Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Vesna, prolećna Empty Vesna, prolećna

Sub Nov 21, 2009 12:24 am
Imala je cvet u kosi, u levoj ruci držala buket cveća, a na kažiprstu desne ruke stajala joj je lastavica. Vesnina kultna mesta uvek su bila pored vode, njeni predmeti su venci, lutke, jaja i zvona. Njene ptice su lasta i roda, njene biljke breza, vrba, maslačak i cvet breskve. Vesnini praznici preneti u hrišćanstvo su Cveti, Vrbica, Mladenci. Štitio ju je bog viteza i ratnika Gerovit, a na krilima povetarca donosio ju je bog vetra i vazduha Stribog

Vesna je omiljena boginja proleća. Sa prolećem je najavljivala tople dane, plodne njive i brojna stada na pašnjacima. Život se u proleće obnavljao, a Vesna je zaslužna što je on dobijao raskošne i lepe oblike: zelene krošnje, raznobojne cvetove i opojne mirise. Ovim je unosila radost u domove Slovena, pa joj je kult bezgranično uzdizan. Vernici su joj se molili da bude milostiva i da umnoži vesnike drugih srećnih događaja; i u porodici i u društvenoj zajednici. Zato nije zaboravljana ni pri najvećoj porodičnoj radosti - dolasku na svet novih naraštaja. Roditelji su svojim kćerkicama rado davali njeno ime. Ovaj običaj se zadržao i do danas, pa je Vesna jedno od najčešćih ženskih imena kod pravoslavnih Srba.

Boginja Vesna je bila uzor u svakom pogledu, pa su Sloveni želeli da im kćerke budu vesele, lepe, čiste i mirišljave kao ona. A upravo je tako zamišljana i boginja Vesna. Njenu lutku su momci oblačili u ruho od trave, grančica sa pupoljcima, cveća i lišća. Momci su je nosili kroz naselja i donosili na kultna mesta. Ukusno i lepo obučena, boginja Vesna je širila opojne mirise oko sebe, pa je takva slika očaravala Slovenke, koje su našle načina da se domognu mirisne tečnosti, kojom su počele da kvase lice i natapaju svoju odeću. Pored zanosne lepote, Sloveni su Vesni pripisivali i gospodstvo nad sunčevom toplotom, bez koje ne bi bilo obnavljanja prirode u zeleno i cvetno ruho, niti bi moglo biti klijanja i nicanja novih biljnih izdanaka. Sveštenici su smatrali vatru simbolom sunčeve toplote, pa su je ritualno potpaljivali i blagosiljali. Vernici su zato, radi sreće u porodici, deo te obredne vatre odnosili kući i potpaljivali svoje ognjište. Inače, oko vatre su sveštenici (žreci) rukovodili pastirskim igrama - radi što bujnije trave na pašnjacima. Pored toga, u igri i pesmi učestvovale su i mlade devojke - dodole, ispunjavajući deo obreda vezanog za dozivanje kiše. (Ovaj obred priređivan je u čast i drugih bogova). U ritualu boginji Vesni, devojke su bile obučene samo u ruho od trave, grančica, lišća i cveća (kao i Vesna) i kad je bilo dovoljno toplo, prisutni su ih, obilato, polivali vodom. Kasnije su, za igru i pesmu, dodole bile nagrađivane od strane svakog domaćina.

Boginja Vesna, kao i svaka ovozemaljska dama, nije bila usamljena. Imala je svog zaštitnika - boga Gerovita, viteza ratnika, koji je bdio nad njom i boga Striboga - boga vetra i vazduha. Stribog ju je, na krilima lakog i prijatnog povetarca, donosio svakog proleća. Vesni je pripisivana još jedna odlika, tako prisutna za smrtnice - netrpeljivost prema drugim ženama. Ona je bila ljuta protivnica boginje Morane - gospodarice zime i smrti. U žestokom obračunu između dve boginje, Sloveni su se opredeljivali za omiljenu Vesnu, pa su joj pomagali tako što su, na razmeđi zime i proleća, pravili lutku sa omraženim likom Morane i uz prigodne obrede je spaljivali, dozivajući Vesnu da što pre dođe. Ovaj savez sa Vesnom, Sloveni su koristili tako što su je pozivali, molitvama i magijskim radnjama, da im pomogne da oteraju Moranu iz kuća i iz staja, gde bi nameravala uzimati duše ili nanositi patnje ljudima i stoci.

Sloveni su verovali da Vesna, suprotno opasnoj Morani, pomaže ljudima i da u proleće popravlja zimom narušeno zdravlje, usklađujući, istovremeno, rad srca i razuma. Time je ljude činila dobrim i blagim, pa nije bilo prepreke da oni međusobno neguju poštovanje i slogu. Jednom rečju, Vesna je donosila ljudima sreću i ljubav. Zauzvrat, Sloveni su u njenu čast priređivali jedan od najradosnijih obreda. Sastojao se u veselju sa supružnicima koji su sklopili brak u prethodnoj godini. Za tu priliku, pripremani su kolačići sa medom, poetično nazivani - medenčićima. Ovaj običaj će preživeti, pa će i u hrišćanstvu zadržati istovetno ime - Mladenci, s tim što će ga Pravoslavna crkva vezati za dan Četrdeset mučenika, 23. marta, kad je u četvrtom veku ubijeno 40 rimskih vojnika, koji se nisu želeli odreći, tada zabranjene, hrišćanske vere.

I drugi obredi posvećeni boginji Vesni su preživeli i održali se u hrišćanstvu. Kao i njen prolećni cvetni praznik, kojeg i danas praznujemo kao Cveti. U Vesninim obredima je nešto što nedvosmisleno podseća na hrišćansko pričešće, jer je žrec svojim vernicima davao da progutaju leskov pupoljak, ili glogov list. U vreme cvetanja vrbe, deca su kićena vrbinim resama, a oko vrata su im stavljani zvončići, da bi nagovestili brojnu i zdravu jagnjad. Nema sumnje da je i ovaj obred zadržao u pravoslavlju bar svoje ime - Vrbica. U proleće su i Sloveni bojili jaja i crvena boja je bila najprisutnija, jer je simbolizovala vatru i sunčevu toplotu, koju je Vesna donosila. Crvena jaja su, s vinom i hlebom, poklanjana domaćinu kuće. Hleb, vino i obojena jaja su u hrišćanstvu dobili samo još jaču simboliku. Pošto su svi Vesnini obredi bili posvećeni proleću i novom životu, tako je proleće obeleženo i u hrišćanstvu, jer je na Blagovesti (7. april) Arahanđel, noseći beli krin u ruci, obavestio Bogorodicu o njenom bezgrešnom začeću - novom životu.

I stari Sloveni su kukavicu smatrali zloslutnicom, naročito ako bi zakukala u proleće, kad su se proslavljali Vesnini dani. Suprotno tome, lastavicu su smatrali srećnom pticom i gotovo su je poistovećivali sa boginjom Vesnom, jer je ona bila opipljivi vesnik proleća. Zato je nikad nisu lovili i svaka porodica je bila srećna ako bi im lastavica ozidala svoje gnezdo ispod kućne strehe.

Kako smo videli, boginja Vesna je vezana za proleće, a time za cvetanje i klijanje. Od duhovnih pojava, nje se tiče jedino izgon Morane. Pored hramova, Vesnina kultna mesta su uvek pored tekuće vode, a od predmeta simbolizuju je: lutke, venci, jaja i zvona. Njena živa bića su: lasta, kukavica i roda (roda i danas predstavlja vesnika novorođenčadi), a od biljaka: breza, vrba, ljubičica, maslačak i cvet breskve.

Na svojim kipovima, Vesna je predstavljena kao lepa i nasmejana devojka; s kosom od cvetnih zvončića, krupnim očima i osmehom preko lica. Na kosi je imala veliki zvezdast beli cvet, a oko vrata ogrlicu. Grudi su joj bile bujne - kako i dolikuje boginji koja priprema uslove za novi život. U centralnom delu, bili su izrezbareni motivi obrednog kola sa figurama devojaka i mladića, a u donjem delu veliki cvetni venac. U gornjem delu kipa, predstavljeni su različiti cvetovi i lišće. Boginja je držala u levoj ruci buket cveća, a na kažiprstu desne stajala joj je lastavica.

Vesnini praznici preneti u hrišćanstvo su Cveti, Vrbica, Mladenci. Štitio ju je bog viteza i ratnika Gerovit, a na krilima povetarca donosio ju je bog vetra i vazduha Stribog.
Nazad na vrh
Similar topics
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu