Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Na današnji dan

+5
Vedrana
mesecevojezero
beznačajna
ka5an
MustraBecka
9 posters
Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 05, 2009 10:47 pm
First topic message reminder :



Na današnji dan - Page 2 Timeline1


MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 29, 2009 4:19 pm
30. januar

Na današnji dan 1948. godine ubijen je indijski državnik Mohandas Karamčand Gandi, nazvan "Mahatma" (velika duša), vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti zemlje, za koju se borio čitavog života. U Nju Delhiju ga je ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u Engleskoj 1891. od 1893. do 1914. predvodio je u Južnoj Africi tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Gandijeva doktrina, koju je usvojio Indijski Nacionalni Kongres, partija koja je predvodila borbu za nezavisnost, manifestovala se pasivnim otporom. Sam Gandi, koji je asketski živeo, često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast bila nemoćna. Uživao je ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao je simbol borbe naroda te velike zemlje za nezavisnost.

1648. - Potpisivanjem ugovora u Minsteru okončan je osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske (Holandija), izazvan nametanjem rimokatolicizma od strane Španaca. Španija je u oktobru iste godine konačno prinuđena da prizna nezavisnost Holandije. Ta zemlja će ubrzo postati primer privrednog i kulturnog procvata.

1649. - Engleskom kralju Čarlsu I Stjuartu, čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat, odrubljena je glava na osnovu presude revolucionarnog suda. Obrazloženje je bilo da je kriv zbog izdaje - odnosno tajnih pregovora sa Škotima. Pod pritiskom, on je 1628. objavio "Peticiju o pravima", garantujući prava Parlamenta kao i lične slobode građana, ali tu obavezu nije poštovao. Parlament je 1640. odlučio da o poreskim pitanjima odlučuje to telo, a ne kralj, što je takođe bio predmet spora. Njegov režim srušila je revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela, čije su snage potukle kraljevsku vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645. Čarls I je nakon tih poraza prebegao u Škotsku, ali su ga 1647. predali Kromvelovim snagama. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčena svetina pobila je poslanike nove republike. Posle obaranja Kromvela, monarhija je obnovljena 1660. Vreme republike (Kromvela) u istoriji Engleske zapamćeno je kao period strahovlade.

1835. - Predsednik SAD Endrju Džekson preživeo je prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

1882. - Rođen je američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsednik SAD od 1932. do 1945. Četiri puta biran je za šefa države, jedini u američkoj istoriji. Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri godine potom prvi put predsednik SAD, u vreme velike privredne krize koju je ublažio politikom poznatom kao "Nju dil". Politiku "velike batine" prema latinoameričkim zemljama zamenio je politikom "dobrog susedstva", a sa Sovjetskim Savezom je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli, slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu veroispovesti. Iste godine njegovom zaslugom usvojen je Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svetskom ratu. Drugi put je za predsednika izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao pošto je umro u aprilu 1945.

1889. - Austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Karl Jozef Rudolf Habzburg i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera izvršili su samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u Majerlingu.

1927. - Rođen je švedski državnik Ulof Palme, šef vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do 1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini postao je šef stranke i predsednik vlade. Odlučno se protivio vojnoj intervenciji SAD u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale više puta je rukovodio mirovnim misijama UN, poput rešenja sukoba Irana i Iraka, ili Radne grupe o Južnoj Africi.

1933. - Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg naimenovao je Adolfa Hitlera za kancelara. U toj vladi nalazila su se još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio ne istomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvoren put nacističkoj diktaturi.

1937. - Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski, svetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne originalnosti i maštovitosti. Titulu omladinskog šahovskog prvaka sveta osvojio je 1955, a 1961. prvi put je postao šampion Sovjetskog Saveza. Prvi put se borio za titulu prvaka sveta 1966. ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svetski prvak postao je tri godine docnije, pobedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je izgubio u dvoboju s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom, koji ga je 1972. u Rejkjaviku pobedio sa 12,5:8,5.

1937. - Rođena je engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv, koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta. Filmovi: "Morgan", "Mornar iz Gibraltara", "Kamelot", "Uvećanje", "Juriš lake konjice", "Usamljenost trkača na duge staze", "Izadora Dankan", "Demoni", "Marija kraljica Škotske", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Džulija" (Oskar), "Agata", "Vagner", "Bostonci".

1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo otpočelo je u Drugom svetskom ratu prvo danonoćno bombardovanje Berlina.

1948. - Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preleteo 285 metara. Godine 1905. proizveli su avion koji je preleteo 39 kilometara. Braća Rajt su 1909. osnovala "Ameriken Rajt kompani" za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili su prvi borbeni avion "Signal Korps I".

1957. - UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita politiku aparthejda.

1964. - U Sovjetskom Savezu su prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite - "Elektron 1" i "Elektron 2".

1967. - Papa Pavle VI susreo se s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.

1968. - U Vijetnamskom ratu počela je jednomesečna ofanziva nazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom severno vijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su severno vijetnamske trupe i južno vijetnamski gerilci napali Sajgon i više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu. "Tet" se smatra prekretnicom u ratu - pošto je navela vladu SAD da počne da razmišlja o povlačenju iz Vijetnama.

1972. - Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za građanska prava u gradu Londonderi.

1972. - Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

1995. - U eksploziji automobila-bombe koji su u Alžiru aktivirali islamski teroristi poginulo je najmanje 20 ljudi.

2000. - Kenijski "Erbas 310" na letu Lagos-Najrobi srušio se u more, što je preživelo samo 10 od 179 putnika i članova posade.

2002. - Na zajedničkoj sednici Predstavničkog doma i Senata, predsednik SAD Džordž Buš okarakterisao je Irak, Iran i Severnu Koreju kao "osovinu zla".

2005. - U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu - prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.

2007. - U borbama pored iračkog svetog grada Nadžafa ubijena su 263 pobunjenika dok je preko 500 zarobljeno u jednom od najžešćih sukoba od početka američke invazije na Irak 2003. Lider pobunjeničke grupe, samozvani Mahdi (neka vrsta mesije u islamu) takođe je stradao, dok je njegova grupa "Nebeskih vojnika" razbijena.

2007. - Umro je Sidni Šeldon, američki književnik, autor niza bestseler romana. Šeldon je, pre nego što se u pedesetim godinama života posvetio pisanju romana o snažnim ženama koje pobeđuju u neprijateljskom svetu nemilosrdnih muškaraca, osvajao nagrade za doprinos brodvejskom pozorištu, filmu i televiziji.

2008. - Britanski "Opinion risrč biznis" (ORB) saopštio je da je Više od milion Iračana izgubilo život kao rezultat konflikta u toj zemlji, od početka rata koji su povele SAD 2003. Istraživanje koje je sprovela nevladina organizacija ORB pokazalo je da je više od 20 odsto ljudi u Iraku imalo najmanje jedan smrtni slučaj u porodici kao posledicu rata koji je započeo 2003. godine.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Sub Jan 31, 2009 12:02 am
Na današnji dan, 31. januar

1747. U londonskoj bolnici Lok otvorena klinika za venerične bolesti, prva na svetu. 1808. Napoleon anektirao Dubrovačku Republiku. Aneksiju proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Prestala da postoji Dubrovačka Republika, grad Dubrovnik 1815. na Bečkom kongresu dodeljen Austriji.

1841. Rođen Laza Kostić, začetnik moderne srpske poezije, poslednji veliki pesnik među srpskim romantičarima. Pisao i drame, eseje, kritike, bavio se filozofijom, prevođenjem i novinarstvom. Pristalica vođe vojvođanskih Srba Svetozara Miletića i borac za srpsko ujedinjenje, bio poslanik u ugarskom saboru.
Na današnji dan - Page 2 Lazak

1917. Nemačka u Prvom svetskom ratu objavila totalni rat na moru, u nameri da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje brodova SAD nagnalo dotad neutralne SAD da uđu u rat protiv Centralnih sila.

1918. U Rusiji 31. januar bio poslednji dan računanja vremena prema julijanskom kalendaru, sledećeg dana datum označen kao 14. februar, prema Gregorijanskom kalendaru.

1930. Otvorena Londonska pomorska konferencija, završena 22. aprila sporazumom Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana o regulisanju podmorničkog ratovanja.

1946. Jugoslovenska Ustavotvorna skupština donela prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

1950. Predsednik SAD Hari Truman objavio da je naložio proizvodnju hidrogenske bombe.

1956. Umro engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor priča za decu o Viniju Puu.

1958. Prvi američki veštački satelit Eksplorer I lansiran iz baze Kejp Kanaveral, na Floridi.

1962. Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, Kuba isključena iz Organizacije američkih država, doneta rezolucija o zabrani trgovine s njom.

1962. Umro karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista i jedan od osnivača Ošišanog ježa, 1935. Posle Drugog svetskog rata objavio mapu Protiv fašizma.
Na današnji dan - Page 2 Pjer

1964. Ka Mesecu lansirana sovjetska automatska stanica Luna 9, koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve kadrove površine Mecesa.

1971. Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen ograničen telefonski saobraćaj, prvi put posle 19 godina.

1974. Umro američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije Metro-Goldvin-Majer.

1990. U Moskvi otvoren američki restoran tzv. brze hrane Mekdonalds.

1994. U glavnom gradu Somalije Mogadišu marinci SAD, u pratnji konvoja u kom su bile diplomate SAD, otvorili vatru na ljude okupljene kod centra za raspodelu hrane i ubili najmanje pet civila, mnoge ranili.

1996. Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom tog rata, pored Srba, odgovorni Hrvati i Bošnjaci.

1996. Tamilski bombaš-samoubica uleteo kamionom punim eksploziva u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu. U eksploziji poginulo 90 i povređeno 1.400 ljudi.

1997. U sukobu naoružanih Albanaca i pripadnika srpske policije kod Vučitrna, na Kosovu, ubijena tri Albanca i povređena tri pripadnika MUP-a Srbije.

1998. Skupština Republike Srpske na zasedanju u Banjaluci odlučila da sedište Vlade RS sa Pala bude premešteno u Banjaluku.

2001. Posle devetomesečnog suđenja, škotski sud na doživotnu robiju osudio Libijca Abdela Baseta al Megraha zbog podmetanja bombe u avion Pan Ama, koji se u decembru 1988. srušio iznad škotskog grada Lokberija i usmrtio 270 ljudi. Njegov saučesnik Amin Kalifa Fahim oslobođen optužbi.

2002. Na Drugom antiglobalističkom socijalnom forumu u Porto Alegru, u Brazilu, usvojena deklaracija u 11 tačaka o pravednijem svetskom poretku.

2002. Katolička crkva u Irskoj pristala da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su detinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gde su ih sveštenici seksualno zlostavljali. Do sada tužbe podnelo 3.500 osoba koje su živele u takvim crkvenim institucijama.

2006 - Umrla je Koreta Skot King, supruga Martina Lutera Kinga, koja je posle njegove smrti, postala lider borbe za rasnu jednakost u SAD.

2007 - Umro je američki romanopisac Sidni Šeldon dobitnik Oskara za najbolji scenario 1948. godine za komediju "The Bachelor and the Bobby Soxer" sa Kerijem Grantom, Mirnom Loj i Širli Templ u glavnim ulogama.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Sub Jan 31, 2009 11:14 pm
Na današnji dan, 1. februar

1650. U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacio svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, izneo četiri osnovna pravila mišljenja. Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

1748. Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen za Dan grada, kada je vlast u Novom Sadu 1996. osvojila opoziciona koalicija Zajedno.

1793. Revolucionarna Francuska, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja XVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1840. U američkom gradu Baltimoru otvoren stomatološki fakultet, prvi na svetu.

1893. Tomas Edison u Vest Orindžu, u Nju Džersiju, otvorio filmski studio, prvi na svetu.

1896. Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krita počeli ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit 1898. dobio autonomiju, 1912. pripojen Grčkoj.

1901. U Beogradu izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.

1908. U Lisabonu ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat izvršile pristalice republikanaca.

1918. Topovskim pucnjem sa admiralskog broda Sankt Georg označen početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna ugušena 3. februara, uhapšeno 800 mornara i podoficira, pred preki sud u Kotoru izvedeno njih 40, četiri osuđena na smrt i streljana. Veliki broj oslobođen posle suđenja, u septembru, krivični postupak protiv ostalih prekinut slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1924. Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje na svetu.

1942. Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao, u okupiranoj Norveškoj, u Drugom svetskom ratu, predsednik marionetske vlade.

1946. Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

1946. Mađarska proglašena za republiku, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1966. Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.

1974. U požaru koji je zahvatio novi soliter u brazilskom gradu Sao Paulo poginulo više od 220 ljudi.

1979. Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država.

1990. Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela tenkove na ulice kosovskih gradova, borbeni avioni nadletali Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginuli 27 demonstranata i jedan policajac, povređeno ukupno oko 100 ljudi.

1991. U zemljotresu u pograničnim oblastima Avganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin u Kemp Dejvidu potpisali deklaraciju o prestanku neprijateljstava dveju zemalja, čime je formalno završen hladni rat.

1995. Poplave u Holandiji naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, u najvećem egzodusu u istoriji zemlje.

1996. Predsednik Francuske Žak Širak objavio da je ta zemlja zauvek okončala nuklearne probe.

2000. Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, vlasti Srbije pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije, u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa, u kojima Albanci čine većinu.

2002. Na suđenju u Rijeci, za ratne zločine nad Srbima 1991. i 1992, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.

2003. U nesreći spejs-šatla Kolumbija, koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa, SAD, poginulo svih sedam astronauta.

2004. U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije, Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo 117 osoba, mešu njima guverner Erbila Akram Mintik.

2007. Umro je Đan Karlo Menoti, slavni kompozitor i osnivač festivala "Dva sveta" u gradu Spoleto, u italijanskoj provinciji Umbriji, 1957. godine, a kasnije i festival "Spoleto SAD" u Čarlstonu ,u Južnoj Karolini, potom u Melburnu, u Australiji. Dobitnik je dve Pulicerove nagrade za muziku: za operu "Konzul" i za operu "Svetac iz ulice Bliker".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Feb 02, 2009 9:07 am
Danas je 02.februar,33 dan 2009,do kraja godine 332 dana.

1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde (Francisco de Almeida) uništili muslimansku flotu u bici kod grada Diu u Indijskom okeanu i uspostavili kontrolu u indijskim vodama.

1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa (Mendoza) osnovao je na ušću reke La Plata grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrik (Alexander) izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. prispeo posle brodoloma. Njegova priča inspirisala je Danijela Defoa (Daniel Defoe) da napiše roman "Robinson Kruso".

1808. - Napoleonove trupe okupirale su Rim nakon što je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon je potom 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurisana je posle Napoleonovog pada 1814.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović objavio je treći hatišerif turskog sultana Mahmuda II, kojim je uobličen politički status i pravni karakter Kneževine Srbije. Tim dokumentom Srbiji je pripojeno šest nahija, a posebnim beratom knez Miloš je dobio dostojanstvo srpskog i naslednog kneza.

1836. - U Londonu, u Engleskoj, pušten u saobraćaj prvi voz za javni prevoz.

1848. - Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okončan je dvogodišnji rat između Meksika i SAD. Poraženi Meksiko ustupio je SAD Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju.

1878. - Grčka je objavila rat Turskoj.

1882. - Rodjen je u Irskoj Džejms Džojs (James Joyce), književnik.

1895. - Umro je srpski pisac Ljubomir Nenadović, koji se ubraja među najčitanije srpske pisce u drugoj polovini 19. veka. Rođen u jednoj od najistaknutijih porodica u Srbiji pripadao je prvoj generaciji srpskih intelektualaca školovanih u inostranstvu. U njegovom književnom opusu najvrednijim se smatraju putopisi ("Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Italije", "O Crnogorcima").

1907. - Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, koji se uvrstio među najistaknutije naučnike svoga vremena otkrićem periodičnog sistema hemijskih elemenata (1869), prema kojem svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske težine.

1920. - Mirovnim ugovorom u Dorpatu (Tart) Sovjetska Rusija priznala je nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposele su tu zemlju u junu 1940, posle čega je Estonija postala sastavni deo SSSR-a.

1924. - Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovđe", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

1943. - Kod Staljingrada (današnji Volgograd) sovjetska Crvena armija je posle šestomesečnih borbi prisilila nemačku Šestu armiju na kapitulaciju. Time je završena jedna od ključnih bitaka u Drugom svetskom ratu.

1964. - Umro je srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu. Celokupna njegova dela objavljena su u pet knjiga pod nazivom "Stari i novi".

1970. - U 97. godini umro je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel (Russell), jedan od rodonačelnika analitičke filozofije, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamskom ratu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. - U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk je ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

1996. - Umro je američki filmski glumac i igrač Džin Keli (Gene Kelly), zvezda holivudskog mjuzikla ("Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši").

1997. - U Beogradu, policija je grubom silom, koristeći vodene topove, rasterala mirne demonstracije građana koji su od novembra 1996. svakodnevno protestovali zbog odbijanja vlasti da prizna pobedu opozicije na lokalnim izborima u Srbiji.

2002. - Holandski princ Vilem-Aleksander (Willem-Alexander) oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživeo tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

2003. - U snažnoj eksploziji u Lagosu uništena je Nigerijska banka, a najmanje 33 osobe su poginule. Nakon toga su izbili veliki neredi, jer se više stotina ljudi potuklo kako bi uzelo novac iz srušene banke.

2004. - U 89. godini umro je britanski istoričar Alan Bulok (Bullock), autor biografije nacističkog lidera Adolfa Hitlera: "Hitler: studija tiranije" (Hitler: a study in tyranny).
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Feb 02, 2009 8:54 pm
3. februar

1690. - Izdat je prvi papirni novac u SAD-u (kolonija Masačusets).

1809. - Rođen je Feliks Mendelson, nemački kompozitor i dirigent, osnivač Lajpciškog konzervatorijuma. Veoma je zaslužan za upoznavanje i oživljavanje dela J. S. Baha. Kao kompozitor je jedan od istaknutih romantičara. Sa uspehom se ogledao u svim područjima, izuzev u operi. Najznačajnija dela: uvertire ("Hebride" ili "Fingalova pećina"), scenaska muzika ("San letnje noći"), četiri simfonije, violinski koncert i dva klavirska koncerta, klavirske kompozicije ("Pesme bez reči", "Ozbiljne varijacije"), solo pesme, oratorijumi, horovi, kamerna muzika i dr.
Na današnji dan - Page 2 Mendelssohn_Bartholdy
1881. - Potpisan je ugovor o izgradnji železničke pruge Beograd-Niš, prve pruge u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obeležio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa beogradske železničke stanice u septembru 1884.

1924. - Dvadeset osmi predsednik SAD-a, Vudro Vilson, preminuo je u 67. godini. Vilson je kao predsenik 1913-1921. oštro istupao protiv latinoameričkih država (vojna intervencija u Meksiku, okupacija Haitija...) i uveo je SAD u Prvi svetski rat. Osmog januara 1918. godine objavio je Četrnaest tačaka u kojima je izneo načela za uspostavljanje svetskog mira. U jednoj tački govori se o "autonomiji naroda u Austrougarskoj", što je bio pokušaj da se parira Dekretu o miru koji je objavila sovjetska vlada. Učestvovao je na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919. i stvaranju Društva naroda, iako je Senat kasnije odbio ratifikaciju mirovnog ugovora. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1919. godine.
Na današnji dan - Page 2 2_1912
1953. - Poznati francuski okeanograf Žak Kusto objavio je svoje najpoznatije i ujedno poslednje delo - "Svet tišine". Tri godine kasnije, knjiga je pretočena u film koji je publici otkrio skriveni svet tropskih riba, kitova i morževa i koji je osvojio nagradu najboljeg dokumentarca na Filmskom festivalu u Kanu.
Na današnji dan - Page 2 Jacques
1993. - Posle prvih višestranačkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji, u Beogradu je konstituisana Savezna skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Veću građana i 40 u Veću republika.

1994. - Posle skoro dve decenije od pada Sajgona, američki predsednik Bil Klinton proglasio je ukidanje 19-godišnjeg embarga protiv Vijetnama, kao nagradu Vijetnamskoj komunističkoj vladi u pružanju pomoći SAD-u u lociranju 2.238 Amerikanaca koji su se i posle toliko vremena vodili kao nestali. Tek jula sledeće godine, Klintonova administracija uspostavila je pune diplomatske odnose sa Vijetnamom.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Uto Feb 03, 2009 9:12 pm
4. februar

1789. - Džordž Vašington, komandant vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske (1775-1783), jednoglasno je izabran za prvog predsednika SAD. Prilikom toga, Džon Adams izabran je za potpredsednika.

1901. - Umro je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austrougarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama, imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista, osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a ponovo je uhapšen 1876. i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1908. - Rođen je srpski slikar Predrag - Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu na kojoj je dobio Gran pri. Napisao je esej "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".

1927. - Umro je srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca sprečilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udari u bok srpskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1930. - Rođen je srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje likova i psihološku i sociološku analizu prožetu ironičnim odnosom prema svetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve opozicione partije posle poluvekovne komunističke diktature u Srbiji. Dela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

1945. - Sovjetski vođa Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli su u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju sveta posle Drugog svetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone, iskorenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumeli su se i oko toga da se nova jugoslovenska vlada sastavi na osnovu sporazuma predsednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsednika izbegličke kraljevske vlade u Londonu, hrvatskog političara Ivana Šubašića.

1946. - Predsednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svetskom ratu, general Milan Nedić, izvršio je, prema zvaničnoj verziji, samoubistvo tokom istražnog postupka. Pre rata je bio načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice, a u vreme invazije nacističke Nemačke komandovao je Trećom grupom armija. Njegova uloga u vreme okupacije kontroverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čoveka koji je svesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi, koliko-toliko, ublažio tragediju srpskog naroda.

1957. - Prva električna portabl mašina za kucanje izložena je radi prodaje u SAD-u.

1980. - Umro je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor sa izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota (Lhote), da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionista, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi svog stvaralaštva približio se lirskoj apstrakciji.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Sre Feb 04, 2009 10:04 pm
Dogodilo se na današnji dan - 5. februar

1814. - U Beču je objavljena "Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica" Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

1816. - Premijerno je izvedena Rosinijeva opera "Seviljski berberin" u Rimu.

1884. - Rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Budimpešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđenje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama "Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah života", Moloh".

1893. - Umro je srpski glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca XIX veka. Posebno se istakao ulogama heroja i ljubavnika. Gostovao je u Budimpešti kao prvi glumac iz Srbije.

1941. - Nemačka je u Drugom svetskom ratu u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joakima fon Ribentropa s izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na Jugoslaviju da pristupi Trojnom paktu, što je i učinila 25. marta 1941.

1973. - Prvi put je izašao crtani strip "Hogar strašni".

1988. - Panamski general Manuel Antonio Noriega i 16 njegovih saradnika optuženi su za krijumčarenje droge i pranje novca u SAD-u. De facto diktator Paname od 1983, Norijega je optužen za krijumčarenje marihuane u SAD, pranje miliona američkih dolara i saradnju sa kolumbijskim kartelom u pogledu trgovine kokainom. Panamski lider odbacio je optužbe i zapretio isterivanjem oko 10.000 američkih državljana koji su živeli stacionirani pri Panamskom kanalu.

1993. - U Beogradu je osnovana "Fondacija Borislav Pekić" radi trajnog čuvanja i negovanja uspomene na velikog srpskog pisca, sređivanja i publikovanja njegove rukopisne zaostavštine, izdavanja sabranih dela i prevođenja na strane jezike. Ustanovljena je i "Književna stipendija Borislav Pekić".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pet Feb 06, 2009 2:20 am
6. februar

1864. - Umro je srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika. Napravio je preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obeležje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda, što je verovatno njegova životna greška, ali je u vreme uzleta ideje bratstva južnoslovenskih naroda bilo veoma teško predvideti posledice takve širokogrudosti. Osnovnu pismenost učio je u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč, počeo je da sakuplja narodne pesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pesama i "Pismenicu" (gramatika), a 1818. "Riječnik". Pisao je i istorijska svedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo delo je sabrano u 39 tomova), za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni Univerzitet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umetnička dela, a Đuro Daničić je delom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su Vukove jezičke postavke opravdane. Cela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 1897. iz Beča u otadžbinu i, uz Dositeja Obradovića, počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1876. - U Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina posle Prve međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni lekar Vladan Đorđević, a za prvog predsednika izabran je mitropolit Mihajlo. Dva meseca kasnije, Društvo je postalo član međunarodnog Crvenog krsta.

1882. - Srbija i SAD su zaključile trgovinski sporazum i konzularnu konvenciju, čime su uspostavljeni diplomatski i državni odnosi dveju zemalja. Sporazum i Konvencija i sada su na snazi.

1928. - Žena pod imenom Anastasija Čajkovski stigla je u Njujork tvrdeći da je ona najmlađa ćerka ruskog cara Nikolaja Romanova (ubijenog zajedno sa porodicom 1918. godine). Dočekao ju je Gleb Botkin, sin porodičnog doktora kraljevske porodice, koji je potvrdio njen identitet iako se između 1918 i 1928. pojavljivalo više devojaka sa istom pričom. Tretirana je sa uvažavanjem tokom boravka u SAD i bila je viđena na svim značajnijim društvenim događajima i svečanostima. Ana Anderson (pseudonim koji je kasnije koristila) ubrzo je započela pravnu bitku kako bi joj se priznao identitet Anastasije Romanov. Ta borba na sudu trajala je do 1970. godine, kada je izgubila poslednju parnicu. Kasnije je DNK analizom utvrđeno da je njen pravi identitet Frančeska Šanskovska i da je sve bila jedna velika podvala (iako je istom analizom utvrđeno da u grobnici u kojoj je ležala carska porodica nedostaju tela jedne od ćerki i princa Alekseja). Ceo ovaj događaj inspirisao je sredinom 50-ih producente da naprave filmsku verziju u kojoj je Anastaziju glumila Ingrid Bergman, koja je za to dobila i Oskara.

1937. - U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona izašao je "Leksikon stranih reči i izraza" Milana Vujaklije, delo značajno za srpsku kulturu.

1952. - Posle duge bolesti, umro je engleski kralj Džordž VI iz dinastije Vindzor, otac sadašnje engleske kraljice Elizabete II. Stupio je na presto u decembru 1936. posle abdikacije svoga brata Edvarda VII. Za vreme Drugog svetskog rata, Džordž je radio na dizanju morala u narodu, posećujući bombardovane oblasti i držeći govore u ratnim zonama.

1958. - Na minhenskom aerodromu, pri povratku iz Beograda, u avionskoj nesreći život je izgubilo 23 putnika, među kojima i osam fudbalera jedne od najslavnijih generacija Mančester junajteda, poznatih kao "Bezbijeve bebe". Mančester junajted prethodno je gostovao u Beogradu zbog utakmice sa Crvenom zvezdom, a ova nesreća je stvorila neraskidive veze dva velika kluba.

1999. - U zamku Rambuje kod Pariza počeli su pregovori na kojima je jugoslovensku delegaciju predvodio potpredsednik vlade Srbije Ratko Marković, a šiptarsku - vođa terorističke oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pet Feb 06, 2009 8:58 pm
Dogodilo se na današnji dan - 7. februar

1812. - Rođen je Čarls Dikens, jedan od najznačajnijih predstavnika engleskog realizma. Književni rad počeo je crtama "Bozove skice" 1836. godine, a ubrzo potom objavio je i roman "Pikvikov klub", kojim je odmah stekao veliku popularnost. On je realist u poznavanju života malih i neznatih ljudi, koji su uvek tema njegovih dela. Njegova popularnost plod je pre svega širokog i vedrog humora i izvanredne sposobnosti crtanja likova. Mana mu je patetičnost, ali i ona ima svoje opravdanje - duboko su ga dirale nepravičnosti društvenog poretka, pa ih je iznosio na videlo i time često talasao javno mnjenje. Glavna dela: "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Velika očekivanja", "Sumorna kuća", "Mala Dolorit", "Prodavnica starih retkosti"...

1899. - Rođen je Radomir - Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta XX veka, koji je između dva svetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi je adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni "Gorski vijenac" Petra II Petrovića Njegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju i pozorišni komad "Car David", a sa Milanom Đokovićem i komade "Voda sa planine", "Rastanak na mostu" i "Kad je sreda - petak je".

1913. - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli su u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Posle bezmalo tromesečnih borbi, velike sile odlučile su da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar, u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i nemačke snage.

1900. - U Engleskoj je osnovana laburistička stranka.

1935. - Čarls Darou (Charles Darrow) izmislio je igru "Monopol".

1949. - Džo Di Mađio postao je prvi bejzbol igrač u istoriji sa zaradom od 100.000 dolara godišnje. Igrao je za tim "New York Yankees".

1964. - Bokser Kasijus Klej postao je musliman i uzeo ime Muhamed Ali.

1964. - Britanski bend Bitlsi otpočeo je svoju prvu turneju po SAD. Na njujorškom aerodromu "Kenedi" dočekalo ih je oko 3.000 obožavalaca, a dva dana kasnije, kada su nastupali u jednom živom TV šouu, posredstvom direktnog prenosa posmatralo ih je 40% ukupnog stanovništva SAD.

1965. - Američka avijacija napala je civilne i vojne objekte Demokratske Republike Vijetnama, tj. Severnog Vijetnama. Na taj način oružana intervencija u građanskom ratu Južnog Vijetnama (SAD su vladi u Sajgonu pružale obilatu vojnu i tehničku pomoć, suprotno ženevskim sporazumima o prekidu vatre iz jula 1954.) prerasla je u međunarodni oružani sukob, tj. u rat između SAD i Narodne Republike Vijetnama.

1971. - Žene su dobile pravo glasa u Švajcarskoj.

1992. - Na sastanku šefova država i vlada održanom u holandskom gradiću Mastriht potpisan je Ugovor o osnivanju Evropske unije, koji je stupio na snagu 1. januara 1993.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Feb 09, 2009 9:53 pm
Dogodilo se na današnji dan - 10. februar

1635. - Kardinal Rišelje osnovao je Francusku akademiju.

1878. - Rođen je srpski pisac Vasa Stajić, istaknuti kulturni i nacionalni radnik u Vojvodini, sekretar Matice srpske i njen predsednik, izdavač više časopisa. Zalagao se za saradnju Srba i Mađara. Posle neuspelog pokušaja okupljanja omladine na humanističkim i racionalističkim osnovama posle I svetskog rata, povukao se i radio u arhivama karlovačkog i novosadskog magistrata. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije Novog Sada i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću Zmaju. Umro je 1947. godine.

1890. - Rođen je Boris Pasternak, ruski književnik. Pisao je pesme, novele i romane. Poeziju je počeo da piše pre revolucije u grupi "Centrifuga", bliskoj futuristima. Nije prihvatio orijentaciju futurista ka revolucionarnoj angažovanosti i zatvorio se u krug svojih intelektualnih preokupacija, ali su revolucionarna zbivanja ipak prodrla u ritam njegovih stihova. Prevodio je Šekspira, Getea, Petefija... Glavna dela: "Iznad barijera", "Poručnik Šmit", "Visoka bolest", "Detinjstvo Ljuversove"... Za roman "Doktor Živago" dobio je 1958. godine Nobelovu nagradu.

1891. - Na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji. Njegov duhovni tvorac bio je osnivač srpske geologije Jovan Žujović.

1892. - Srpsko (Srbsko) učeno društvo ujedinilo se sa Srbskom kraljevskom akademijom, pretečom Srpske kraljevske akademije, tj. Srpske akademije nauka i umetnosti. To društvo, nastavljač tradicije Društva srbske slovesnosti, nije se odmah ujedinilo sa Kraljevsko-srpskom akademijom osnovanom 1886. (od 1887. Srbska kraljevska akademija), nastavljajući još šest godina da radi kao samostalna institucija.

1901. - Umro je bivši srpski kralj Milan IV Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, posle ubistva kneza Mihaila Obrenovića, i u spoljnoj politici isprva se oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja, objavio je 1876. rat Otomanskom carstvu koji je 1877. neuspešno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turcima, ovog puta uspešno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na Belinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austrougarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. Njome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora sa Austrougarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom a sebe kraljem, a 1883. je u krvi ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom, objavio joj je rat da bi zauzeo deo bugarske teritorije i tako povratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji posle neuspeha u tom ratu, koji je uz to neodlučno i nevešto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloletnog sina Aleksandra, a 12 godina kasnije umro je u Beču.

1931. - Nju Delhi postao je glavni grad Indije. Grad je osnovan početkom XI veka i bio je pod vlašću Engleske od 1803. do proglašenja indijske nezavisnosti.

1933. - Isporučen je prvi muzički telegram.

1991. - Litvanija je izglasala samostalnost, odvajanje od SSSR.

1993. - Predstavnicima Zadužbine kralja Petra I Karađorđevića u Oplencu uručena je odluka vlade Srbije o formiranju i obnovi tog zadužbinskog kompleksa. Petar I je osnovao zadužbinu 1914, ali je ona dekretom režima Josipa Broza posle Drugog svetskog rata ugašena oduzimanjem celokupne imovine Karađorđevića. Zadužbina obuhvata 163 hektara, s vinskim podrumom, vinogradima i parkovima, crkvu svetog Đorđa s mauzolejom, hotel, bolnicu i stari Karađorđev grad.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Sre Feb 11, 2009 7:04 am
Dogodilo se na današnji dan - 11. februar

1752. - Otvorena je prva bolnica u Americi, u Pensilvaniji.

1794. - Prvo javno zasedanje američkog Senata.

1814. - Proglašena je samostalnost Norveške.

1826. - Otvoren je Londonski univerzitet.

1847. - Rođen je Tomas Alva Edison, američki tehničar i pronalazač (preko hiljadu patenata, uglavnom u elektrotehnici). Služio je najpre u novinskoj redakciji, a zatim je bio telegrafist. Uzdigao se sopstvenim marljivim radom i talentom. Pronašao je električnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, među prvima sagradio električnu centralu, pronašao fonograf (gramofon), mikrofon, usavršio telefon i akumulator, pronašao kinetoskop i prvi put primenio danas uobičajenu filmsku pantljiku od celuloida (format 35 mm), vršio eksperimente u sinhronizovanju filmske slike s tonom reprodukovanim sa ploča i kasetofona i sagradio prvi filmski atelje u svetu.

1928. - Otvorene su II zimske olimpijske igre u Sent Moricu, Švajcarska.

1929. - Lateranskim ugovorom skopljenim između Italije i pape Pija XI regulisani su odnosi između Italije i Svete Stolice (koja od 1870. nije priznavala pripajanje Rima i bivše teritorije srednjovekovne papske države ujedinjenoj Italiji). Ugovorom je Italija priznala papsku državu u minijaturnim granicama od 44 hektara i papi pun svetovni suverenitet. Papa se sa druge strane odrekao teritorijalnih pretenzija na Rim i nekadašnju teritoriju papske države. Za ovo odricanje dobio je naknadu (milijardu i 750 miliona lira) i velike privilegije za Katoličku crkvu u Italiji.

1945. - Posle sedam dana, završena je konferencija na Jalti (Krimska konferencija) između Ruzvelta, Čerčila i Staljina, na kojoj su donesene odluke o koordinaciji vojnih operacija, podeli Nemačke na četiri okupacione zone, ulasku SSSR-a u rat protiv Japana na tri meseca posle kapitulacije Nemačke, o priznavanju SSSR-u prava na Kurilska ostrva i Južni Sahalin, o uspostavljanju statusa od 1904. u Port Arturu i Daljniju, o zajedničkoj kinesko-sovjetskoj upravi nad mandžurskim železnicama...

1964. - Prvi nastup Bitlsa u Americi.

1953. - Umro je srpski slikar Uroš Predić, izraziti akademski realista, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu, a 13 kompozicija iz klasične mitologije koje je izradio za dvoranu gornjeg doma u zgradi novog bečkog parlamenta donelo mu je mesto asistenta na Bečkoj akademiji. Više od pola veka stvarao je u rodnom Orlovatu i u Beogradu. Portretisao je gotovo sve istaknute ličnosti političkog i kulturnog života u Srbiji krajem XIX i u prvoj polovini XX veka. Izradio je i više od hiljadu ikona i niz ikonostasa. Radio je i istorijske kompozicije: "Vesela braća", "Bosanski begunci", "Kosovka devojka", "Siroče na majčinom grobu".

1967. - Umro je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata, u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na studije u Pariz, gde je s prekidima ostao do 1932, kad je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Slikao je predele i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete, monumentalne freske i mozaike. Njegova dela odlikuje arhitektonska jasnoća kompozicije, prefinjenost kolorita i pikturalne forme. Snažno je uticao na mlađe slikarske generacije u Beogradu.

1970. - Japan je lansirao svoj prvi satelit ("Ohsumi") u orbitu i time postao četvrta kosmička sila na svetu, posle SSSR-a, koji je to učinio 1957. godine, SAD-a 1958. i Francuske 1965. godine.

1990. - Nelson Mandela, lider pokreta za okončanje aparthejda u Južnoj Africi, izašao je iz zatvora posle 27 godina.

1993. - Irina Privalova obara rekord za žene u trci na 60 metara (6,92 sekunde).

1993. - Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čija se poezija odlikuje toplinom, senzibilnošću, neposrednošću, muzikalnošću, rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", dečji roman "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Čet Feb 12, 2009 2:41 am
Dogodilo se na današnji dan - 12. februar


- Danas je praznik Sveta tri jerarha. Reč je zapravo o svetiteljima Vasiliju Velikom, Grigoriju Bogoslovu i Jovanu Zlatoustom, iako svaki od njih ima svoj dan praznovanja u mesecu januaru. Ovaj zajednički praznik sva tri svetitelja ustanovljen je u XI veku u vreme cara Alekseja Komnena zbog čudne rasprave u narodu oko toga ko je od trojice svetih najveći: Grigorije zbog dubine uma, Vasilije zbog čistote i hrabrosti ili Zlatousti zbog čudesne rečitosti i jasnoće izlaganja vere. Njihove pristalice čak su se i različito nazivale: vasilijani, grigorijani i jovaniti. Promislom Božjim ovaj spor je rešen u korist Crkve i slavu svetitelja, jer se oni, svaki ponaosob, a potom i sva trojica, javiše u snu episkopu evhaitskom Jovanu rečima da su jedno u Boga i da među njima ne postoji ništa protivrečno. Posavetovali su episkopa da im napiše jednu zajedničku službu i odredi zajednički dan praznika. Tako je spor srećno rešen i određen je 30. januar (sada 12. februar) kao zajednički praznik ovih svetitelja. Proslavljaju ga svi pravoslavni narodi, a u Grčkoj je to najveći nacionalni i školski praznik.

1709. - Aleksandar Selkirk, švedski moreplovac, prototip Robinsona Krusoa Danijela Defoa, spasen je posle četiri godine provedene na ostrvu Fernandez, gde je dospeo nakon brodoloma.

1809. - Rođen je Čarls Darvin, slavni engleski prirodnjak i fiziolog, tvorac materijalističke teorije koja razjašnjava proces nastanka živog sveta i posledice tog procesa. Od 1831. do 1836. učestvovao je u naučnoj ekspediciji broda "Bigl" koju je opisao u knjizi "Put prirodnjaka oko sveta". Putovanje je imalo presudan značaj za njegovo shvatanje o nestalnosti i promenljivosti organskog sveta. Glavna dela: "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja" (1859), "Promenljivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima", "Poreklo čoveka".

1877. - Prva vest prenesena je telefonom iz Bostona u Salem.

1882. - Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu crtež je od pomoćne slikarske discipline razvio do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza - "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" - i tri albuma crteža olovkom - "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli".

1909. - Robert Foler oborio je svetski rekord u maratonu (2:46:52,6)

1912. - Kina prihvata Gregorijanski kalendar.

1924. - Premijera "Rapsodije u plavom" Džordža Geršvina u Njujorku.

1942. - Prilikom bekstva iz koncentracionog logora u Crvenom krstu kraj Niša, u Drugom svetskom ratu su u obračunu s Nemcima poginula 42 logoraša, a 105 se dokopalo slobode. Nemci su u znak odmazde streljali 850 ljudi. Kroz logor je tokom rata prošlo oko 30.000 ljudi, a više od 10.000 streljano je na brdu Bubanj.

1947. - Ulovljena je morska riba teška 100,5 kg kod ostrva Galapagos.

1949. - U Beogradu je počela nastava na Akademiji za pozorišnu umetnost, osnovanoj 1948.

1967. - Kit Ričards i Mik Džeger uhapšeni su zbog droge.

1979. - Lansiran je Kosmos 1076, prvi ruski okeanografski satelit.

1998. - Intel je proizveo svoj prvi grafički čip i740.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty Petak 13-ti

Čet Feb 12, 2009 9:39 pm
Dogodilo se na današnji dan - 13. februar


1633. - Italijanski astronom Galileo Galilej stigao je u Rim za suđenje pred Inkvizicijom zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. Osuđen je na kućni pritvor na svom malom imanju nedaleko od Firence. Umro je u 77. godini života iznemogao i slep, 8. januara 1642. Vatikan je tek 359 godina kasnije (1992) priznao svoj poraz.

1787. - Umro je srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svetske nauke svog vremena. U 15. godini iz rodnog Dubrovnika otišao je u Rim, gde je završio isusovački kolegijum. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da tela ne samo da se privlače nego se i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svetlu", "Teorija konusnih preseka", "Elementi matematike".

1831. - Rođen je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata XIX veka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspešno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer kneževine i kraljevine Srbije. Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana, najviše je doprineo donošenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austrougarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra, nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893, kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Dela: "Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872", "Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878".

1832. - U Londonu se prvi put pojavila kolera.

1861. - Ruski car Aleksandar I (1818-1881) oslobodio je carskim manifestom seljake kmetstva i feudalnih obaveza, i sve to dopunio reorganizacijom uprave, vojske i sudstva, što je stvorilo uslove za brži razvoj kapitalizma.

1867. - Premijera valcera "Na lepom plavom Dunavu" Johana Štrausa, u Beču.

1895. - Patentiran je filmski projektor.

1920. - Društvo naroda priznalo je Švajcarskoj status stalno neutralne zemlje. Neutralnost Švajcarske ustanovljena je još 1815. godine, što je bilo posledica politike ravoteže sila, ali i geopolitičkih uslova Švajcarske. Danas je, uz Vatikan, Švajcarska jedina stalno neutralna država.

1938. - Umro je srpski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pesničkih ličnosti srpske literature između dva svetska rata i preteča moderne srpske drame, koji se odlikovao originalnim stilom i izuzetnom jezičkom invencijom. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti bio profesor gimnazije. Dela: pesme "Lirski krugovi", pripovetke "Iz tamnog vilajeta", libreto "Međuluško blago", drame "Kod večne slavine", "Nedozvani", "Gazda-Mladenova kći".

1945. - Odigrala se najkontroverznija epizoda iz rata saveznika protiv Nemačke, kada je stotinak britanskih bombardera započelo bombardovanje Drezdena, istorijskog grada u istočnoj Nemačkoj. Drezden nije bio ni industrijski ni vojni centar, i pre ovog vazdušnog napada nije bio meta saveznika. U ovom bombardovanju uništene su dve trećine grada a poginulo je između 35.000 i 135.000 ljudi.

1959. - Barbika je puštena u prodaju.

1968. - Amerika šalje pojačanje od 10.500 vojnika u Vijetnam.

1972. - "Briljantin" je premijerno prikazan na Brodveju.

1974. - Umro je srpski slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih srpskih likovnih umetnika XX veka, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Pre Drugog svetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Posle rata, postepeno je menjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament uputili su ga na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera.

1981. - Objavljena je najduža rečenica u Njujork tajmsu - rečenica od 1.286 reči.

1988. - Otvorene su XV zimske olimpijske igre, u Kalgariju, Kanada.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 14 februar

Pet Feb 13, 2009 9:50 pm
Dogodilo se na današnji dan - 14. februar

- Danas se po pravoslavnom kalendaru slavi Sveti mučenik Trifun. Rođen je u selu Kampsadi u Frigiji, u siromašnoj seljačkoj kući. U detinjstvu je čuvao guske, ali je uvek nosio u sebi veliku blagodat Božju, jer je mogao isceljivati bolesti na ljudima i stoci i isterivati iz njih zle duhove. U to vreme, zavladao je Rimskim carstvom car Gordijan, čija se ćerka Gordijana teško razbolela poremetivši umom. Mnogi lekari pokušali su da joj pomognu, ali nisu uspeli. Zli duh jednom iz nje progovori i reče da ga samo Trifun može isterati, te dovedoše mnoge ljude iz carstva sa tim imenom. Tek kada se pojavio mladi Trifun iz Kampsade, uspeo je da izleči devojku, a srećni car ga je obasuo mnogi darovima. Sve to bogatstvo mladić je na povratku razdelio siromasima, a nastavio je da čuva guske i da se moli Bogu. Kada je na rimski presto došao car Dekije, sveti Trifun je mnogo postradao, ali je sva mučenja rado podnosio govoreći: "O, kad bih se mogao udostojiti da ognjem i mukama skončam u ime Isusa Hrista i Boga moga!". Mučitelji su ga najzad osudili da bude posečen mačem 250. godine.

- Danas se po katoličkom kalendaru slavi Sveti Valentin. Njegovo ime danas u svetu, i to ne samo hrišćanskom, simbolizuje sreću zaljubljenih, pa se ovaj dan proslavlja kao dan ljubavi i zaljubljenih. Sveštenik Valentin, kasnije proglašen za sveca, usudio se da tajno venča jedan zaljubljeni par i tako se suprotstavi zabrani sklapanja braka u celom Rimskom carstvu koju je zloglasni imperator Klaudije doneo smatrajući da će se oženjeni muškarci teže regrutovati za njegovu vojsku. Valentin je zbog toga bio utamničen i lišen života.

869. - Umro je slovenski prosvetitelj poznat po monaškom imenu Kirilo, Grk iz Soluna rođen kao Konstantin, koji je sa starijim bratom Metodijem sastavio slovensku azbuku glagoljicu. On i Metodije zauzimali su visoke položaje u Vizantiji - Kirilo je bio učitelj filozofije i bibliotekar u carigradskoj crkvi svete Sofije, a Metodije visoki državni činovnik. Vizantijski car Mihailo III ih je, na molbu moravskog kneza Rastislava, poslao u Moravsku da propovedaju hrišćanstvo među moravskim Slovenima. Misija je trebalo da osigura vizantijski uticaj u tom delu Evrope. Braća su prethodno sastavila glagoljicu i prevela potrebne crkvene knjige na jezik makedonskih Slovena koji su dobro znala iz detinjstva. Tako je nastao prvi slovenski književni jezik. Njihov misionarski rad zasmetao je nemačkom sveštenstvu, koje ih je tužilo rimskom papi. Da bi se opravdali, otišli su u Rim, gde je Kirilo ubrzo umro, a papa je Metodiju odobrio rad i postavio ga za arhiepiskopa panonskog i moravskog.

1779. - Na Havajskim ostrvima, u sukobu sa domorodcima, poginuo je engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk. On je otkrio istočnu obalu Australije i mnogobrojna ostrva u Južnom Pacifiku. Prvi je oplovio obale Aljaske i obišao oko Zemlje od zapada na istok.

1804. - Zbor uglednih Srba doneo je u Orašcu kod Aranđelovca odluku o dizanju ustanka protiv Turaka i za vožda izabrao Đorđa Petrovića, nazvanog Karađorđe. Sukobi Srba i Turaka izbili su posle Seče kneževa, koju su započele beogradske dahije da bi zastrašile srpski narod i njegove vođe. Prvi srpski ustanak isprva je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje, a bezmalo ceo Beogradski pašaluk oslobođen je 1807, ali je sudbinu ustanka odredio ishod rusko-turskog rata. Kad su Rusija i Otomansko carstvo potpisali mir u Bukureštu 1812, Porta je dobila pravo da zaposedne srpske gradove i 1813. je ugušila ustanak.

1835. - Pod nazivom "Knjaževsko-serbski teatar", u Kragujevcu je, na inicijativu Joakima Vujića i uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, osnovano prvo pozorište u Srbiji. Predstave su, jednom sedmično i prazničnim danima, priređivane za kneza i njegove činovnike i goste. Na repertoaru su bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih dela.

1912. - Rođen je jugoslovenski istraživač i putopisac mađarskog porekla Tibor Sekelj, učesnik ekspedicija širom sveta. Napisao je mnoštvo putopisa i udžbenik za esperanto. Dela: putopisi "Oluja nad Akonkagvom", "Osvojenje vrhova", "Kroz zemlju Indijanaca", "Putovanje izvan vremena", "Nepal otvara vrata", "Gde civilizacija prestaje", "Karavana prijateljstva", roman "Nađena sreća", knjiga za decu "Kumenana" (prevedena na 16 jezika).

1918. - SSSR usvaja Gregorijanski kalendar.

1924. - Tomas Votson osnovao je korporaciju IBM.

1952. - Otvorene su VI zimske olimpijske igre u Oslu, u Norveškoj.

1971. - TV premijera filma "Ben Hur".

1971. - Ričard Nikson instalirao je sistem za prisluškivanje u Beloj kući.

1972. - Lansiran je ruski satelit Luna 20.

1980. - Otvorene su XIII zimske olimpijske igre u Lejk Plasidu, Njujork.

1984. - Evropski parlament usvojio je projekat sporazuma o osnivanju Evropske unije.

1989. - Uspostavljena je prva telefonska veza preko satelita.

1990. - Fotografisan je čitav solarni sistem svemirskom sondom Vojažer 1.

2000. - Ministri inostranih poslova Evropske unije (EU) suspendovali su na šest meseci sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji na vazdušni saobraćaj, zavedene godinu i po dana ranije, čime je JAT-u i aviokompanijama zemalja EU omogućeno da obnove komercijalne letove. Ministri su naglasili da time žele da "pošalju snažnu i pozitivnu poruku ne samo narodu SRJ već i (srpskoj) opoziciji, koja se za takvu meru neprekidno zalagala".
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 15.Februar

Sub Feb 14, 2009 10:05 pm
Dogodilo se na današnji dan - 15. februar


- Danas je hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje. Praznik je ustanovljen još u najstarijem dobu hrišćanstva, ali se svečano počeo proslavljati tek oko 541-542. godine, za vreme cara Justinijana. U Carigradu i okolini beše se, naime, pojavio veliki pomor, koji je za tri meseca odneo deset hiljada ljudi, a u Antiohiji se javiše jaki zemljotresi, no kada su na Sretenje održana sva velika narodno-svečana molepstvija, sve nevolje su prestale. Ovaj dan praznuje se 15. februara (2. februara po starom kalendaru), no ako se desi da padne prve nedelje Velikog posta, njegovo se praznovanje prenosi u Sirnu, tj. Belu nedelju. Od Sretenja, po narodnom verovanju, dani postaju duži, a noći kraće, te stoga postoji izraz "Sretenje - obretenje". Od ovog dana više ne može biti zime kao pre toga. Na Sretenje, kažu, medved izlazi iz svoje jazbine i pogleda niz sunce: ako spazi svoju senku, vraća se u jazbinu da produži spavanje još šest nedelja jer će i zima još toliko trajati, a ako senku ne vidi, uputi se u šumu da traži hranu.

399. - Sokrat, grčki filozof o kom jedine podatke imamo zahvaljujući sačuvanim Platonovim spisima, osuđen je na smrt. Presuda je glasila: "Kriv je Sokrat što ne veruje u bogove u koje veruje država, nego uvodi druga nova božanstva, a kriv je i zato što kvari omladinu." Odbio je da se spase bekstvom i mirno je ispio dosuđeni vrč otrova. Njegova najpoznatija izreka je: "Ja znam da ništa ne znam (Scio me nihil scire)."

1804. - Karađorđe je na zboru u Orašcu izabran za vođu Prvog srpskog ustanka. U znak sećanja na početak ustanka, kao i na događaj iz 1835. kada je donet Sretenjski ustav, današnji dan slavi se kao centralni državni praznik - Dan državnosti Republike Srbije (od 2002. godine).

1832. - U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije. Jedno vreme bila je u sastavu Državne štamparije, zatim Ministarstva prosvete, a 1871. postala je samostalna ustanova. Za njenu organizaciju i napredovanje najzaslužniji su Đura Daničić, Janko Šafarik, Stojan Novaković, Jaša Tomić. U nemačkom bombardovanju Beograda 1941. potpuno je uništena zgrada Biblioteke na Kosančićevom vencu i izgorelo je svih 300.000 knjiga, od kojih su neke bile raritetne i od neprocenjive vrednosti, ne samo za srpsku kulturu. Posle Drugog svetskog rata, Biblioteka je obnovljena i već 1958. imala je 335.000 knjiga. Sada je u namenskoj zgradi na Svetosavskom platou u Beogradu.

1835. - Donesen je liberalni Sretenjski ustav Srbije, koji je po uzoru na francuski i belgijski ustav izradio Dimitrije Davidović. To je prvi ustav na Balkanu. Po tom ustavu je zakonodavna i izvršna vlast pripadala knezu i Savetu, što je značilo ograničenje Miloševe do tada apsolutne vlasti. Protiv Ustava su istupile Austrija, Rusija i Turska, ocenjujući ga ne samo kao liberalan već i kao nesaglasan vazalnom položaju Srbije zbog nekih odredaba koje je sadržao (npr. o grbu i zastavi). Rusija i Turska posebno su bile nezadovoljne zato što nije donesen uz njihovu saglasnost, pa ga je Knez Miloš Obrenović već u martu 1835. suspendovao.

1882. - Ostvarena je prva isporuka zamrznutog mesa, sa Novog Zelanda u Britaniju.

1926. - Ugovoren je početak servisa avionske pošte u Americi.

1931. - Prikazan je prvi film o Drakuli.

1942. - Umro je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor "Marša na Drinu", direktor Beogradske opere. Kompoziciju i solo pevanje studirao je u Minhenu, a po dolasku u Beograd osnovao je vojni orkestar. Sa Stevanom Mokranjcem i Kostom Manojlovićem osnovao je 1899. Srpsku muzičku školu, koja sada nosi ime "Mokranjac". Ostala dela: prva srpska opera "Na uranku", horske pesme (zbirka "Seljančice"), solo pesme, muzika za dramske komade, vojni marševi.

1942. - Odigrao se jedan od najvećih poraza u britanskoj vojnoj istoriji, kada su Britanci posle nedelju dana opsade predali navodno neosvojivu tvrđavu Singapur Japancima. Više od 60.000 britanskih, australijskih i indijskih vojnika tada je zarobljeno.

1950. - Objavljena je "Pepeljuga" Volta Diznija.

1965. - Kanađani su progasili zvaničnom svoju crveno-belu zastavu sa javorovim listom u sredini.

1992. - Svetom liturgijom Jovana Zlatoustog, koju je služio patrijarh srpski Pavle, u Beogradu je, na praznik Sretenja Gospodnjeg, svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Činu izmirenja Crkve u zemlji i njenog dela u SAD, Kanadi, Australiji i zapadnoj Evropi prisustvovali su najviši crkveni velikodostojnici iz otadžbine i inostranstva.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Feb 16, 2009 8:15 pm
17. februar

1598. - Boris Godunov postao je car Rusije. Godunov je najpre vladao (1584-1598) kao namesnik Fjodora I, maloumnog sina Ivana IV Groznog. Kao car, do 1605. godine, nastavio je politiku centralizacije zemlje, ograničio privilegije sveštenstva, uspešno vodio rusko-švedski rat (1590-1593) i dobio izlaz na Baltičko more. Godine 1589. osnovao je Rusku patrijaršiju. Njegov život poslužio je Puškinu kao motiv za dramu i Musorgorskom za operu "Boris Godunov".

1673. - U Parizu je, prilikom izvođenja komada "Uobraženi bolesnik", preminuo Žan Batist Molijer, slavni francuski komediograf i glumac. Posle neuspeha svoje trupe u Parizu, krstario je 14 godina po unutrašnjosti Francuske, a zatim se vratio u prestonicu, gde je upravljao do smrti svojim pozorištem, neumorno pišući lakrdije i komedije u kojima je najčešće sam igrao glavne uloge. Svojom neodoljivom komikom i scenskom veštinom, privoleo je publiku u svim zemljama i svim vremenima. Prvi veći uspeh postigao je "Smešnim preciozama"
(1659), a iza njega je ostalo još 20-tak raznovrsnih komada, između ostalih: "Škola za muževe", "Škola za žene", "Mizantrop", "Tartif", "Žorž Danden", "Tvrdica"...

1795. - Paradajz težak čak 8,3 kg ubrao je Tomas Sidal u svojoj bašti u Česteru, Engleska.

1817. - Baltimor je postao prvi američki grad osvetljen uz pomoć gasa.

1863. - Srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević poklonio je državi zgradu u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje. U pismu Ministarstvu prosvete poručio je da kuću ustupa "svom otečestvu" za smeštaj "učenih i prosvetnih zavoda". U njoj je sada Rektorat Beogradskog univerziteta.

1867. - Kroz Suecki kanal prošao je prvi brod.

1871. - Rođen je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, član Srpske kraljevske akademije, čije je stvaralaštvo izuzetne versifikacije udarilo pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini XX veka. Završio je učiteljsku školu u Somboru i bio učitelj u srpskim školama u Bosni i Hercegovini, posle čega je studirao prava u Ženevi i Parizu, gde je diplomirao. Od 1912. do 1941. bio je diplomata kraljevina Srbije i Jugoslavije i ambasador u velikim evropskim gradovima. Zajedno s piscima Aleksom Šantićem i Svetozarom Ćorovićem, takođe istaknutim srpskim nacionalistima, u Mostaru je pokrenuo književni list "Zora". Već prvom pesničkom zbirkom "Pjesme" (1901) predstavio se kao nadahnut liričar obuzet temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. Umro je 1943. u SAD i njegove mošti prebačene su u otadžbinu tek u jesen 2000. i sahranjene u grobnici manastira Nova Gračanica iznad Trebinja. Pod režimom Josipa Broza bio je prokažen i optuživan za četničko opredeljenje. Osim pesama, od kojih su mnoge neprolazne umetničke vrednosti, pisao je i prozu ("Jutra sa Leutara"), putopise ("Gradovi i himere", "Pismo iz Ženeve", "Pismo s Alpa", "Pismo iz Španije"), eseje ("Blago cara Radovana", "Moji saputnici", "Staza pored puta"), studije ("Grof Sava Vladislavić").

1904. - U Milanu je premijerno izvedena Pučinijeva opera "Madam Baterflaj".

1932. - Umro je srpski general Mihailo Rašić, komandant Dunavske divizije u Kumanovskoj bici 1912. i Kombinovane divizije u Cerskoj bici 1914. U Kolubarskoj bici njegova divizija prodrla je u Beograd i plotunima s Banovog brda razorila most na Savi preko kojeg su se povlačile austrougarske trupe.

1959. - Lansiran je prvi satelit u meteorološke svrhe - Vangard 2.

1969. - Golda Meir položila je zakletvu kao prva žena premijer Izraela.

1979. - Kao odgovor na vijetnamsku invaziju na Kambodžu, Kina je izvršila invaziju na Vijetnam.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 18 Februar

Sre Feb 18, 2009 6:15 am
Dogodilo se na današnji dan - 18. februar


1861. - Kralj Sardinije Vitorio Emanuel II postao je prvi italijanski kralj. On je prethodno sa Kavurom izveo ujedinjenje Italije.

1866. - Rođen je srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u odsudnoj bici kod Mojkovca sprečilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok Srbima koji su se povlačili ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1877. - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef muzičkog odeljenja Radio Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Dela: muzika za komade ("Ajša", "Koštana", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija"), opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana" (nedovršena), orkestarski "Skerco d-mol".

1885. - Objavljene su "Avanture Haklberi Fina" Marka Tvena.

1915. - Umro je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Bio je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u Beogradu, član Državnog saveta, ambasador Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvete, unutrašnjih i spoljnih poslova i dvaput premijer. Kao šef srpske delegacije, zaključio je 1912. mir s Turskom posle Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400 naučnih radova, najviše iz istorije, slovenske filologije, teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske geografije. U mladosti je pisao pesme i romane i prevodio, bio je učenik Đure Daničića, a od 1865. do 1868. uređivao je i izdavao časopis "Vila". Njegovom zaslugom štampani su "Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka" i "Zakonik Stefana Dušana cara srpskog". Dela: "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci XIV i XV veka", "Selo", "Balkanska pitanja", "Istorija srpske književosti", "Srpska gramatika".

1930. - Astronom Clyde W. Tombaugh iz Arizone otkrio je planetu Pluton. Pluton je deveta velika planeta po udaljenosti od Sunca. Oko Sunca obilazi na prosečnoj udaljenosti od 395 astronomskih jedinica, po prilično izduženoj i relativno strmoj putanji, za 248 godina i 5 meseci. Vidljiv je samo većim teleskopima. Prečnik mu iznosi 5.700 km. Pluton je druga planeta po veličini, polazeći od najmanje.

1968. - Dejvid Gilmor postao je član grupe "Pink Floyd".

1967. - "Otac atomske bombe", Robert Openhajmer, preminuo je u 63. godini. Ovaj američki fizičar, profesor Univerziteta u Kaliforniji, godinama se bavio eksperimentima i imao je više pronalazaka na polju atomske fizike. Njegov je pronalazak "Openhajmer-Filipsova reakcija". Na poziv Ministarstva rata SAD, napušta Univerzitet da bi odigrao vodeću ulogu u rešavanju problema na izgradnji prve atomske bombe. Do 1945. godine bio je direktor laboratorije za izradu atomske bombe u Los Alamosu, kada mu je Ministasrtvo rata poverilo da radi na "primeni atomske energije u vojne svrhe". Zbog sumnje da održava veze sa komunistima, od 1953. mu je onemogućen dalji rad na atomskim pronalascima jer je bio protivnik proizvođenja vodoničnih bombi i zalagao se za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Rehabilitovan je 1963. godine.

1973. - Uhvaćena je hobotnica teška čak 54 kg u Hud kanalu, Vašington.

1979. - Pao je sneg u Sahari.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 19 Februar

Sre Feb 18, 2009 12:12 pm
19 Februara 1960

Rodjen Momcilo Bajagic Bajaga.
Srecan Rodjendan :th8a:
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 19 Februar

Sre Feb 18, 2009 12:14 pm
Догодило се на данашњи дан - 19. фебруар

1473. - Рођен је Никола Коперник, славни реформатор астрономије који је, уместо дотадашњег геоцентричног (Птоломејевог), успоставио хелиоцентрични систем света. Успостављање хелиоцентризма, тзв. коперникански преокрет, имало је далекосежне последице, не само за астрономију већ и за остале природне науке и духовни напредак човечанства.

1700. - Последњи дан Јулијанског календара у Немачкој.

1878. - Томас Алва Едисон патентирао је грамофон.

1881. - Држава Канзас је прва држава која је забранила сва алкохолна пића.

1878. - Санстефанским уговором окончан је српско-турски рат. Уговор којим је Русија покушала да створи Велику Бугарску на рачун Србије поништен је на захтев осталих европских сила на Берлинском конгресу у јулу 1878.

1922. - У Загребу је изашао први број листа "Борба", иза којег је стајала илегална Комунистичка партија Југославије. Лист је забрањен 13. јануара 1929. Поново је излазио као орган КПЈ у Другом светском рату у Ужицу, од 19. октобра до 27. новембра 1941, и у Босанској крајини од 1. октобра 1942. до 27. фебруара 1943. После ослобођења Београда, 15. новембра 1944. постао је дневни лист као орган КПЈ.

1940. - Умро је српски политичар Љуба Давидовић, један од првака Радикалне странке Србије. Завршио је Филозофски факултет у Београду и био добровољац у српско-бугарском рату 1885, а 1901. је с Јашом Продановићем основао Самосталну радикалну странку, за чијег председника је изабран 1912. Први пут је постао министар просвете 1904, на том положају је био и од 1914. до 1917. у влади Николе Пашића и трећи пут 1918. Један је од твораца Крфске декларације. После стварања Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца 1919, постао је председник новостворене Демократске странке, исте године премијер, а владу је други пут саставио 1924.

1977. - У Букурешту је потписан југословенско-румунски споразум о даљем заједничком коришћењу Дунава и изградњи хидроцентрале "Ђердап 2".

1984. - Затворене су XIV зимске олимпијске игре у Сарајеву.

1986. - Руси су лансирали свемирску станицу "Мир".
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 20 Februar

Čet Feb 19, 2009 10:19 pm
Dogodilo se na današnji dan - 20. februar

1700. - Ruski car Petar Veliki dao je amsterdamskom građaninu Johanu Tesingu privilegiju, tj. dozvolu, da u Amsterdamu osnuje rusku tipografiju i da u njoj štampa dela na slovenskom i holandskom jeziku, kao i geografske karte, crteže, portrete i knjige iz oblasti matematike, arhitekture, umetnosti, vojnih veština, i to dvojezično, na slovenskom i latinskom jeziku, ali uz istovremenu zabranu štampanja crkvenih knjiga, kako na slovenskom, tako i na grčkom jeziku.

1816. - Premijera Rosinijeve opere "Seviljski berberin" u Rimu.

1852. - Nakon što se odbor "Ljubitelja prosvete" obratio srpskoj vladi sa predlogom da se na današnjem Zelenom vencu podigne prva pozorišna zgrada u Beogradu, srpska vlada je donela odluku kojom je odredila 2.000 dukata za tu namenu. Kako ova suma nije bila dovoljna, obrazovan je odbor za prikupljanje priloga koji je sakupio značajnu sumu novca. No, pošto je zemljište bilo muljevito i bez čvrste podloge, cela svota je potrošena za zidanje temelja. Kasnije se i to moralo obustaviti zbog nepodesnosti zemljišta i nesigurnosti temelja. Novac je propao, pa tako i namera da se tu ozida prvo pozorište. Prva stalna pozorišna zgrada u Beogradu je Narodno pozorište, u kojem je prva predstava izvedena 1869. godine.

1860. - U Novom Sadu je izašao prvi broj "Danice", najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao srpski pisac Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinak srpskih pisaca, uključujući Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, Ljubu Nenadovića i odigrala je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascepkanog srpstva. Značaj časopisa je opao kad su ga 1866. napustili najbolji saradnici zbog neslaganja s urednikom Đorđem Rajkovićem.

1866. - Rođen je srpski pisac Milorad Mitrović, autor lirskih pesama, balada i romansi, koji je u političko-satiričnim pesmama izvrgao podsmehu političke prilike u Srbiji. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Posle prevrata 1903, postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. pod naslovom "Knjiga ljubavi". Naročito su bile popularne njegove pesme "Don Ramiro", "Papučica", "Sigurna pesma". Neke su i komponovane, poput pesme "Bila jednom ruža jedna". Napisao je i fragmente tragedije "Despot Lazar Branković".

1872. - Sajrus Boldvin patentirao je hidraulični električni lift.

1901. - Ruski časopis "Cerkovnije vedomosti" ("Crkvena pitanja") objavio je odluku o izopštenju Lava Nikolajeviča Tolstoja iz Pravoslavne crkve.

1908. - Umro je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U delima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima Rimokatoličke crkve da im nametne tuđu veru. Prevodio je francuske pisce Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Molijera. Dela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1935. - Karolina Mikelson postala je prva žena koja je dospela na Antarktik.

1962. - Džon Glen je postao prvi Amerikanac koji je obleteo Zemlju u šatlu "Friendship 7".

1975. - Margaret Tačer izabrana je za predsednika britanske Konzervativne partije.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pet Feb 20, 2009 10:45 pm
Dogodilo se na današnji dan - 21. februar


1598. - Krunisan je Boris Godunov, ruski car.

1804. - U Velsu je Ričard Trevetik (Richard Trevithick) provozao prvu lokomotivu.

1828. - U američkoj državi Džordžiji izašao je prvi broj prvog indijanskog časopisa na svetu - "Cheerokee Phoenix".

1848. - U Londonu je objavljen "Manifest komunističke partije", programski dokument naučnog komunizma. Napisali su ga Marks i Engels kao zvanični program prve komunističke partije radničke klase.

1858. - Edvin Ti Holms instalirao je prvi električni alarm.

1878. - U američkoj državi Konektikat izašao je prvi američki telefonski imenik, u kome se nalazilo 50 imena.

1885. - Osvećen je spomenik "Vašington" u čast prvog američkog predsednika Džordža Vašingtona. Tri godine kasnije, spomenik je otvoren za javnost, a do danas je ostao najviša zgrada u Vašingtonu.

1887. - U SAD je otvorena prva bakteriološka labaratorija.

1888. - Umro je srpski novinar i publicista Mita Cenić, sledbenik Svetozara Markovića, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti. Kao student medicine, iz Francuske je proteran pod optužbom za pripremu atentata na kneza Milana Obrenovića, koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen na osam godina robije u teškim okovima. Po izlasku iz zatvora, pokrenuo je list "Radnik", zatim "Borbu", "Istinu" i političko-književnu reviju "Čas".

1925. - Izašao je prvi broj časopisa "New Yorker".

1961. - Osnovana je ruska agencija za štampu "Novosti".

1972. - Ričard Nikson je prvi američki predsednik koji je posetio Kinu. Interesantno je da pre toga SAD nisu izvršile zvanično priznanje kineske vlade.

1974. - U Skupštini SFRJ proglašen je Ustav za koji je rečeno da je "nova etapa u razvitku jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja". Usvajanju najvišeg pravnog akta države - kojim je Jugoslavija konfederalizovana, a Srbija dezintegrisana, pretvaranjem pokrajina Kosova i Metohije i Vojvodine u svojevrsne "države u državi" - nije prethodila demokratska procedura, svi njegovi kritičari su ućutkivani, a neki su poslati i u zatvor. Novi ustav je umnogome omogućio krvavo razbijanje Jugoslavije početkom devedesetih godina XX veka.

1984. - Ruski pisac Mihail Šolohov preminuo je u 79. godini. Šolohov se najpre javio sa pričama i crticama iz kozačkog života kao vrstan poznavalac kozačkih običaja i psihe. Roman "Tihi Don", na kojem je radio punih 15 godina, veličanstvena je epopeja iz života donskih kozaka 1912-1933, neobična slika revolucije viđena kroz tragičnu sudbinu Grigorija Melehova. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1965. godine. Ostala dela: "Priče sa Dona", "Azurna stepa", "Uzorana ledina", "Oni su se borili za otadžbinu"...

1997. - Predsednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izabran je za gradonačelnika Beograda, na osnovu pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima u novembru 1996, čime je postao prvi nekomunistički gradonačelnik glavnog grada Jugoslavije posle Drugog svetskog rata.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Ned Feb 22, 2009 2:57 am
Dogodilo se na današnji dan - 22. februar

1483. - Izašla je prva knjiga štampana glagoljicom - "Misal po rimskom zakonu" (pretpostavlja se da je odštampana u Veneciji).

1788. - Rođen je Artur Šopenhauer, nemački filozof-idealist, klasični predstavnik pesimizma. Učio je da je volja osnova svega, Kantova "stvar po sebi", suština sveta koji je samo predstava. Volja je večito nezadovoljena, i zato je život beskrajna patnja, a ovaj svet je najgori mogući svet. Drugim rečima, sve što postoji, duhovni čovek ponajpre, u vlasti je jedne mučiteljske volje (volja je za Šopenhauera nešto nagonsko; sam termin "volja" inače je preuzet iz budizma), a umetnost je jedini način da se oslobodimo nagonskog, ali samo privremeno, dok konačno oslobođenje donosi tek "askeza sveta". Dakle, dok svetac putem svog asketizma može ugušiti volju u sebi, umetnik nas barem privremeno može osloboditi nagonskog, te je umetnost najplemenitija tvorevina ljudskog duha. Cilj svega je nirvana (budizam). Glavno delo: "Svet kao volja i predstava".

1826. - Rođen je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austrougarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, a potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Još na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista, 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", koji je uređivao. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1882. - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom a sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva svoga oca, kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

1882. - Rodio se Artur Erik Routon Gil, poznati engleski tipograf, kaligraf, grafički dizajner i teoretičar umetnosti. Autor je nekih od najpoznatijih i najpopularnijih fontova današnjice, između ostalih i Perpetu-a, Gill Sans-a i Golden Cockerel-a.

1907. - Taksiji u Londonu su, prvi, opremljeni taksimetrom.

1935. - Stupila je na snagu zabrana letova iznad Bele kuće, Vašington.

1935. - Rođen je srpski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je delima sažeta sva gorčina surovog XX veka, "zver-veka", kako ga je s pravom označio. Pisao je negovanim stilom, sa moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Dela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1956. - Prvi hit Elivisa Prislija, "Hartbrejk hotel", našao se na Bilbordovoj listi top-deset.

1980. - Na XIII zimskim olimpijskim igrama u Lejk Plasidu, sovjetska reprezentacija doživela je svoj prvi poraz (4:3) od 1968. godine, u utakmici protiv američke reprezentacije.

1995. - Stiv Foset je prvi čovek koji je preleteo Tihi okean (9.600 km) u balonu.

1996. - Francuska je kao prva zemlja Evropske unije normalizovala diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i vratila ih na ambasadorski nivo.

1998. - Umro je vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskom udesu, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista - pre Drugog svetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a posle rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mesta na Svetskom streljačkom prvenstvu.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Ned Feb 22, 2009 7:05 pm
Dogodilo de na današnji dan; 23.februar


1445. - Johan Gutenberg odštampao je prvu knjigu - Bibiliju.

1685. - Rođen je Georg Fridrih Hendl, nemački kompozitor, uz Baha najistaknutiji predstavnik perioda baroka u muzici. Živeo je i stvarao najviše u Londonu (blizu 50 godina), pa ga Englezi smatraju svojim (od 1726. engleski državljanin). Do 1717. bio je violinista, orguljaš i kapelmajstor u Nemačkoj, a od 1720. direktor Kraljevske muzičke akademije u Londonu. U prvom periodu pretežno je bio operski stvaralac (40 opera) uz manja muzička dela (kantate, psalmi i dr). Njegove opere u žanru italijanskih opera-serija ("Rodrigo", "Rinaldo", Radamisto", "Julije Cezar", "Kserks"...) pune su dramatike i melodijskog bogatstva. Naročito je značajan kao kompozitor i reformator oratorijuma, kom je dao vokalno-orkestarski oblik i izdvojio ga iz čisto crkvene muzike ("Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Magbejac", "Samson" i dr).

1886. - Razvijen je postupak proizvodnje aluminijuma.

1886. - "London Times" su prve novine koje su počele sa objavljivanjem malih oglasa.

1910. - U redakciji lista "Novo vreme", na četvrtom spratu hotela "Moskva" u Beogradu, osnovan je Srpski olimpijski klub. To je i prva zvanična olimpijska organizacija Južnih Slovena. Za direktora je izabran kapetan Svetomir S. Đukić, a za počasnog predsednika đeneral u penziji Nikodije Stefanović. U to doba su se oficiri najčešće brinuli o širenju sporta. Zdravlje nacije bilo je od presudnog značaja za svaku vojsku. Srpski olimpijski klub je 1911. promenio ime u Središnu saveznu upravu ili Centralni olimpijski klub, a 1912. je uzeo naziv Srpski olimpijski komitet.

1919. - Benito Musolini osnovao je fašističku partiju u Italiji.

1999. - U Rambujeu su posle 17 dana završeni pregovori između Srba i Albanaca, najavom albanskih predstavnika da u načelu prihvataju ponuđeni sporazum, dok su srpski predstavnici izričito odbacili strano vojno prisustvo na Kosovu i Metohiji, a strani posrednici odredili dve sedmice kao rok za potpisivanje sporazuma.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Pon Feb 23, 2009 7:16 pm
Dogodilo se na današnji dan - 24. februar

1581. - Rimski papa Gregor XIII ozvaničio je zaključke istraživanja komisije za reformu kalendara.

1786. - Rođen je Vilhelm Grim, nemački književnik, germanist. S bratom Jakobom izdao je zbirku "Dečje i domaće bajke braće Grim". Izdao je i objasnio mnoge srednjovisokonemačke tekstove. Izdao je "Nemačke junačke bajke" i dr. Grimove bajke prevođene su više puta i kod nas i na mnoge druge jezike, pa su postale duhovna svojina čovečanstva. Umro je 1859. godine.

1803. - Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, kojeg je za "kapetana dunavskog" 1833. postavio knez Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Otad je poznat kao Kapetan Miša. Imao je 74 broda, solane u Rumuniji i Mađarskoj i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojem je sada Rektorat Beogradskog univerziteta, nazvanu Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. "svom otečestvu".

1810. - Engleski naučnik, hemičar i fizičar, Henri Kevendiš, preminuo je u 79. godini. Kevendiš je otkrio hemijski element vodonik i dao niz radova iz hemije, fizike, astronomije i meteorologije (odredio je gustinu Zemlje, eksperimentalno dokazao privlačenje tela po zakonu gravitacije, odredio gravitacionu konstantu i dr).

1946. - Huan Domingo Peron, dotadašnji potpredsednik, izabran je za predsednika Argentine. Peronova vlada izradila je nov ustav, po kojem je imala velika ovlašćenja u sprovođenju ekonomske politike zemlje. U radu mu je mnogo pomagala supruga Evita. Godine 1955. odvojio je crkvu od države, što je izazvalo ogorčen otpor katoličke crkve i dovelo do pobune koja je ugušena, ali je Peron isključen iz crkve. Nova pobuna, iste godine, dovela je do njegovog pada, a vlast je preuzela vojna hunta.

1847. - Rođen je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

1974. - Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti, direktor Biološkog instituta Srbije, koji je znatno doprineo ekološkom pravcu u biologiji uporednim istraživanjima porekla i razvića živog sveta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema. Prirodne nauke studirao je u Beogradu i Grenoblu, a redovni profesor Beogradskog univerziteta postao je 1934. Tokom nemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, bio je član Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije i veći deo rata proveo je kao zatočenik u koncentracionom logoru na Banjici. Posle oslobođenja, izabran je za predsednika Prezidijuma Narodne skupštine Srbije i uspešno je zastupao interese Jugoslavije na međunarodnim konferencijama. U univerzitetsku nastavu uveo je ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvića, uporednu anatomiju. Dela: "Ohridsko jezero i njegov živi svet" (sinteza njegovih naučnih istraživanja i shvatanja), univerzitetski udžbenici "Uporedna anatomija kičmenjaka", "Ekologija".

1981. - Britanski princ Čarls objavio je zaruke sa Ledi Dajanom Spenser.

1988. - U Beogradu je počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja posvećen unapređenju multilateralne saradnje.

1990. - Umro je Malkolm Forbs, poznati američki izdavač.

1996. - Kuba srušila dva američka aviona.

1998. - Elton Džon postao je vitez, tj. ser Elton Džon.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Uto Feb 24, 2009 7:55 pm
Dogodilo se na današnji dan - 25. februar


1815. - Ubijen je srpski vojvoda Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Ubistvo je posle propasti Hadži-Prodanove bune naredio Sulejman-paša. Na zboru u Orašcu 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov predlog je za vožda izabran Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je napisao istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".

1870. - Hiram Revels postao je prvi crnac koji je ušao u američki senat.

1873. - Rođen je Enriko Karuzo, italijanski operski pevač, tenor, jedan od najboljih pevača svih vremena. Nalazi se među prvim pevačima čije je pevanje snimljeno na gramofonske ploče. Napisao je: "Uspomene", "Metodi pevanja". Umro je 1921. godine.

1888. - Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, po čijem je savetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao lekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. postao je profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" (Picea omorika) i reliktne ramondije (Ramonda serbica, Ramonda nathaliae). Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva, arheologije. Dela: "Flora Kraljevine Srbije", "Ptice Srbije", "Ribe Srbije".

1899. - Paul Julijus Rojter, osnivač novinske agencije "Rojters", preminuo je u 83. godini. Rojter je 1849. u Kaselu uveo prvu kontinentanu golubiju poštu sa Ahenom i Vervijeom, krajnjim tačkama nemačkih i francusko-belgijskih telegrafskih linija, a zatim se 1851. preselio u London, gde je osnovao Rojterovu agenciju. Iste godine, Rojterovim vestima je počeo da se služi londonski "Tajms". Tada Rojter organizuje telegrafsko-kablovske mreže za Nemačku, Francusku, podmorski kabl za SAD i uspostavlja mrežu dopisnika po celome svetu.

1932. - Imigrant Adolf Hitler dobio je nemačko državljanstvo.

1986. - Ferdinand Markos, filipinski dikator, pobegao je iz zemlje.

1987. - Majkl Džordan oborio je rekord Čikago bulsa postigavši 58 poena u utakmici.
avatar
beznačajna
Ženski
Ovan Lokacija : Iznad Beograda
Raspoloženje : vidno raspolozena
Datum upisa : 28.01.2009

Na današnji dan - Page 2 Empty 26 Februar

Čet Feb 26, 2009 3:46 am
Dogodilo se na današnji dan - 26. februar
- Danas je praznik Sv. Simeon Mirotočivi. Simeon Mirotočivi je zapravo monaško ime Stefana Nemanje, rodonačelnika dinastije Nemanjića. Stefan Nemanja rođen je 1118. godine u Ribnici. Vladao je Toplicom, Ibrom i Rasinom. Vlast je preuzeo 1166, kad je zbacio brata Tihomira, velikog župana, štićenika dvora u Carigradu. Ubrzo po preuzimanju vlasti, pokušao je da se otrgne vazalnog odnosa prema Romeji (Vizantija), protiv čije je vojske ratovao u savezu s Mletačkom republikom, ali je to uspeo tek posle smrti romejskog cara Manojla Komnina 1180. U savezu sa Ugarskom, napao je Romeju i Raškoj priključio Zetu, Trebinje, Zahumlje i Metohiju. Nemački car i jedan od vođa Trećeg krstaškog rata Fridrih I Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Rašku, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za savez protiv Romeje. Kad su krstaši prešli u Malu Aziju, Romeja je napala Rašku i preotela joj 1190. teritorije preko Morave, ali je Nemanja uspeo da očuva samostalnost države. U toku svoje 37-godišnje vladavne, Nemanja se surovo razračunavao sa bogumilima, činio je mnoga dobra dela, a podigao je manastire Đurđeve stupove, Studenicu, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije. Godine 1196. on se zamonašio i dobio ime Simeon Monah. Neko vreme je proveo u Studenici, a zatim je otišao na Svetu goru u manastir Hilandar (koji je podigao sa svojim sinom Savom), gde je i umro, na današnji dan 1199. godine. Po svojoj želji, sahranjen je u Hilandaru. Godinu dana posle smrti, primetili su da iz Simeonove ruke izvire miro od kojeg je sva crkva mirisala. Zbog toga je Skup svetogorskih duhovnika kanonizovao Simeona za sveca, nazvavši ga Simeon novi Mirotočac, prvog u nizu svetaca iz loze Nemanjića.

1777. - Rođen je srpski državnik i pisac prota Mateja Nenadović, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, tvorac i prvi predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Sa stricem Jakovom pokrenuo je u Valjevskoj i Šabačkoj nahiji Prvi srpski ustanak. Komandovao je delom ustaničkih snaga 1806. u boju na Mišaru kod Šapca u kojem su Turci potučeni do nogu. Kao prvi diplomata obnovljene Srbije, putovao je u Petrograd da uspostavi diplomatske odnose s Rusijom i zainteresuje rusku vladu za podršku i pomoć, nabavljao je oružje u Austriji i igrao važnu ulogu u pregovorima s Turcima. Posle propasti ustanka 1813, u emigraciji je svim silama nastojao da zainteresuje velike sile za Srbiju i prisustvovao je Bečkom kongresu s punomoćjem srpskih vođa. Posle Drugog srpskog ustanka, postao je valjevski knez, ali je penzionisan zbog nesuglasica sa knezom Milošem Obrenovićem, a zbog sukoba sa knezom Mihailom 1840. prognan je iz Srbije. Vratio se 1842, kad su Obrenovići oboreni s vlasti i postao je državni savetnik. Napisao je "Memoare", jedno od najboljih memoarskih dela srpske književnosti, pune dragocenih podataka o događajima i ljudima u vreme Prvog srpskog ustanka.

1802. - Rođen je Viktor Igo, francuski pesnik romantičar, autor drama i romansijer, književni teoretičar i publicista, jedan od najvećih francuskih književnih stvaralaca 19. veka. Budući da je, kao Gete ili Volter, umro u dubokoj starosti (u 84. godini), Igo je manje-više dominirao svekolikom francuskom literaturom 19. veka. Osim toga, u francuskoj kulturnoj sredini važio je za arbitra, a imao je i ideju o tome da Dante i Šekspir čekaju na njega, tj. da upravo on pripada najslavnijem književnom trojstvu. Počeo je da piše već u 20. godini, u tradicionalnoj formi, kao ubeđeni monarhist, i tada objavljuje zbirku "Ode i balade", koja ga proslavlja i donosi mu stalnu novčanu pomoć kralja Luja XVIII. Od tada se u njegovom životu nižu značajni datumi, od kojih su neki značajni i za francusku književnost uopšte. To je pre svega pojava čuvenog predgovora drami "Kromvel" 1827. koji se uzima za manifest francuskog romantizma. Pojava Igoove drame "Ernani" 1830. označava konačnu pobedu romantizma nad klasicizmom u Francuskoj. Nakon toga, Igo 1831. objavljuje roman "Bogorodičina crkva u Parizu", kao i četiri zbirke pesama, a postaje i član francuske Akademije. Godina 1843. za Igoa je bila veoma bolna kako na ličnom, tako i na planu stvaralaštva: te godine njegova drama "Vlastela" doživljava neuspeh, a zatim, nesrećnim slučajem, pesnik ostaje bez svoje ćerke Leopoldine, kojoj će kasnije posvetiti pozamašan broj stihova. U ovom periodu Igo aktivno učestvuje u političkom životu Francuske, postaje član Gornjeg doma, poslanik u Ustavotvornoj skupštini, pošto se od nekadašnjeg rojaliste 1848. preobraća u republikanca i demokratu. Zbog smelog otpora koji je pružao Napoleonu i njegovom diktatorskom režimu, biva izgnan iz zemlje i u izgnanstvu provodi skoro 20 godina, s tim što odbija pomilovanje 1859, rekavši da će se vratiti tek kada se u zemlju vrati sloboda. I zaista: on ostaje u izgnanstvu sve do proglašenja Republike 1871. Pa ipak, njegov boravak u izgnanstvu obeležen je plodnim književnim radom: zbirka političko-satiričnih pesama uperenih protiv Napoleona III "Kazne" (napisana mahom u izgnanstvu), dve zbirke poezije, lirske i epske, "Kontemplacije" i "Legenda vekova", kao i roman "Jadnici". Sahranjen je u pariskom Panteonu kraj Emila Zole. Ostala dela: drame "Marlon Delorn", "Lukrecija Bordžija", "Ruj Blaz", zbirke poezije "Orijentalke", "Jesenje lišće", "Pesme sumraka", "Unutrašnji glasovi", "Zraci i senke", "Pesme ulica i šuma", romani "Pomorci", "Čovek koji se smeje", "Devedeset treća". Godine 1876. napisao je vatreni članak "Za Srbiju".

1917. - U okupiranoj Srbiji u Prvom svetskom ratu počeo je Toplički ustanak protiv bugarskih i austrougarskih trupa, izazvan masovnim terorom, pljačkom i paljevinom sela i prisilnom regrutacijom. Okupatori su uzvratili surovim represalijama - pobijeno je oko 20.000 ljudi, a u Toplici je uništeno 55 sela.

1930. - Postavljeni su prvi crveno-zeleni semafori, na Menhetnu.

1935. - Adolf Hitler izdao je dekret kojim je osnovano Ratno vojno vazduhoplovstvo Nemačke ("Luftwaffe") na čije čelo je postavljen Herman Gering.

1938. - Prvi put je postavljen radar na putnički brod.

1960. - Umro je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Posle završene Velike škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise "Južnoslovenski filolog" i "Naš jezik". Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse. Rešio je složen problem opšteslovenskog akcentnog sistema. Pod njegovim rukovodstvom, SANU je izdala prvu knjigu velikog "Rečnika književnog i narodnog jezika". Napisao je oko 500 rasprava, jezičkih ogleda, naučnih kritika, polemika i prikaza. Dela: "O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku" (dva toma), "Pravopis srpskohrvatskog jezika", "Dijalekti istočne i južne Srbije", "O dvojini u slovenskim jezicima", "Galički dijalekat".

1983. - Album Majkla Džeksona "Triler" dospeva na prvo mesto američke top-liste, i tu ostaje čitavih 37 nedelja.

1987. - Objavljen je prvi kompakt disk "Bitlsa".

1992. - Umro je srpski glumac Jovan Janićijević - Janaćko, dugogodišnji član Beogradskog dramskog pozorišta. Popularnost je stekao filmskim ulogama, posebno televizijskim serijama poput "Građana sela Luga", "Parničara" i "Muzikanata", a lik Burduša iz poslednje od tih serija postao je sastavni deo njegovog imena.

1993. - Izvršen je prvi terorističi napad na Svetski trgovinski centar u Njujorku, eksplozijom bombe postavljene u garaži zgrade. Šest ljudi je poginulo i više od 1.000 je bilo povređeno, dok je šteta na zgradi procenjena na oko 500 miliona dolara. Posle obimne istrage koju je preduzeo FBI, uhapšeno je nekoliko radikalnih islamskih fundamentalista umešanih u ovaj napad, među kojima je bio i njihov vođa Ramzi Ahmed Jusuf. Svi su osuđeni na doživotnu robiju
Sponsored content

Na današnji dan - Page 2 Empty Re: Na današnji dan

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu