 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.
1805. - U Đenovi je rođen italijanski političar i revolucionar Đuzepe Macini (Giuseppe Mazzini), jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođenje i ujedinjenje Italije.
1815. - Nakon poraza kod Vaterloa Napoleon Bonaparta (Bonaparte) abdicirao je drugi i poslednji put.
1826. - U Panami je, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres čiji je cilj bio ujedinjenje južnoameričkih republika.
1826. - Rođen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskog romantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze nakon oslobađanja Srbije od turske vlasti ("Dva idola", "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja").
1826. - Rođen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskog romantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze nakon oslobađanja Srbije od turske vlasti ("Dva idola", "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja").
1874. - Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.
1894. - Afrička država Dahomej (Benin) je postala francuska kolonija.
1896. - Američki inženjer i pronalazač, Markoni (Marconi) je patentirao bežični prenos.
1898. - Rođen je nemački pisac Erih Marija Remark (Erich Maria Remarque). Postao je poznat po antimilitarističkom romanu "Na zapadu ništa novo", koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Nemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.
1906. - Rođen je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder (Billy Wilder). Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i Veneciji ("Bulevar sumraka", "Sabrina", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe").
1914. - Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. i kralj.
1940. - Francuska je u Drugom svetskom ratu potpisala kapitulaciju u Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš (Foch) 1918. godine primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata; general De Gol (Gaulle) sastavio je u Londonu vladu Slobodne Francuske.
1941. - Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas u kojem je pozvao narode Jugoslavije na ustanak protiv nemačke okupacije.
1941. - Počela je operacija "Barbarosa" u Drugom svetskom ratu u kojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale SSSR duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora; Italija i Rumunija su objavile rat SSSR-u.
1965. - Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
1969. - Umrla je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland (Judy), koja se kao devojčica proslavila ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila Oskara.
1987. - Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster (Astaire), koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima sa partnerkom Džindžer Rodžers (Ginger Rogers).
1994. - Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu NATO u Briselu program ove vojne alijanse "Partnerstvo za mir".
2000. - Američka svemirska letelica "Marsov osmatrač" otkrila je naznake o postojanju vode na Marsu.
2001. - Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.
2001. - Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene anti-sekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom "Saadet".
2003. - U okviru druge svoje posete Bosni i Hercegovini poglavar Rimokatoličke crkve Jovan Pavle Drugi po prvi put je posetio Republiku Srpsku.
2003. - Tokom državne posete Londonu predsednik Rusije Vladimir Putin bio je i zvanični gost Bekingemske palate, što je prvi put posle 1874, kada je na dvoru bio ruski car Aleksandar Drugi. Britanski dvor je držao zamrznute odnose sa Moskvom u znak protesta što su boljševici 1918. ubili ruskog cara Nikolaja Drugog.
2003. - Indijski premijer Atal Behari Vadžpaji (Vajpayee) doputovao je u zvaničnu posetu Pekingu. To je prva poseta jednog indijskog premijera Kini u poslednjih deset godina.
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Sre Jun 24, 2009 1:34 am
Dogodilo se na današnji dan - 24. jun


- Danas je praznik Sveti apostoli Vartolomej i Varnava. Sveti apostol Vartolomej, jedan od dvanaest velikih apostola, propovedao je Jevanđelje sa svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom. Propovedali su najpre u Aziji, a potom u Indiji i Jermeniji. U Jeropolju, ovi apostoli su umrtvili ogromnu zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Ne shvatajajući njihovo delo, neznabošci su ih osudili i razapeli na krst. Upravo tada se desio snažan zemljotres, a prestrašeni ljudi, misleći da ih Bog kažnjava zbog ovih mučenika, skinuli su ih sa krsta, ali apostol Filip već beše izdahnuo. Vartolomej je preživeo i otišao potom u Indiju, gde je preveo Matejevo jevanđelje na indijski jezik. U Albanopolju jermenskom ubio ga je carev brat Astijag. Episkop Agaton sahranio ga je u hram, a kasnije su mošti ovog sveca prenesene u Benevent, pa u Rim. Sveti apostol Varnava, jedan je od sedamdesetorice, zvao se prvo Josif, ali su ga apostoli nazvali Varnava - Sin Utehe. U vreme Halkidonskog sabora, čudesno se saznalo za njegov grob. Posle otkrivanja čudesnih moštiju, Kiparska crkva je, kao apostolska, proglašena samostalnom. Zato se ovaj događaj javljanja apostola Varnave vezuje za autokefalnost Kiparske crkve.

1314. - Odigrala se bitka kod Bannockburn-a, nakon koje je Škotska dobila nezavisnost od Engleske.

1441. - Henri VI je osnovao prestižni koledž Iton. U početku je Iton bio mesto za školovanje studenata iz engleskih aristokratskih porodica, a posle Drugog svetskog rata, laburistička vlada omogućila je školovanje na ovom koledžu i siromašnim studentima, dodeljujući im stipendije.

1793. - Usvojen je prvi republikanski ustav u Francuskoj.

1822. - Formirano je prvo beogradsko obščestvo (opština). To je bilo neophodno jer su u Beograd, posle Drugog srpskog ustanka, počeli da se vraćaju trgovci i zanatlije čija je delatnost zahtevala određenu upravu. Obščestvo je biralo varoškog kneza, a knez Miloš Obrenović imenovao je policajce i kmetove.

1894. - Umrla je srpska slikarka Vilhelmina Mina Karadžić-Vukomanović, ćerka Vuka Karadžića, jedna od prvih srpskih likovnih umetnica. Osim toga što se bavila slikanjem, prevodila je na nemački jezik srpske narodne pripovetke i napisala "Putovanje po Srbiji" i "Uspomene na Branka Radičevića". Bila je udata za profesora književnosti na Liceju u Beogradu - Aleksu Vukomanovića.

1894. - Doneta je odluka da se Olimpijske igre održavaju svake četvrte godine.

1911. - Džon Mekdermot postao je prvi Amerikanac koji je osvojio US open turnir u golfu.

1912. - Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala je prva srpska olimpijska ekipa - atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević. Time je ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu, čiji je član postao Svetomir Đukić.

1930. - Prvi put je radar zabeležio let aviona.

1940. - Jugoslavija je uspostavila diplomatske odnose sa ŠSR-om.

1960. - Jugoslavija, Grčka i Turska raspustile su Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954.

1963. - U Londonu je održana prva demonstracija novog kućnog uređaja - video-rikordera.

1986. - Umro je srpski pisac Miroslav Antić, "večiti dečak" srpske literature, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji je u svoje pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga i radio na filmskim projektima "Sveti pesak" i "Doručak s đavolom". Dela: zbirke pesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jun 25, 2009 3:27 am
Dogodilo se na današnji dan - 25. jun


1903. - Rođen je Džordž Orvel (pravo ime Eric Blair), engleski književnik, protivnik imperijalizma. Dao je ostavku na državnu službu u Indiji i bio ranjen u španskom građanskom ratu, boreći se na strani republikanaca. Napisao je više dela, od kojih su najpoznatiji satirični romani "Životinjska farma" i "1984".

1924. - Rođen je Sidni Lumet, jedan od najistaknutijih američkih filmskih reditelja. Sin je poznatog glumca, pisca i reditelja Baruha Lumeta (rođenog u Varšavi). U filmskoj umetnosti oprobao se najpre kao glumac - već u petoj godini, a u jedanaestoj je debitovao na Brodveju. Godine 1947. osnovao je jedan od brodvejskih teatara, kada potiskuje svoje glumačke ambicije zarad režije. Posle dve decenije pozorišne glume i režije, angažuje ga televizija, na kojoj 1951. samostalno realizuje oko 50 programa poznate serije "Opasnost". Šest godina kasnije, snima svoj prvi film, "Dvanaest gnevnih ljudi", koji naznačuje prelazak na "veliki ekran", ali se s vremena na vreme ipak vraća televiziji, a naročito pozorištu. Mnogi njegovi filmovi dobitnici su najvećih priznanja na međunarodnim festivalima i filmskim akademijama ("Dvanaest gnevnih ljudi", "Dugo putovanje u noć", "Čovek iz zalagaonice", "TV mreža", "Serpiko" i dr.). Poštovan je, ali ne baš i mnogo voljen od svojih (kada je snimio "TV mrežu", neki kritičari su pisali: "Ujeda ruke koje su ga hranile").

1925. - U Užice je uz veliko slavlje stigao prvi voz, popularno nazvan Ćira. Izgradnju pruge između Vardišta i Užica počela je Austrougarska, odmah po okupaciji Srbije 1915. Projektovali su je austrougarski inženjeri, a u surovim uslovima gradili ratni zarobljenici Italijani i Rusi. "Ćira" je prestao da saobraća 1974, kad su u Jugoslaviji ukinute i mnoge druge pruge uskog koloseka.

1929. - Američki predsednik Huver odobrio je početak izgradnje Boulder Dam-a, kasnije Hoover Dam (Huverova brana). To je najviša betonska brana u SAD-u, na reci Kolorado, visoka 221,5m i duga 380m. Uzvodno od brane nalazi se veštačko jezero Mid. Brana je građena u periodu od 1931. do 1936. godine.

1950. - Izraelska nacionalna avio-kompanija El Al počela je sa radom.

1950. - Severna Koreja napala je Južnu Koreju. U ovom ratu je prvi put u istoriji došlo do oružane intervencije OUN u cilju suzbijanja agresije. Rat nije doveo ni do ujedinjenja ni do odlučujuće pobede zaraćenih strana, a primirje je potpisano tek 1953. godine.

1959. - ŠSR je predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

1961. - Iračke vlasti izjavile su da Kuvajt smatraju delom svoje teritorije.

1966. - Jugoslavija i Vatikan obnovili su diplomatske odnose. Protokolom koji je potpisan, vlada SFRJ "garantuje katoličkoj crkvi u Jugoslaviji slobodno vršenje verskih poslova i verskih sloboda." Protokol predstavlja prvi sporazum Vatikana sa jednom socijalističkom zemljom.

1969. - Odigran je najduži teniski meč u istoriji Vimbldona. Pančo Gonzales pobedio je Čarlsa Pasarela u meču koji je trajao 5 sati i 12 minuta.

1975. - Mozambik je dobio nezavisnost od Portugala.

1989. - U SAD-u je izašao prvi poštanski žig posvećen homoseksualcima.

1991. - Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od SFRJ.
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Na današnji dan - 26. jun

Pet Jun 26, 2009 12:38 am
1690. - Patrijarh srpski Arsenije III Čarnojević je - posle poraza Austrijanaca u ratu s Turcima, u kojem je kao saveznik Beča predvodio Srbe - na Kalemegdanu u Beogradu održao Sabor srpskih episkopa i sveštenstva s obeju strana Save i Dunava. Patrijarh je tih dana, posredstvom episkopa Isaija Đakovića, pregovarao s austrijskim carem Leopoldom I o prelasku preko Save i Dunava i Srbi su prešli dva dana pre nego što su Turci ponovo zauzeli Beograd. Idući na sever, naselili su se u oko 50 mesta u Vojvodini i Ugarskoj, uključujući Sent Andreju, najseverniju tačku srpskog rasejanja.

1869. - Rođen je srpski geolog i paleontolog ruskog porekla, Vladimir Dimitrijevič Laskarev, specijalista svetskog glasa za kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor Univerziteta u Odesi i Beogradu, član Srpske akademije nauka. Objavio je oko 40 radova, uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama srpskih terena, s prikazom i analizom njihove fosilne faune i tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom značaju za tektoniku. Dela: "Fauna Buglovskih slojeva Volinije", "Geološka ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji", "O stratigrafiji kvartarnih naslaga Vojvodine", "O ekvivalentima gornjeg sarmata u Srbiji".

1876. - S Beogradske tvrđave skinuta je turska zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije, Turci su morali da predaju ključeve Beograda srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala turska zastava.

1877. - Posle "devet krvavih dana" borbe između Nikšića i Spuža, Crnogorci su potukli Turke koje je predvodio zapovednik Skadra Sulejman paša, posle čega se Sulejman, s gotovo prepolovljenim snagama, povukao u Skadar. Bila je to značajna pobeda u oslobodilačkom ratu koji su Srbija i Crna Gora vodile protiv Otomanskog carstva od 1876. do 1878.

1881. - S dozvolom srpskog kneza Milana Obrenovića - razočaranog politikom Rusije - potpisana je Tajna konvencija Srbije i Austrougarske, koja je tražila velike ekonomske povlastice u Srbiji. Posle austrijskih izjava da se ne protive širenju Srbije na jug, ministar finansija Čedomilj Mijatović je, bez znanja premijera Milana Piroćanca, zaključio konvenciju kojom je Srbija dovedena u poluvazalni položaj. Taj dokument vezuje se i za nastojanje kneza Milana da obezbedi dinastička prava Obrenovića. On se 1882. proglasio kraljem, a Srbiju je proglasio kraljevinom.

1905. - Umro je srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući njegov patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pevanjem "Đido" (s Dragomirom Brzakom), komad "Potera" (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).

1917. - Posle smrtne presude vojnog suda, u Prvom svetskom ratu su na Solunskom polju streljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić, osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Prilikom revizije Solunskog procesa 1953, utvrđeno je da su "atentat" inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka, i svi osuđeni su rehabilitovani. Apis je uhapšen na Solunskom frontu u decembru 1916. kao pripadnik tajne organizacije "Ujedinjenje ili smrt", poznate i kao "Crna ruka", koju je s nekoliko drugova osnovao 1911. radi rušenja Otomanskog carstva i Austrougarske i ostvarenja narodnog ideala - ujedinjenja srpstva. Kao načelnik obaveštajnog odeljenja Glavnog generalštaba srpske vojske, povezao se s nacionalnoslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van Srbije. Bio je glavni inspirator oficirske zavere i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin 1903, čime je odlučujuće doprineo da se na srpski presto vrati dinastija Karađorđević.

1924. - Posle osam godina okupacije, američke trupe su napustile Dominikansku Republiku.

1945. - U San Francisku su predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra 1945.

1960. - Somalija je dobila nezavisnost od Velike Bitanije, a Madagaskar od Francuske.

1964. - Rodila se kineskinja Zeng Jinlian, najviša žena na svetu - visoka čak 2,46 metara.

1966. - Jugoslavija je pristupila GATT-u (Opštem sporazumu o carinama i trgovini), nakon što se 2/3 članica ovog Ugovora izjasnilo za prijem. GATT je predstavljao značajan činilac u svetskoj trgovinskoj politici kroz utvrđivanja opštih principa i pravila trgovine, kao i utvrđivanja osnovnih načela carinske politike.

1978. - Lansiran je prvi okeanografski satelit - SEASAT 1.
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Na današnji dan - 27. jun

Sub Jun 27, 2009 1:55 am
1550. - Rođen je Šarl IX, francuski kralj koji je vladao (1560-1574) pod jakim uticajem svoje majke Katarine Mediči. Za vreme njegove vladavine, počeli su između hugenota i katolika versko-građanski ratovi, koji su trajali 1562-1598. Po nagovoru majke i katoličkog vođe vojvode od Giza, odobrio je pokolj hugentota u tzv. Vartolomejskoj noći (1572), što je još jače rasplamsalo verske sukobe.

1693. - U Londonu je objavljen prvi časopis za žene - "The Ladies' Mercury".

1806. - Englezi su okupirali Buenos Ajres.

1877. - Ruske snage su prešle Dunav u ratu protiv Otomanskog carstva, u kojem su se na strani Rusije borile Srbija i Crna Gora. Rat je okončan pobedom Rusije, ali su potom Srbija i Crna Gora, na račun favorizovane Bugarske, oštećene Sanstefanskim mirom 1878, koji je donekle izmenjen iste godine na Berlinskom kongresu. Srpski nacionalni interesi ipak su ponovo povređeni - područje Starog Vlaha ili Raška oblast (prema turskoj administrativnoj podeli, Novopazarski sandžak) dato je na upravu Otomanskom carstvu, a Austrougarskoj pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, čime je sprečeno ujedinjenje srpskih zemalja i izlazak Srbije na more.

1882. - Mesto Topola u Šumadiji, koje je u podnožju Oplenca osnovao vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe, proglašeno je varošicom. Karađorđe je 1781. tu podigao kuću s više pomoćnih zgrada, koju je na početku ustanka uništio beogradski dahija Kučuk Alija. Na istom mestu, Karađorđe je 1805. podigao novu kuću s pomoćnim zgradama i sve ogradio palisadom. Tako je Topola postala utvrđeno naselje, uz koje su počele da niču i druge kuće.

1908. - Okončana je "bombaška afera" uperena protiv crnogorskog kneza Nikole I Petrovića. Naziv je dobila po tome što je grupa studenata nabavila bombe u nameri da se, kako se tvrdilo, obračuna s knezom. Zavera je otkrivena i pred sud su izvedena 52 protivnika autokratske kneževe vlasti. Četvorica su osuđena na smrt, a ostali na tri do 20 godina zatvora.

1940. - Sovjetski Savez je ponovo uveo Gregorijanski kalendar.

1950. - U Jugoslaviji je donet "Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva", kojim je uvedeno radničko samoupravljanje. Taj sistem je u početku imao dobre rezultate, ali je kasnije ispoljio mnoštvo slabosti - pre svega zbog ignorisanja tržišnih mehanizama i uspostavljanja komplikovane procedure sporazumevanja i dogovaranja privrednih subjekata - i doživeo je kraj krvavim raspadom druge Jugoslavije.

1955. - U Ilinoisu je donet prvi zakonski akt koji je regulisao obavezu vozača da prilikom vožnje budu vezani pojasom.

1977. - Džibuti je dobio nezavisnost od Francuske.

1986. - Na sprovedenom referendumu, Irci su podržali zabranu razvoda braka.

1990. - Književnik Salman Ruždi, kojeg je Iran osudio na smrt, priložio je 8600$ žrtvama zemljotresa u ovoj zemlji.
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Na današnji dan - 28. jun

Ned Jun 28, 2009 2:43 am
- Danas je narodni i crkveni praznik Vidovdan, čiji naziv potiče od svetog Vida, koji je, prema predanju, bio čudotvorac i iscelitelj, naročito u lečenju očiju. Od Kosovske bitke, na Vidovdan 1389, obeležava se i kao dan svetog velikomučenika cara Lazara i ostalih srpskih mučenika. Zbog toga se tog dana ne peva, ne igra i ne veseli. Predanje kaže da kukavica koja se oglasi u proleće prestaje da kuka posle Vidovdana.

1389. - Na polju Kosovu odigrala se presudna bitka srpske i turske vojske, bitka koja je označila početak kraja nezavisne srpske države i otvorila vrata Turcima za dalji prodor u Evropu. Oskudni istorijski podaci ne otkrivaju tok bitke, čak ni pobednika. Pretpostavlja se da je turski sultan Murat I, koji je na Kosovo stigao sa sinovima Bajazitom (potonji sultan Bajazit I) i Jakubom, predvodio 40.000 vojnika, a da je srpski knez Lazar Hrebeljanović sakupio 25.000 boraca. Srpski kralj Bosne Tvrtko I Kotromanić - koji je knezu Lazaru, suočenim sa islamskom najezdom posle pada u vazalni položaj romejskog (vizantijski) i bugarskog cara, pritekao u pomoć odredom pod komandom velikog vojvode Vlatka Vukovića - pisao je Trogiranima 1. avgusta 1389. o pobedi nad Turcima. Slično pismo poslao je u Firencu, odakle mu je odgovoreno da već znaju za turski poraz. Na pobedu Srba posredno ukazuje i dnevnik s puta u Carigrad ruskog mitropolita Pimena, u kojem se pominju veliki neredi u Turskoj 12 dana posle Kosovske bitke. U bici su poginula oba vladara - kneza Lazara Turci su zarobili i posekli, a sultana Murata I ubio je srpski ratnik Miloš Obilić, probivši se kroz tursku vojsku. U svakom slučaju, nesporna je posledica sudara hrišćanstva i islama i dveju u svemu različitih kultura - Srbija je, budući da nije imala tako velike rezerve kao Otomansko carstvo, ubrzo postala vazalna država. Sedam decenija kasnije, pokorena je i potom provela četiri veka u ropstvu. Kosovskoj bici prethodio je poraz Srba na Marici 1371, kad su poginuli gospodari srpske države Makedonije, kralj Vukašin Mrnjavčević i njegov brat despot Jovan Uglješa. Turci su potom dvaput upadali u zemlje kneza Lazara, ali su potučeni 1381. kod Paraćina i 1386. kod Pločnika, a osetne gubitke naneo im je i vojvoda Vuković 1388. kod Bileće. Kosovska bitka postala je predmet legende, najpre kod bugarskog pisca Konstantina Filozofa u "Životu despota Stefana Lazarevića", zatim kod dubrovačkog istoričara Mavra Orbinija u delu "Il Regno degli Slavi" (Carstvo Slovena), a najviše u ciklusu veličanstvenih srpskih narodnih pesama.

1577. - Rođen je Peter Paul Rubens, flamanski slikar, jedan od najvećih majstora baroknog stila. Slike su mu pune dramatičnosti, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Svestran kao retko koji slikar, Rubens je radio istorijske, mitološke, alegorijske i religijske kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. Najznačajnija dela: "Skidanje s krsta" (u katedrali u Amsterdamu), "Probadanje kopljem" (u muzeju u Anversu, rodnom mestu ovog umetnika), "Čudo sv. Injasija" (u muzeju u Beču) "Otmica kćeri Leukipovih" i "Bitka amazonki" (u Pinakoteci u Minhenu), "Krunisanje Marije Mediči" (u Luvru), "Helena Furman", "Umetnik, njegova žena Helena Furman i njihova deca" (u zbirci Alf. Rotšilda u Parizu)...

1820. - Dokazano je da paradajz nije otrovan.

1838. - Britanska kraljica Viktorija krunisana je u Vestminsterskoj opatiji.

1848. - Antoine Joseph Sax patentirao je saksofon, duvački instrument sa jednojezičnim piskom.

1874. - Umro je srpski državnik Ilija Garašanin, čije je delo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Otomanskom carstvu. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starešina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je posle abdiciranja kneza Miloša 1839, morao u izbeglištvo. Po povratku u otadžbinu, od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih dela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smenjen pod pritiskom Rusije, iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih dela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića, 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.

1914. - U Sarajevu je srpski nacionalni revolucionar iz organizacije "Mlada Bosna", Gavrilo Princip, ubio austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda, velikog pobornika rata protiv Srba i Srbije. Austrougarska je iskoristila taj događaj da Srbiji postavi ultimatum, optužujući je da stoji iza atentata. Pošto je Srbija odbacila ponižavajući ultimatum, Austrougarska joj je objavila rat i napala je, čime je kresnula varnicu Prvog svetskog rata. Prethodno je na Ferdinanda bacio bombu Nedeljko Čabrinović, ali je promašio. Atentatori su pohvatani i osuđeni - Veljko Čubrilović i Danilo Ilić na smrt, a Princip, Čabrinović i Trifko Grabež, budući maloletnici, na 20 godina robije, ali su ubrzo umrli pod torturom u tamnici u Terezinu u Češkoj, ne dočekavši raspad Austrougarske i oslobođenje Bosne i Hercegovine od okupacije.

1919. - U Versaju je na Mirovnoj konferenciji potpisan mirovni ugovor s poraženom Nemačkom, čime je i formalno okončan Prvi svetski rat. Nemačka je izgubila Alzas i Lorenu, koji su pripali Francuskoj, Sar je pretvoren u autonomnu oblast pod upravom Pariza, Austrija je svedena na nemačko govorno područje, Belgija i Danska dobile su manje teritorije, a Dancig (Gdanjsk) je postao slobodna luka. Nemačka je izgubila sedminu teritorije s desetinom stanovništva, morala je da plaća reparacije, a njene kolonije su podeljene ili predate Društvu naroda. Rezultat Versajskog ugovora bilo je i stvaranje novih država - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Finske, Estonije, Letonije i Litvanije.

1921. - Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izglasala je Vidovdanski ustav, kojim je učvršćena vlast kralja. Skupština je u bitnim pitanjima potčinjena monarhu, a država je proglašena "ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom" s dinastijom Karađorđević. Ustav je važio do 1929, kada ga je kralj Aleksandar ukinuo i zaveo tzv. Šestojanuarsku diktaturu.

1939. - Američka vazduhoplovna kompanija "Pan Ameriken" otvorila je prvi putnički let preko Atlantika. Karta u jednom pravcu stajala je 375 dolara, a povratna 675.

1946. - Enrico de Nicola postao je prvi predsednik Italije.

1950. - Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan autoput bratstvo-jedinstvo, u čijoj su izgradnji učestvovale i dobrovoljne omladinske radne brigade iz cele zemlje. Nasilnim otcepljenjem Hrvatske od Jugoslavije, saobraćaj na putu prekinut je 1992.

1960. - Osnovan je Univezitet u Novom Sadu, koji je počeo da radi u jesen 1960.

1977. - Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva. Studirao je u Budimpešti, Zagrebu i Minhenu. Počeo je sa senzibilnim realističkim portretima i mrtvim prirodama, zatim, u socijalno angažovanoj fazi, dopirao do duhovite groteske u slikanju deformisanosti građanskog mentaliteta, u intimističkoj fazi, stavljao naglasak na čistu likovnost, a potom je istraživao veze nauke i umetnosti i izvore likovnog izražavanja, pri čemu je imao dodirne tačke s nadrealizmom, apstraktnim slikarstvom i dadaizmom. U poslednjoj fazi, primenjivao je tehniku kolaža, stvarajući lucidnom maštovitom kombinatorikom neočekivane nadstvarne vizije u koje je prevodio poetsko-filozofska razmišljanja o prirodi čoveka i kosmosa.
Vedrana
Vedrana
Moderator
Moderator
Ženski
Datum upisa : 28.02.2009
http://<a href="http://xtratvision.forumxpress.net/forum

Na današnji dan - Page 7 Empty Na današnji dan - 29. jun

Pon Jun 29, 2009 7:26 am
1613. - Izgoreo je Šekspirov teatar Globe.

1844. - Rođen je srpski političar i pravnik Gligorije-Giga Geršić, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Jedan je od osnivača Radikalne stranke, u čijoj je vladi triput bio ministar pravde. Bio je plodan pravni pisac, naročito u oblasti međunarodnog javnog prava. Dela: "Enciklopedija prava", "Sistem rimskog privatnog prava", "Priroda državine", "Današnje ratno pravo", "Današnje diplomatsko i konzularno pravo", "Međunarodno-pravni bilans u posleratnoj balkanskoj krizi".

1844. - Rođen je srpski matematičar i pronalazač Ljubomir Klerić, profesor mehanike na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, ministar prosvete i privrede. Izumeo je polarni pantograf i traktoriograf. Bavio se uglavnom teorijskom mehanikom, napisao više naučnih radova i univerzitetski udžbenik "Teoriska mehanika".

1865. - Rođen je Shigechiyo Izumi, čovek koji je najduže živeo. Umro je kada je imao čak 120 godina i 237 dana.

1869. - Skupština Srbije usvojila je ustav koji su posle smrti kneza Mihaila Obrenovića 1868. sačinili Milivoje Blaznavac, Jovan Ristić i Jovan Gavrilović, namesnici njegovog maloletnog sina Milana. Prvi put u istoriji Srbije, skupština je postala zakonodavni organ, mada s ograničenim pravima.

1877. - Rođen je srpski pisac Petar Kočić, jedan od najistaknutijih pisaca srpskog realizma, nacionalni borac protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banja Luci i Tuzli. U Banja Luci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često bio zabranjivan. Počeo je pesmama, ali je ubrzo prešao na prozu. Jedrim i sažetim pripovedanjem i svežim poetskim jezikom, snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živeli potlačeni bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Dela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".

1882. - Prema projektu nemačkog inženjera Oskara Smrekara, koji je obavio probna bušenja, u Beogradu je pušten u rad prvi savremeni vodovod. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi.

1916. - Prvi put je uzleteo avion tipa boing.

1921. - U Beogradu je pokušan atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića, dok se vraćao iz Skupštine u kojoj je ozakonio Vidovdanski ustav. Sa skela nedovršene zgrade na uglu Miloševe i Masarikove ulice, molerski radnik Spasoje Stejić bacio je bombu na regentovu kočiju, ali je ona zapela za telefonske žice i eksplodirala ne pogodivši cilj. Stejić je potom osuđen na smrt, ali je presuda preinačena na 20 godina robije.

1922. - Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini 20. veka. Nazivan je jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom. Dela: zbirke pesama "Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma", "Rez", antologija narodnih umotvorina "Od zlata jabuka", antologija poetskog humora "Urnebesnik".

1943. - U aktu odmazde zbog poraza u sukobu s borcima Rasinskog i Južnomoravskog partizanskog odreda kod Ćalija, Nemci su u Drugom svetskom ratu u podnožju brda Bagdala u Kruševcu streljali oko 600 civila, uključujući žene i decu. To mesto je nazvano Slobodište i tu se svake godine održava manifestacija Svečanosti slobode.

1945. - Rutenija, nekada deo Čehoslovačke, postaje deo Ukrajine.

1949. - Južna Afrika počela je da sprovodi aparthejd. Zabranjeno je sklapanje mešovitih brakova.

1971. - Kosmonauti Georgi Dobrovolski, Vladislav Volkov i Viktor Pacajev poginuli su tokom povratka "Sojuza 11" na zemlju. Pored brojnih spekulacija, vladina komisija je odbacila mogućnost da su trojica astronauta poginula 30 minuta pre sletanja zbog gubitka pritiska u letelici zbog neispravnog ventila.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 7 Empty Dogodilo se na današnji dan - 30. jun

Pon Jun 29, 2009 6:39 pm
1859. - Charles Blondin postao je prvi čovek koji je prešao preko Nijagarinih vodopada, hodajući po zategnutom užetu.
1876. - Srbija i Crna Gora objavile su rat Otomanskom carstvu, jer nisu mogle da ostanu ravnodušne kad je neodrživo stanje pod Turcima izazvalo ustanak u Hercegovini, Bosni, Starom Vlahu, tj. Raškoj oblasti (Novopazarski sandžak, prema turskoj adminstrativnoj podeli), i Polimlju. Smatralo se da će ulazak Srbije u rat biti uvod u opšti ustanak na Balkanu, ali se to nije dogodilo, jer je na intervenciju velikih sila rat završen, a na Berlinskom kongresu 1878. i Srbija i Crna Gora međunarodno su priznate kao nezavisne države.
1893. - Otkriven je plavobeli dijamant, nazvan Excelsior, od 995 karata.
1894. - Koreja je proglasila nezavisnost od Kine.
1913. - Iznenadnim noćnim napadom bugarske Četvrte i Pete armije na srpske položaje, čime je izazvan Drugi balkanski rat, počela je Bregalnička bitka, okončana 9. jula 1913. potpunim slomom Bugara. Posle ogorčenih borbi na Ovčem polju, Prva i Treća srpska armija i Crnogorska divizija u protivnapadu su potisle Bugare preko reke Bregalnice i probile njihov front na Rajčanskom ridu. Srpski gubici iznosili su oko 16.600 ljudi, a bugarski više od 20.000. Na napad protiv dotadašnjeg saveznika u borbi protiv Otomanskog carstva, koje su zajedno proterali s Balkana, Bugarsku su podstakle Nemačka i Austrougarska, jer Berlinu i Beču nisu bili u interesu jačanje Srbije i sloga balkanskih država. U rat na strani Srbije uključile su se Grčka i Rumunija. Posle poraza, Bugarska je kapitulirala, a mirovnim ugovorom u Bukureštu 10. avgusta 1913, utvrđene su nove granice između balkanskih država.
1936. - Objavljen je roman Margaret Mičel "Prohujalo s vihorom", koji se bavi američkim građanskim ratom sa stanovišta stare buržoazije nazadnog američkog Juga. Delo je steklo ogromnu popularnost širom sveta, prevedeno je na mnoge jezike i filmovano 1937. godine.
1938. - Umro je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić, reformator stiha i veliki znalac jezika, član Srpske kraljevske akademije, predsednik srpskog Pen kluba. Posle završenih studija prava u Parizu, radio je u Beogradu kao činovnik, a od 1904. bio je u diplomatskoj službi. Pojavio se 1903. zbirkom "Pesme" kao potpuno izgrađen pisac, misaon i osećajan, pesnik unutarnjih nemira i sukoba čiji pesimizam predstavlja plod dubokog razmišljanja o prolaznosti sveta. Objavio je 1912. zbirku "Nove pesme" i 1936. "Pesme". Pedesetak pesama, koliko je ukupno napisao, odlikuje se elegancijom i savršenstvom forme i spada u vrh srpske lirike 20. veka; među najčuvenijima su: "Na Gazimestanu", "Jefimija", "Dolap", "Simonida", "Napuštena crkva", "Orhideja", "Ljubavna pesma"; Rakićeve pozorišne kritike izraz su velike kulture i pouzdanog suda.
1940. - Prvi put je izašao popularni crtani strip Dejla Mesika - "Brenda Star".
1962. - Države Ruanda i Burundi stekle su nezavisnost.
1966. - Rođen je bokser Majk Tajson. Pored mnogobrojnih skandala u privatnom, ali i profesionalnom životu (odgrizao je u ringu uvo Ivanderu Holifildu), ostaje upamćen kao najmlađi osvajač titule svetskog prvaka u najprestižnijoj, teškoj kategoriji. Tada je imao samo 20 godina i 144 dana.
1969. - Derek Klejton iz Australije postavio je rekord u maratonu - 2:08:34.
1975. - Popularna pevačica Šer udala se za Grega Almana, samo četiri dana posle razvoda od Sonija Bona.
1987. - Švedski atletičar Patrik Sjoberg postavio je novi rekord u skoku uvis.


Poslednji put izmenio ka5an dana Uto Jun 30, 2009 4:33 pm, izmenio ukupno 2 puta
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Uto Jun 30, 2009 3:35 pm
Dogodilo se na današnji dan, 1. jul

1569. - Stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji.
1804. - Rođena je francuska književnica Žorž Sand (George), preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.
1835. - U Pešti je štampan prvi broj "Serbskog narodnog lista", ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik "Letopisa" Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.
1839. - Umro je turski sultan Mahmud II, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Na vlast je došao 1808. i pokušao da reformama zustavi propadanje osmanskog carstva. Sproveo je reforme u vojsci po evroposkom uzoru i ukinuo janičare. Srbiji je priznao proširenu autonomiju (hatišerif iz 1830. godine).
1860. - Umro je američki industrijalac Čarls Guđer (Charles Goodyear), koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka što je dorinelo brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.
1867. - Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je "Severno-američkim zakonom" britanskog Parlamenta dobila status dominiona.
1872. - Rođen je francuski inženjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), utemeljivač francuske avio-industrije. Prvi je avionom preleteo kanal Lamanš 1909. godine.
1876. - Umro je ruski revolucionar, anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja, ruski Senat ga je 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru odakle je uspeo da pobegne u zapadnu Evropu gde je nastavio revolucionarne aktivnosti.
1887. - Počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.
1896. - Umrla je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Elizabeth Beecher Stowe), koja je romanom "Čiča Tomina koliba" pridobila brojne savremenike za oslobađanje Crnaca od ropstva.
1902. - Rođen je američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler (William Wyler), dobitnik Oskara za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najlepše godine našeg života". Proslavio se i filmovima "Male lisice", "Keri", "Praznik u Rimu".
1921. - Prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG).
1921. - Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast.
1942. - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.
1946. - SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.
1960. - Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom (Kwame).
1961. - Rođen je američki atletičar Karl Luis (Carl Lewis), jedan od najuspešnijih sportista 20. veka. Na Olimpijskim igrama 1984. osvojio je četiri zlatne medalje.
1966. - Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao odgovorni za rad Službe državne bezbednosti, optuženi su za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.
1974. - Umro je argentinski general i političar Huan Domingo Peron (Juan), osnivač Peronističkog pokreta. Kao predsednik Argentine (1946-55 i 1973-74) vladao je autokratski, oslanjajući se na vojsku, radničke sindikate i izuzetnu popularnost supruge Eve, koja ga je zamenila na mestu predsednika.
1991. - Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955.
1994. - Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat (Yasser) vratio se u Palestinu, posle 27-godišnjeg izbeglištva.
1999. - Umro je južnorodezijski političar Džošua Nkomo (Joshua), borac protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) i lider pokreta za nezavisnost (1950-70). Sa Robertom Mugabeom formirao je Patriotski front.
2000. - Posle sastanka šefova država u Pjongjangu (13-15. juna) predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.
2003. - SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka potpisale sa Vašingtonom bilateralni sporazum o neizručivanju državljana SAD Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.
2004. - Umro je američki glumac Marlon Brando (80), jedan od najuticajnih glumaca svoje generacije i dobitnik Oskara za uloge u filmovima "Kum" i "Na dokovima Njujorka".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Sre Jul 01, 2009 3:32 pm
Na današnji dan, 2. jul

1489. - Rođen je engleski verski reformator Tomas Krenmer(Thomas Cranmer). Kao kenterberijski nadbiskup (od 1533) omogućio je kralju Henriju VIII da se proglasi poglavarom engleske državne crkve. U vreme restauracije katolicizma pod Marijom Tjudor (Mary Tudor) spaljen je na lomači. Uveo je bogosluženje na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.
1566. - Umro je francuski astrolog Nostradamus, autorknjige "Proročanstva". Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla Ix (Charles) i dvorski astrolog Katarine Mediči (Caterina Medici).
1714. - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Gluk (Christoph Willibald Gluck). Reformisao je operu tako što je muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji ("Orfej i Euridika", "Alcest", "Paris i Helena", "Ifigenija na Tauridi"").
1778. - Umro je francuski filozof i pisac Žan ŽakRuso(Jean-Jacques Rousseau), čije je delo bilo inspiracija Francuske revolucije i imalo značajan uticaj na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka ("Emil", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti").
1798. - Napoleon Bonaparta zauzeo je Aleksandriju. Nakon nekoliko pobeda nad Mamelucima ušao je u Kairo i nastavio pohod u dolinu Nila i Siriju. Francuska vojska povukla se iz Egipta 1801.
1819. - Velika Britanija je donela zakon kojim se zabranjuje rad dece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničava na 12 časova dnevno.
1850. - Umro je Robert Pil, britanski premijer (1834-35;1841-46), osnivač Konzervativne partije. Kao ministar unutrašnjih poslova organizovao je 1829. londonsku policiju, a po skraćenici njegovog imena Bob policajci su dobili nadimak Bobi (Bobby).
1853. - Prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na tursketrupe počeo je Krimski rat.
1860. - Rusi su osnovali grad Vladivostok na obali Amurskogzaliva, koji je kasnije postao najznačajnija sovjetska luka (pomorska i vazdušna baza) na sovjetskom Dalekom istoku.
1877. - Rođen je nemački pisac Herman Hese (Hermann Hesse), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. ("Igra staklenih perli", "Stepski vuk", "Demijan", "Sidarta").
1900. - Grof Ferdinand fon Cepelin (Zeppelin) izvršio je prvi letvazdušnim brodom (dirižabl) nad Bodenskim jezerom u južnoj Nemačkoj. Kasnije je konstruisao nekoliko takvih vazduhoplova koji su po njemu dobili naziv Cepelin.
1915. - U emigraciji, u Parizu umro je meksički general ipredsednik (1877-80 i 1884-1911) Porfirio Dijas (Diaz).
1925. - Rođen je kongoanski političar Patris Lumumba, osnivač Kongoanskog nacionalnog pokreta i prvi premijer nezavisnog Konga 1960. Smenjen je u septembru iste godine, a u januaru 1961. ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima. Postao je simbol borbe protiv kolonijalizma afričkih naroda.
1940. - Pogođen torpedom s nemačke podmornice, potonuo je brod "Arandora star" koji je prevozio nemačke i italijanske zarobljenike u Kanadu. Nastradalo je više od 750 zarobljenika i članova posade.
1949. - Umro je bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, jedan od osnivača Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Godine 1933. uhapšen je u Berlinu zbog navodnog učešća u paljenju Rajhstaga i na čuvenom "Lajpciškom procesu" razotkrio da je podmetanje požara bila jedna od nacističkih provokacija kojom je režim pravdao teror nad komunistima i socijalistima. Pod pritiskom svetske javnosti pušten je iz zatvora krajem februara 1934.
1961. - Američki pisac Ernest Hemingvej (Hemingnjay) izvršio jesamoubistvo. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1954. ("Zbogom oružje", "Za kim zvona zvone", "Starac i more").
1964. - Predsednik SAD Lindon Džonson (Lyndon Johnson) potpisaoje "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.
1966. - Francuska je izvršila prvu od šest proba atomske bombena pacifičkom atolu.
1976. - Proglašeno je ujedinjenje Severnog i Južnog Vijetnama ujednu državu sa glavnim gradom Hanojem.
1989. - Umro je ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, šefsovjetske diplomatije od 1957. do 1985, kada je postao predsednik Vrhovnog sovjeta ŠSR. Na mestu ministra spoljnjih poslova zamenio ga je Eduard Ševardnadže.
1990. -Ne prihvatajući ustavne promene u Srbiji, albanski delegati pokrajinske Skupštine Kosova usvojili su Ustavnu deklaraciju i proglasili odvajanje Kosova od Srbije. Skupština Srbije je 5. jula raspustila pokrajinsku Skupštinu, nakon čega su usledili štrajkovi i protesti kosovskih Albanaca.
1992. -Umro je Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih književnika u drugoj polovini 20. veka. Kao član ilegalne organizacije Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata bio je nekoliko godina u zatvoru. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve posleratne opozicione partije u Srbiji ("Vreme čuda", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo").
1997. - Umro je američki filmski glumac Džejms Stjuart (James Stenjart), dobitnik Oskara 1940. za film "Filadelfijska priča" ("Vrtoglavica", "Čovek koji je suviše znao", "Anatomija jednog ubistva").
1999. - Umro je Mario Puzo, autor bestselera "Kum" prema kojem jeFrensis Ford Kopola (Francis, Copolla) snimio istoimeni film.
2000. - Kandidat Narodne partije akcije i Zelene stranke Visente Foks (Vicente Fox) pobedio je na predsedničkim izborima u Meksiku, čime je okončana vladavina Institucionalne revolucionarne partije, koja je bila na vlasti od 1929. godine.
2000. - Prvo usađivanje mehaničkog srca izvršeno je u SAD.Sedmočasovnu operaciju izveli su hirurzi Univerziteta Luizvila Leman Grej (Grey) i Robert Dauling (Dowling).
2002. - Američki milioner i avanturista Stiv Foset (Steve Fossett) postao je prvi čovek koji je balonom obišao svet, preletevši 31.380 kilometara.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jul 02, 2009 4:37 pm
Dogodilo se na današnji dan - 3. jul

1806. - Majkl Kins (Michael Keens) izložio je prvu kultivisanu jagodu.

1819. - Otvorena je prva štedionica u SAD-u.

1883. - U Pragu je rođen Franc Kafka,
pisac beznađa, očaja ili apsurda, pisac uprkos samom sebi, kako ga
neretko nazivaju, jedan od najznamenitijih ali i najtajanstvenijih i
najkontroverznijih predstavnika moderne proze. Živeći neprekidno u
egzistencijalnoj zebnji, stvorio je značajno delo o opštoj nesigurnosti
i ugroženosti čoveka, služeći se prevashodno postupkom groteske,
paradoksa i fantastike. U svim njegovim pripovetkama i romanima
usamljeni čovek bačen je u svet u kojem vlada obrnuta logika, tj.
paradoks. Neki teoretičari i književni kritičari pribegavaju
sociološko-istorijskom tumačenju Kafkinih dela, mnogi ih tumače
biografski, odnosno psihološki, mada ima i onih (Maks Brod recimo) koji
delu pristupaju sa religijsko-mitološkog stanovišta, kao i onih koji se
drže tzv. imanentnog čitanja, tj. samog teksta, zanemarujući pri tom
spoljašnje okolnosti. Kao malo koje delo svetske književnosti pre i
posle Kafke, delo ovog pisca u celini je prožeto snažnim osećajem
straha, krivice, beznađa, očaja i verom u goru budućnost (kod Kafke
može biti samo gore, boljeg naprosto nema, svaki ishod je nužno rđav!).
Pa ipak, budući artikulisan u delu, čini se da je sav taj očaj nadišao
samog sebe. Kafka je testamentom odredio da se njegova neobjavljena
dela spale, ali Maks Brod, njegov prijatelj i izvršilac testamenta,
nije ga poslušao, tako da je veći deo Kafkinog opusa štampan posthumno.
Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke "Preobražaj",
"Jazbina", "U kažnjeničkoj koloniji", "Presuda", "Prolaznici koji
trče"...

1898. - Joshua Slocum završio je prvu solo plovidbu oko sveta.

1947. - U Njujorku je 252.288 ljudi prošlo kroz Grand Central Station, čime su oboreni svi dotadašnji rekordi.

1950. - Odigrao se prvi krvavi sukob snaga SAD-a i Severne Koreje u Korejskom ratu.

1971. - U Parizu je umro roker i frontmen grupe "The Doors" - Džim Morison.

1972. - U saobraćaj je predata deonica Valjevo-Užice na pruzi Beograd-Bar. Cela pruga puštena je u redovan saobraćaj u maju 1976.

1982. - Martina Navratilova porazila je Kris Evert Lojd u finalu Vimbldona.

1983. - U Beogradu je završeno šesto zasedanje Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

1988. - SAD su oborile iranski putnički avion iznad Golfskog zaliva, prilikom čega je nastradalo 290 putnika.

1989. - Film "Betmen" postavio je rekord u ostvarenoj zaradi. Za samo deset dana prikazivanja, zarađeno je 100 miliona dolara.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jul 03, 2009 4:11 pm
Dogodilo se na današnji dan - 4. jul

1776. - Doneta je Deklaracija nezavisnosti,
kojom su engleske kolonije u Severnoj Americi tokom oslobodilačkog rata
(1775-1783) objavile otcepljenje od Engleske i proglasile se za
slobodne i nezavisne države. Deklaracija je bila inspirisana naprednim
idejama francuskih i engleskih filozofa-prosvetitelja. Pored opštih
principa o slobodi i ljudskim pravima, sadrži opštu osudu kolonijalnog
ugnjetavanja, koje je činio engleski dvor. Glavni autor je Tomas
Džeferson.

1826. - Umrla su dva američka
predsednika - Džon Adams (drugi po redu - potpisnik Deklaracije
nezavisnosti) i Tomas Džeferson (treći po redu - kupio je Lujzijanu od
Napoleona za SAD i osnovao Demokratsku stranku). Istoga dana 1831.
godine, umro je peti predsednik SAD-a - Džejms Monro (jedan od
najaktivnijih političara SAD-a; proklamovao je čuvenu Monroovu doktrinu
1823, koja je postala geslo "Amerika Amerikancima").

1865. - Objavljeno je prvo izdanje knjige "Alisa u zemlji čuda".

1884. - Prvi put su u SAD-u održane borbe bikova.

1914. - Održana je prva moto-trka u SAD-u.

1927. - Rođena je italijanska filmska
glumica Đina Lolobriđida, prva velika zvezda posleratnog italijanskog
filma. Filmovi: "Fanfan Lala", "Lepotice noći", "Hleb, ljubav i mašta",
"Carska Venera", "Solomon i kraljica od Sabe"...

1933. - ŠSR je s Čehoslovačkom i
Jugoslavijom potpisao Konvenciju o definiciji agresora, koja je trebalo
da omogući efikasnije otkrivanje agresorskih postupaka radi preuzimanja
mera posredstvom Društva naroda. Bio je to prvi sporazum Jugoslavije i ŠSR.

1941. - U Drugom svetskom ratu,
Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u
Beogradu doneo je odluku o oružanom otporu protiv nemačkog okupatora.

1959. - Kajmanska ostrva otcepila su se od Jamajke.

1969. - Izašla je pesma "Give Peace a Chance".

1984. - Yuri Sedykh iz SSSR-a postavio je svetski rekord u bacanju kladiva - 86,33 metra.

1988. - Stefan Edberg osvojio je Vimbldon pobedom nad Borisom Bekerom.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Ned Jul 05, 2009 12:34 am
Dogodilo se na današnji dan - 5. jul

1643. - Prvi put je na teritoriji SAD-a zabeležen snažni ciklonski vetar - tornado.

1687. - Kraljevsko društvo u Londonu objavilo je delo Isaka Njutna - "Matematički principi filozofije prirode".

1811. - Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je dobila nezavisnost od Španije.

1841. - Tomas Kuk otvorio je prvu turističku agenciju.

1889. - Umro je srpski pisac Jakov
Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Posle završenog
Pravnog fakulteta, radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku
revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima
i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17
pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih
članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspeo da
predoči panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti u
društvu. Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet",
"Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori",
"Patnica".
1932. - Antonio de Oliveira Salazar uveo je režim lične diktature u Portugalu.

1941. - U Beogradu su u Drugom svetskom
ratu Nemci osnovali zloglasni logor na Banjici, kroz koji su do oktobra
1944. prošle desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja. Većina
logoraša pogubljena je na stratištu u Jajincima blizu Beograda, gde je
iz tog logora, logora na Starom sajmištu i ostalih zatvora streljano
najmanje 70.000 ljudi.
1943. - U borbama za oslobođenje
Zvornika u Drugom svetskom ratu, poginuo je politički komesar Prve
proleterske divizije Filip Kljajić - Fića, jedan od organizatora
ustanka u Srbiji 1941, član Glavnog štaba Srbije. Bio je prvi politički
komesar Prve proleterske brigade. Proglašen je za narodnog heroja.

1946. - Novi model kupaćeg kostima - bikini (kreirao ga je Louis Reard) - premijerno su ponele manekenke na pariskim modnim pistama.

1969. - "Rolingstonsi" su održali veliki besplatni koncert u Hajd parku u Londonu.

1973. - Održana je premijera jednog od filmova o Džejmsu Bondu - "Live & Let Die".

1983. - Nakon 84 dana blokade mozga, žena u komi rodila je zdravu devojčicu.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Ned Jul 05, 2009 6:51 pm
Dogodilo se na današnji dan - 6. jul

1415. - Spaljen je kao jeretik Jan Hus, češki
verski reformator i narodni propovednik, profesor i rektor Univerziteta
u Pragu. Ustao je protiv nemačkog uticaja u Češkoj i borio se protiv
bogaćenja i zloupotreba u katoličkoj crkvi. Papa ga je osudio i bacio
na njega anatemu 1410. godine. U svom glavnom delu - "De ecclesia" -
Hus je, pozivajući se na Bibliju, osporavao papi mešanje u svetovne
stvari, tražio da osnov vere bude Sveto pismo i da se crkva liši svojih
velikih poseda. Pozvan je na Koncil u Konstanci kako bi izneo svoja
gledišta, uz garancije da mu se ništa neće desiti, ali su ga ipak
uhapsili i pogubili kao jeretika.

1483. - Krunisan je engleski kralj
Ričard III. Vladao je dve godine i poginuo je kod Bosvorta, u borbi sa
Henrikom VII iz dinastije Tjudora.

1785. - Američki kongres usvojio je odluku da se nacionalna valuta nazove dolar.

1855. - Rođen je srpski vojvoda Živojin
Mišić, učesnik svih ratova koje je Srbija vodila od 1876. do 1918,
jedan od najbriljantnijih vojskovođa u Prvom svetskom ratu. Vojno
obrazovanje stekao je u Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj
Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu predavao je od
1898. do 1904. strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878,
uspešno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom
hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a
1904. je penzionisan, i to zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen
prema oficirima-zaverenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra
Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije u kojoj se Srbija našla
posle austrougaske aneksije Bosne i Hercegovine, aktiviran je 1909, na
zahtev načelnika Glavnog generalštaba - vojvode Radomira Putnika, i
postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu, pokazao se
kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobedu nad Turcima
1912. u Kumanovskoj bici. U balkanskim ratovima i na početku Prvog
svetskog rata, bio je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande. Na
sopstvenu molbu, 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen
je za komandanta Prve armije, koja je zapala u veoma tešku situaciju.
Povrativši joj poljuljani moral, uspeo je izuzetnim taktičkim potezima
da zaposedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno
razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je 300.000
austrougarskih agresorskih vojnika do nogu potukla srpska vojska od
120.000 boraca, jedinstven je primer u istoriji ratova koji svedoči o
tome da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vreme može
reorganizovati, preći u kontraofanzivu i neprijatelju naneti odlučujući
poraz, zbog čega se i danas izučava na vojnim akademijama širom sveta.
Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu,
Živojin Mišić unapređen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske
vojske 1915, operacije Prve armije znatno su pomogle srpskoj Vrhovnoj
komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, plan koji je
pripremio nemački feldmaršal Fon Makenzen. Kao načelnik štaba Vrhovne
komande srpske vojske, Živojin Mišić rukovodio je 1918. pripremama za
proboj Solunskog fronta i potom uraganskom ofanzivom srpske vojske,
odlučujuće doprinevši odbacivanju zahteva savezničke komande da Prva
armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje, jer se
odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200
kilometara. Napisao je više vojnih dela, uključujući "Strategiju",
izdatu 1907.

1912. - U Stokholmu su otvorene pete Olimpijske igre.

1958. - Aljaska je postala 49. američka država.

1959. - Sarska oblast postaje deo Savezne
Republike Nemačke. Ova industrijska oblast na granici Francuske, posle
Prvog svetskog rata data je na upravu Francuskoj na period od 15
godina, kao naknada za ratnu štetu od nemačkog pustošenja i razaranja
1914-1918. Plebiscitom iz 1935, ponovo je vraćena Nemačkoj, pa je jedno
vreme uživala status autonomne oblasti u carinskoj i ekonomskoj uniji
sa Francuskom. Status se promenio na osnovu francusko-nemačkog
sporazuma iz 1957, a proces reintegracije sa SR Nemačkom završen je
upravo na današnji dan.

1962. - Umro je Vilijem Fokner, amrički
romasijer i pripovedač, jedan od najvećih američkih pisaca XX veka i,
uz Džejmsa Džojsa i Virdžiniju Vulf, najznamenitiji predstavnik
modernog psihološkog romana ili 'romana toka svesti'. Neraskidivo vezan
za zavičajnu državu Misisipi i gradić Oksford - mesta koja će u
njegovim delima postati pokrajina Joknapatafa i varoš Džeferson -
Fokner je u svom relativno bogatom književnom opusu nastojao
prvenstveno da naslika političku i društvenu istoriju američkog Juga, i
to mahom putem prikazivanja odnosa između Severa i Juga i crnaca i
belaca, mada bez jasnih težnji da dati odnos protumači i s tim u vezi
da vlastiti sud. Američki Jug prikazan je u Foknerovim romanima i
pripovetkama kao zemlja poraza i propadanja, incesta i nasilja, beznađa
i opšteg ludila, buke i besa. Fokner pak ide pretežno za tim da unutar
takvog sveta, sveta u kojem vlada kataklizma tradicionalnih i večnih
vrednosti, izgradi i istakne sliku ljudske sudbine koja je, gotovo po
pravilu, obeležena propašću i samouništeljem. S obzirom na tematiku
svojih dela, Fokner je u Americi, a potom i u Evropi, stekao glas
najživopisnijeg hroničara nasilja, degeneracije i perverzije Juga.
Dela: romani "Vojnikova plata", "Sartoris", "Buka i bes", "Na umoru",
"Svetilište", "Svetlost u avgustu", "Avesalome, Avesalome!", "Divlje
palme", roman koji čine dve zasebne, posve različite i tematski
nepovezane pripovetke ("Divlje palme" i "Starac"), "Uljez u prašini",
zbirke novela "Ovih 13" i "Dr Martino", "Konjički gambit", "Nepobeđeni"
i "Siđi, Mojsije" - zbirke pripovedaka koje autor smatra romanima, kao
i drama "Rekvijem za kaluđericu". Dobitnik je Nobelove nagrade za
književnost 1949. godine.

1964. - U Londonu je premijerno prikazan film Bitlsa - "Hard Day's Night".

1991. - Štefi Graf osvojila je Vimbldon pobedom nad Gabrijelom Sabatini u finalu.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Pon Jul 06, 2009 3:13 pm
7. jul

- Pravoslavna crkva danas slavi Rođenje svetog
Jovana Preteče i Krstitelja Gospodnjeg - Ivanjdan. Pre no što je
arhangel Gavrilo objavio čudesno začeće device Marije, objavio je
čudesno začeće starice Jelisavete, Zaharijeve žene. Zaharija nije odmah
poverovao rečima koje je čuo i ostao je nem sve do osmog dana po
rođenju deteta. Kada su se sakupili rođaci zbog obrezanja i davanja
imena detetu, otac Zaharija, budući nem, napisao je na daščici ime
Jovan i istog trenutka progovorio. O ovom čudesnom događaju pročulo se
po celom Izrailju, te je glas stigao i do cara Iroda, koji je naredio
da se pokolju sva muška deca po Vitlejemu. Jelisaveta je uspela da sa
svojim sinom Jovanom pobegne i sakrije se u nekoj pešteri. Tu je uskoro
i preminula, a dečak je ostao sam u pustinji, prepušten staranju Boga i
anđela Božijih.


1860. - Rođen je Gustav Maler,
austrijski kompozitor i dirigent, naročito istaknut kao kompozitor
simfonija u koje je uneo mnogo individualnog. Dela: deset simfonija,
"Pesma o zemlji" (simfonija za mecosopran, tenor i orkestar), ciklusi
solo pesama...

1893. - Rođen je Vladimir Majakovski,
ruski pesnik. Počeo je kao futurist i jedan je od osnivača ovog pravca
u Rusiji. Opevao je predrevolucionarne i revolucionarne procese u
ruskom društvu. Njegovo stvaralaštvo izvršilo je veliki uticaj na
razvoj sovjetske poezije. Važnija dela: pesme "Levi marš",
"Konferencijaši", poeme "Oblak u pantalonama", "Flauta-kičma", "O
tome", "Čovek"...

1941. - Srpski komunista Živorad -
Žikica Jovanović Španac u Drugom svetskom ratu je na vašaru u Beloj
Crkvi ubio dvojicu srpskih žandarma, koji zločin nisu ničim izazvali.
Taj datum posle rata je proglašen za dan ustanka naroda Srbije protiv
nemačkih okupatora.

1967. - Umrla je Vivijen Li, engleska
filmska i pozorišna glumica koja je 1939. otišla u Holivud radi uloge
Skarlet O'Hare u filmu "Prohujalo s vihorom" za koju je dobila Oskara.
Istu nagradu dobila je i 1951. godine za film "Tramvaj zvani želja".

1967. - Bitlsi su izbacili singl "All You Need is Love".

1978. - Solomonova ostrva u Melaneziji dobila su nezavisnost od Velike Britanije.

1986. - Izašla je unapređena verzija IBM-PC DOS 3.2.

1991. - Martin Stič osvojio je Vimbldon pobedom nad Borisom Bekerom u finalu.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Uto Jul 07, 2009 6:17 pm
8. jul

1693. - Njujork je prvi među američkim kolonijama uveo nošenje policijskih uniformi.

1709. - Odigrala se bitka kod Poltave, u kojoj su Rusi, predvođeni Petrom Velikim, porazili Šveđane pod Karlom XII.

1796. - Izdat je prvi američki pasoš.

1838. - Rođen je grof Ferdinand Cepelin,
nemački oficir i konstruktor, koji je 1900. godine, u saradnji sa
Ludvigom Dirom, konstruisao veliku vazdušnu lađu - dirižabl, napunjenu
gasom lakšim od vazduha - koja je po njemu nazvana cepelin.

1920. - Gradu Šapcu svečano je uručeno
francusko odlikovanje Ratni krst za herojstvo i stradanje stanovništva
u Prvom svetskom ratu. Šabac je 1914. i 1915. pretrpeo velika razaranja
od austrougarske vojske, koja je počinila masovne ratne zločine nad
srpskim civilima u Šapcu i Mačvi.

1920. - U ofanzivi Crvene armije kod
Rovna u Ukrajini, poginuo je srpski revolucionar Aleksa Dundić,
pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije Crvene armije i heroj
Oktobarske revolucije. Njegovo pravo ime i prezime i mesto rođenja nisu
pouzdano utvrđeni, ali je najverovanija pretpostavka da je rođen u selu
Ražana kraj Kosjerića u zapadnoj Srbiji. Kao dobrovoljac srpske vojske
u Prvom svetskom ratu, pao je posle ranjavanja u austrougarsko
zarobljeništvo, odakle je prebegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj
armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan Ordenom
crvene zastave. U znak priznanja, urna s njegovim pepelom položena je u
zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

1956. - U Beogradu je izveden prvi javni
TV prenos bežičnim putem, i to povodom proslave stogodišnjice rođenja
srpskog naučnika Nikole Tesle. Program iz privremenog TV studija u
Institutu "Nikola Tesla" u Beogradu građani su pratili na četrdesetak
prijemnika smeštenih u izloge prodavnica u raznim delovima grada.

1977. - Sabra Starr postavila je rekord, završivši svoj 100-časovni trbušni ples.

1990. - Stefan Edberg osvojio je Vimbldon pobedom nad Borisom Bekerom u finalu.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Sre Jul 08, 2009 11:30 pm
9. jul

1816. - Argentina je dobila nezavisnost od
Španije. Kolonijalni sistem je, zapravo, još 1808. izazvao ustanak
protiv španske vlasti koji je okončan 1816, stvaranjem nezavisne države
pod imenom Savezna Država Rio La Plata. Iz saveza su ubrzo istupili
Paragvaj i Urugvaj, posle čega je današnja argentinska država dobila
današnje ime.

1913. - Pobedom srpske vojske nad
bugarskim trupama završena je Bregalnička bitka, odlučujuća za pobedu
Srbije, Crne Gore i Grčke u Drugom balkanskom ratu protiv Bugarske.
Drugi balkanski rat počeo je, bez objave, iznenadnim noćnim napadom
bugarske Četvrte i Pete armije 30. juna 1913. na položaje srpske vojske
kraj reke Bregalnice. Posle ogorčenih borbi na Ovčem polju, Prva i
Treća srpska armija i Crnogorska divizija u protivnapadu su potisle
Bugare preko Bregalnice i probile njihov front na Rajčanskom ridu.
Srpski gubici iznosili su oko 16.600 ljudi, a bugarski više od 20.000.
Na napad na dotadašnjeg saveznika u borbi protiv Otomanskog carstva,
koje su zajedno proterali s Balkana, Bugarsku su podstakle Nemačka i
Austrougarska, jer Berlinu i Beču nije bilo u interesu jačanje Srbije i
sloga balkanskih država. Posle poraza, Bugarska je kapitulirala, a
mirovnim ugovorom u Bukureštu 10. avgusta 1913. utvrđene su nove
granice između balkanskih država.

1916. - Prva teretna podmornica koja je prešla Atlantik, stigla je iz Nemačke u SAD.

1943. - Četnici su u Drugom svetskom ratu
tokom bitke na Sutjesci, u obračunu s partizanima kraj sela Vrbnice u
fočanskom kraju, zarobili i streljali pisca Ivana Gorana Kovačića i
profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu - dr Simu Miloševića.
Kovačić je napisao "Štrajk u fabrici štrebera", "Humoreske i satire",
"Par nas s Parnasa", "Burgije i turpije" i nekoliko potresnih pesama,
uključjući duboko tragičnu poemu "Jama" o genocidu ustaša nad Srbima, a
dr Milošević više radova iz oblasti parazitologije, mikologije i
bakteriologije.

1944. - Predsednik izbegličke vlade
Kraljevine Jugoslavije - Ivan Šubašić - upoznao je svetsku javnost
preko Radio Londona sa sporazumom koji je sklopio s Josipom Brozom. On
se tim povodom obratio Srbima, Hrvatima i Slovencima, ne pominjući
druge narode u Jugoslaviji.

1947. - Britanska princeza Elizabeta (današnja kraljica) verila se sa poručnikom Filipom Mauntbatenom.

1957. - Veštačkim putem dobijen je hemijski element nobelijum, aktinid sa rednim brojem 102.

1982. - Margaret Tačer po drugi put je postala premijer Velike Britanije.

1989. - Umro je srpski istoriograf Fedor
Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. Univerzitetsku karijeru
počeo je u Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovića, a
nastavio u Subotici na Pravnom fakultetu. Bavio se ustavnim pravom,
manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više dela,
uključujući "Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku".

1989. - Prvi put u istoriji Vimbldona,
finalni mečevi i u muškoj i u ženskoj konkurenciji održani su istog
dana. Pobednici su bili Boris Beker i Štefi Graf.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jul 09, 2009 6:32 pm
10. jul

1856. - Rođen je srpski fizičar i pronalazač
Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji svetske nauke, posebno
elektrotehnike, tvorac "novog tehničkog poretka"; zahvaljujući njegovim
izumima, postavljen je temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehničkog
razvoja ljudskog roda u 20. veku. Pronašao je obrtno magnetno polje,
trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor,
generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i
patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika,
izuma bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo
prenos električne energije. Pionir je i radio tehnike, bežične
telegrafije, radara. Njegov polifazni sistem naizmeničnih struja
pokazao je vrednost na prvoj hidrocentrali na slapovima Nijagare.
Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmeničnih struja,
telekomunikacija, akustike i mašinstva, od kojih su mnogi našli široku
primenu. Posle okončanja studija elektrotehnike u Gracu i kraćeg
stažiranja u Budimpešti i Parizu, odselio se u SAD, čiji je državljanin
postao 1884, ali je sve do smrti u Njujorku, na pravoslavni Božić 1943,
održavao bliske kontakte s otadžbinom. U SAD-u je, proniknuvši u tajne
oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, ostvario najveće naučne
poduhvate. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja, 1956. godine,
jedinica za merenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je
nazvana i jedinica jačine magnetnog polja. Rođen je kao četvrto dete
Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj pravoslavnoj porodici u srpskom
selu Smiljan u Lici.

1866. - Edson P Clark patentirao je olovku čiji trag je nemoguće izbrisati.

1871. - Rođen je Marsel Prust, jedan od
najvećih francuskih književnika i najkompleksnijih i najzagonetnijih
književnih stvaralaca uopšte. Još od ranog detinjstva, počeo je da
boluje od astme, s tim što je u njegovom slučaju ova bolest bila
psihosomatske prirode i služila mu pre svega kao valjan izgovor za
nerad i način da iznudi pažnju i popustljivost roditelja, naročito
majke. Inače, Prustov odnos prema majci nesumnjivo je veoma značajan
biografski element za piščevo književnokritičko stanovište. Književnik
je, naime, patio od Edipovog kompleksa, koji je, razume se,
pothranjivala i sama majka, koja ga je do kraja života tretirala kao
četvorogodišnje dete, neprestano nad njim bdela, čak prevodila Raskina
umesto njega; time ga je potpuno onesposobila za život i učinila
neverovatnim egocentrikom. Svemu tome doprineo je i otac, koji je
neretko iz efemerne strogosti prelazio u krajnje popuštanje (poznata
epizoda iz "Kombrea"). Popustljivost svojih roditelja Prust je
maksimalno zloupotrebljavao, te je postao vrsta porodičnog tiranina,
sadiste, dok je, s druge strane, bio seksualni mazohista. Nakon majčine
smrti ("malom Marselu" tada je bilo 35 godina), povlači se iz
društvenog života i osamljuje se u malom stanu u bulevaru Osman, gde od
1910. do 1922. radi na epohalnom "Traganju za izgubljenim vremenom" i
iz kog gotovo uopšte ne izlazi. Budući da je patio od klaustrofilije,
taj stan bio je, po njegovoj želji, hermetički zaptiven, obložen plutom
radi sprečavalja buke i sa uvek navučenim šalonima (sam Prust o njemu
je pisao kao o kovčegu); pisac je u njemu danju spavao, a noću pisao, i
to uvijen u slojeve ćebadi, jer se i zimi i leti tresao od hladnoće.
Čini se, međutim, da je, i pored sve svoje lenosti, ipak postao pre
zatočenik svoje vokacije nego bolesti. Nakon majčine smrti, Prust
počinje otvoreno da živi i homoseksualnim životom i životom
sadomazohiste, pri čemu je simptomatično da i u Prustovom delu
homoseksualnost po pravilu ide podruku sa perverzijom, tj.
sadomazohizmom. Stvaralaštvo: zbirka skica i priča "Zadovoljstva i
dani", pastiši, prevodi Raskina, zbirka eseja "Protiv Sent Beva",
nedovršen mladalački autobiografski roman "Žan Santej" i petotomno
"Traganje za izgubljenim vremenom", roman koji je, kao uostalom i
gotovo sva moderna prozna dela 20. veka, lišen fabule u smislu
neposrednog aktualnog zbivanja. Junak, dakle, u ovom delu ne dolazi u
sukob sa spoljnim svetom, već je razvoj njegove ličnosti uslovljen
subjektivnim unutarnjim doživljajima i nadražajima koji mu konačno
otkrivaju i vokaciju. Zahvaljujući nehotičnim sećanjima na vanvremene
trenutke iz svog života, junak dolazi do prosvetljenja, pa i do
ovostranog spasenja, shvativši da se mora posvetiti pisanju romana kako
bi vratio izgubljeno vreme i svom besplodnom životu dao smisao.

1886. - Erupcija vulkana Tarawera uništila je čuvene roze-bele terase kalcijum-karbonata na Novom Zelandu.

1892. - U Ohaju je prvi put ulica popločana betonom.

1926. - Rođen je srpski glumac Pavle
Vuisić, "vulkan glume, života i snage", kako ga je opisao Orson Vels.
Već u prvom filmu - "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. -
nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom
obeležila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne
"Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se
Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula",
"Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop",
"Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh
planinom".

1933. - Njujorški policajci prvi su primenili radio-veze u svom radu.

1943. - SAD i Velika Britanija izvršile su invaziju na Siciliju u Drugom svetskom ratu.

1958. - U Engleskoj su instalirani prvi parking satovi.

1973. - Nakon 300 godina engleske vladavine, Bahami su dobili nezavisnost.
Sponsored content

Na današnji dan - Page 7 Empty Re: Na današnji dan

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu