Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Grčka

Sub Jan 17, 2009 5:38 am
Grčka GrckaKuhinjaB

Grčka je kroz istoriju u mnogočemu bila prva; prva je uvela demokratiju, prva je razvila filozofsku misao, prva je glorifikovala sport, pa eto, prva je napisala kuvar. Činjenica da je napisan još 330. godine pre nove ere samo dodatno govori o značaju koji se na ovim prostorima hrani poklanja.

Geografski položaj Grčke
Grčka se nalazi u jugoistočnoj Evropi na južnom delu Balkanskog poluostrva. Na severu se graniči sa Albanijom, Makedonijom i Bugarskom, a na istoku sa Turskom. Stotinama kilometara dugom i veoma razruđenom obalom izlazi na Egejsko i Jonsko more. Grčka je kroz istoriju u mnogočemu bila prva; prva je uvela demokratiju, prva je razvila filozofsku misao, prva je glorifikovala sport, pa eto, prva je napisala kuvar. Činjenica da je napisan još 330. godine pre nove ere samo dodatno govori o značaju koji se na ovim prostorima hrani poklanja.

Istorijsko-geografski faktori
Na sadašnji izgled i sadržaj grčke kuhinje su uticale njena istorija: oko hiljadu godina Antike, oko hiljadu godina Vizantijskog carstva, oko četristo godina Otomanske vladavine, i geografija: mesto na kom se spajaju, ili, pre, sudaraju, Evropa, Azija i Afrika, pa veliki zagrljaj Sredozemnog mora, pa uticajni susedi... Skoro zapanjujuće su sličnosti grčke i turske kuhinje, ali tu činjenicu nikada nemojte spominjati pred pripadnicima ovih naroda. Uprkos obostranoj želji da istaknu međusobne razlike, njihove kuhinje su toliko slične i imaju toliko veliki broj gotovo istih specijaliteta proglašenih nacionalnim da je očigledno da je njihova sličnost mnogo veća nego što bi i jedan od ovih naroda priznao. Treba li reći nešto osim burek i baklava. O!? Pa evo i nas!

Mediteranska kuhinja
Kada bismo hteli najkraće da opišemo grčku kuhinju, mogli bismo reći da je to tipična mediteranska kuhinja. Jedini problem kod ovog, naročito u poslednje vreme, popularnog pojma, je što nigde nije definisano šta tačno znači, osim što, izvedeno upotrebom najsirovije logike, predstavlja svaku nacionalnu/regionalnu/lokalnu kuhinju na obali Sredozemnog mora. Mora se priznati da nema baš mnogo koristi od ovog podatka ako se ima u vidu da je on sinonim za tako brojne pojave. Postoji ipak, u nekim stručnim krugovima, uvaženo mišljenje po kom je pojam mediteranska kuhinja, tvorevina zapadno-evropskih i severno-američkih autora, oznaka za svaku kuhinju čija zdrava i laka jela, pripremljena pretežno na maslinovom ulju, obiluju svežim povrćem, ribom, nemasnim mesom i sirevima. I po ovim kriterijumima posmatrano, grčka kuhinja se mora svrstati u mediteransku.

Maslinovo ulje
Grčka Big
Maslinovo ulje je, svakako, sastojak od krucijalnog značaja za identitet ove kuhinje i specifičan ukus njenih jela. Neću baš mnogo pogrešiti kada kažem da ga ima svuda (Prilično sam ubeđena da ga stavljaju i u sladoled. Jeste li primetili kako su oni proizvedeni u Grčkoj siti i kremasti? Natera čoveka da se zapita.). Naišla sam na podatak da Grci godišnje troše i po 26 litara maslinovog ulja po glavi stanovnika. Mada, kad ih vidite, dok se sunčaju na plažama, onako nauljene, zar ne mislite da je određenje „po glavi“ neadekvatno usko. Bilo kako bilo, ode 26 litara godišnje po Grku, ali i može im se: da oni ne raspolažu ogromnim maslinjacima i ne proizvode ulje sami, ne bi se baš toliko rasipali.

Glavni sastojci jela
Što se tiče mesa, ima i toga. U tradicionalnim receptima će se pre opredeliti za kozije i ovčije, pa i za goveđe, i to na roštilju ili, kakvog li iznenađenja, na maslinovom ulju, dok je u poslednje vreme sve veća zastupljenost svinjetine i piletine. U ovom delu priče mora se spomenuti gyros, meso pečeno na vertikalnom rotirajućem koplju, i souvlaki. Ne dajte da vas ovo drugo svojim zvučnim imenom zbuni: ti komadići mesa i povrća nanizani na tanku žicu i pečeni na roštilju nisu ništa drugo do, nama već dobro poznati, ražnjići. Brojni su i specijaliteti od ribe i drugih plodova mora. Male taverne na obali, sa velikim baštama pod vinovom lozom, skromno opremljenim plavim, drvenim stolicama i stočićima sa belim stoljnjacima ukrašenim lokalnim motivima, će vam omogućiti poseban doživljaj uživanja u ukusu znalački pripremljenih jela od raznih vrsta riba, školjki, lignji, hobotnica ili škampa uz istovremeni pogled na pripadnike istih vrsta koji, još neko vreme, slobodno životare u prirodnom okruženju.
Vodeće mesto u hijerarhiji povrća, kao i u brojnim svetskim kuhinjama, i ovde pripada paradajzu i krompiru. Odmah iza njih su i pasulj, grašak, luk i, naravno, patlidžan. Kažem „naravno“ jer mora da ste čuli za poznato jelo moussaka koje se od njega pravi. Povrće se koristi za spremanje raznih variva, salata ili nadeva za lisnata testa, mada se ovi nadevi često prave i od mesa ili sira. Postoji nekoliko, za Grčku, karakterističnih vrsta sireva: Feta, polu-tvrd, beli sir koji se pravi i od kravljeg mleka, za razliku od Kasseri (tvrd, žuti) i Mizithra (mek, beli) koji se prave samo od kozijeg ili ovčijeg mleka.

Dnevni obroci
Grci imaju tri važna odroka u toku dana: doručak, ručak i večeru, a najobilniji, ručak se, ako je kompletan, sastoji od predjela, supe, glavnog jela i deserta.
Predjelo ili, kako ga oni zovu, meze (a i mi ga zovemo tako), je najčešće neka od brojnih pita (spanakopita, tyropita, boureki), feta sir, umaci služeni uz lepinje (ovde spada i čuveni umak sa belim lukom, tzatziki)... Neretko, za predjelo dobijete samo ouzo, što je, po mom skromnom mišljenju, sasvim dovoljno. To je bistri liker sa dodatkom esencijalnog ulja anisa. U dodiru sa vodom ili ledom, što je opet voda samo u drugom agregatnom stanju, dobija belu boju. Ovo je naročito koristan podatak za šankere početnike. Znaju oni zašto...
Posle ouza, tj. predjela, stiže supa. Avgolemono je pileća supa sa žumancetom i limunom i verovatno će Vam se svideti, trahana je supa sa jogurtom i verovatno će Vam se i ona svideti, a tripe, supa od iznutrica... Pa, naslutite sami.
Glavno jelo je neki od mesno-povrtnih specijaliteta. Par smo već pomenuli, ali nismo, a ne smemo to propustiti, nigde pomenuli Grčku salatu koja obavezno prati ovaj deo ručka. Ova čuvena mešavina paradajza, krastavaca, feta sira i , naravno, maslinovog ulja je kao Grčka salata poznata u svetu, a u Grčkoj je zovu horiatiki ili nešto kao seljačka salata.
I na kraju, desert. Brojni su kolači od lisnatog testa kao baklava, sa nadevom od oraha i šećernog sirupa ili galaktoboureko punjen gustom smesom od mleka i žumanaca; pa opet neke, sad slatke, pite kao milopita (sa jabukama), karidopita (sa orasima), vassilopita (tradicionalni novogodišnji kolač)... I još jednom, po sličnom principu kao i kod predjela, možete se odlučiti da uz, ili umesto, deserta uživate u vinu. To je najpijenije piće u Grčkoj. Prema legendi, tamo je prvi put i napravljeno, na ostrvu Ikarija. Ako uzmemo da je to tačno, možemo primetiti da su Grci dugi niz godina radili isključivo na kvantitetu jer se do pre tridesetak kvalitetom nisu baš mogli pohvaliti. Na obostranu sreću i zadovoljstvo, ti dani su deo prošlosti, pa nam sadašnjost i budućnost ostaju za brojne užitke uz dobro vino.
Kako, nažalost, nismo često u prilici da skoknemo do Grčke i na licu mesta uživamo u svemu onome o čemu ovaj tekst govori, kao i u onome o čemu ovaj tekst ne govori, a da ipak ne bismo ostali uskraćeni za znanje i iskustvo, i uživanje, mi smo Vam pripremili recepte za neke od pomenutih jela. Ako ovo čitate, znači da ste obišli svaku prečicu kojom možete otići direktno na recept i ja, kao pisac ovog malog dela sam Vam zahvalna na pažnji koju ste mu posvetili, ali to nije razlog da ih ipak ne pogledate i da, uz naše savete, ne pripremite nešto novo.
Gordana Milinković


Poslednji izmenio MustraBecka dana Sub Jan 17, 2009 6:00 am, izmenjeno ukupno 1 puta
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sub Jan 17, 2009 5:45 am
Kulinarstvo u staroj Grčkoj

Istorija grčke gastronomije zaokuplja podjednaku pažnju nutricionista i gurmana. Po mišljenju stručnjaka grčka kuhinja je jedna od najzdravijih na svetu jer predstavlja spoj kulinarskih delikatesa i zdrave hrane, a po mišljenju gurmana bez nasledja grčke gastronomije ne bi bilo pravog uživanja u hrani. Starim Grcima dugujemo zadovoljstvo ukusa meda (ambrozije), nektara (vina), maslina i maslinovog ulja, raznih sireva, susama, baklava i brojnih ukusnih kolača.
Prve podatke o kulinarstvu u staroj Grčkoj dao je Homer 700 godina pre naše ere. U svojim delima "Ilijada" i "Odiseja" dao je opise jela koja su voleli njegovi junaci. Ostalo je zapisano da su Ahil, Uliks i Patroklo najviše voleli meso sa roštilja. I danas Grci, kao njihovi potomci, još uvek vole meso sa roštilja, naročito jagnjeće.
Homer pominje u svojim delima i dobre sireve. Grci su i danas najbolji stručnjaci za sireve. Na najvišoj njujorškoj školi za kulinarstvo prvi profesor za sireve bio je Grk Nikos Mateos.
Stari Grci su voleli da jedu dobro i kvalitetno ali ne obilno. Imali su i specijalne ceremonije, pa i robove koji su nazivani trapezolozi što bi u prevodu značilo "ceremonijal majstori". Oni su bili odgovorni da se gozba odvija po ustaljenom redu, da na ručak ili večeru dodju samo pozvani gosti.
Prilikom svakodnevnog uzimanja obroka u porodičnom krugu, ručkove i večere pripremala je domaćica sa robinjom. Ona nije prisustvovala gozbama. Za tu priliku angažovani su kuvari a imućni gradjani su imali i svoje stalne kuvare, jer se u njihovim domovima nije ni prestajalo sa gošćenjem. Ceremonijal je bio važan deo gozbe i gosti su morali da ga poštuju. Bilo im je zabranjeno da dodju bosi ili neuredno obučeni. Pre nego što bi se ispružili na krevet na kome se jelo, u poluležećem stavu, robovi bi gostima oprali noge i namazali ih mirišljavim uljima. Halapljivost na gozbama je prezirana, a dobro vaspitan i otmen gost često je osvežavao svoje prste u činijicama sa vodom koje su mu donosili robovi, jer u to vreme nije bilo drugog pribora za jelo, osim kašika i prstiju. Supe su se iznosile u činijama i jele su se kašikama.
Na gozbama nikada nisu služena jela koja su voleli siromašni gradjani ili ona koja su nadimala kao što su kupus, karfiol, špargla. Ni govedje meso nije bilo otmeno služiti, a cenjena je bila svinjetina, riba, rakovi, jagnjeće i jareće meso. Prvi deo gozbe bio je završen kad više nije iznošena hrana i kada se prelazilo na piće, razgovor i pevanje. Majstori na flauti bili su veoma cenjeni i često su zabavljali goste. Čim bi ovaj drugi deo gozbe počeo vino se više nije pilo čisto, već je mešano sa vodom.
Vrhunac rafiniranog kulinarstva u staroj Grčkoj bilo je Perikleovo i Alkibijadovo vreme od 449 do 429 godine p.n.e. kada je Perikle suvereno vladao Atinom. Istoričari tvrde da su tada pekari umeli da peku 72 vrste hleba i beskonačno mnogo vrsta slatkiša. U to vreme izuzetno se pazilo i na izradu kašika. Bilo ih je mnogo vrsta, pa čak i takve koje su se koristile za meko kuvana jaja.
Kolači koje su pravili stari Grci uticali su kuhinju rimske imperije, postavili osnove za vizantijsko poslastičarstvo, a posle turskog osvajanja Vizantije uticali i na tursko nasledje koje su ovi u svojim osvajačkim pohodima doneli do Zapadne Evrope. Najupečatljiviji primer za ovaj uticaj je veoma popularn kolač stare Grčke koji su nazivali gastrin, u Vizantiji preimenovan u kopti, a Turci nazvali baklava. Recept je preživeo da današnjih dana, nepromenjen u svom jednostavnom savršenstvu. Fascinira činjenica da se i posle 2500 g. danas po istim receptima prave najfiniji kolači u vrhunskim poslastičarnicama širom sveta.
Nasuprot Atini, u Sparti nije bilo ni velikih gozbi, ni raskoši u jelovnicima. Omiljeno je bilo samo jedno jelo - crna čorba od svinjske krvi sa mnogo luka i sirćeta. Recept za tu čorbu sačuvan je do danas i nalazi se na jelovnicima gotovo svih savremenih restorana, bez obzira na kategoriju.
Iako suočena sa moćnom konkurencijom, novim proizvodima i vrhunskom tehnologijom u službi proizvodnje i spremanja hrane, grčka kuhinja utemeljena u dalekoj prošlosti, pronalazi svoje visoko mesto i danas, jer pleni jednostavnošću, ukusom, daje osećaj svežine i vitalnosti.
Olgica Krsmanović
Grčka Dionis
U Atini se jelo malo, ali dobro, a Spartanci obožavali crnu čorbu od svinjske krvi


Poslednji izmenio MustraBecka dana Sub Jan 17, 2009 6:35 am, izmenjeno ukupno 1 puta
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sub Jan 17, 2009 6:09 am
Grcka Musaka

SASTOJCI:
300-400 grama mešanog mlevenog mesa
1,5-2 kg kiselog kupusa
3-4 glavice crnog luka
2-3 čena belog luka
pavlaka
3-4 jaja
vegeta, biber, lovorov list
NAČIN PRIPREME:
Kiseo kupus iseći na manje komade i ubaciti ih u šerpu u kojoj ste prethodno propržili 2 glavice crnog luka, doliti malo vode i krčkati sve dok kupus ne omekša. Dodati lovorov list, naseckani beli luk i biber.
Mleveno meso propržiti na malo ulja s iseckanim belim lukom. U dublju šerpu ređati polovinu kiselog kupusa, celu količinu mlevenog mesa i ostatak kupusa, pa staviti u rernu zagrejanu na 200 stepeni.
Pavlaku i jaja sjediniti i preliti preko već malo zapečenog kupusa i vratiti u rernu da se još zapeče.
Ukoliko je kupus slan, ne dodavati so u mleveno meso, već samo vegetu. U toku krčkanja, kupusu možete dodati svež ili zamrznut paradajz.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sub Jan 17, 2009 6:21 am
Maslina, dar od bogova

Jedna od najvažnijih odlika grčke kuhinje je bogatstvo ukusa i blagotvornih namirnica koje su veoma zdrave. Među najstarijim sastojcima koji se koriste u grčkoj kuhinji izdvaja se maslinovo ulje. Legenda kaže da su drvo masline u drevna vremena Grci dobili na dar od boginje Atine, po kojoj su nazvali svoj polis u znak zahvalnosti.
Grčka jela svoj specifičan ukus duguju maslinovom ulju koji čini osnovu mnogih specijaliteta. I masline se takođe veoma često koriste u našoj kuhinji. Oko dve trećine Grčke pokriveno je maslinjacima i u svakoj regiji uspevaju različite sorte. Grčka je jedan od najvećih proizvođača maslinovog ulja i jedina zemlje u kojoj se pravi vrlo kvalitetno ekstra devičansko ulje - objašnjava gospođa Papanastasiou.
Drugi važan sastojak koji određuje grčku kuhinju je feta sir, koji su pre nekoliko hiljada godina počeli da prave u planinskim predelima pastiri od nepasterizovanog mleka. Kako tradicija nalaže, ovaj sir se pravi u obliku kocki. Iako se proizvodi širom sveta, grčka feta je ipak posebna.
Probala sam vašu fetu koja je vrlo ukusna, ali potpuno je različita od grčke. Za razliku od mnogih varijacija koje se proizvode u Evropi od kravljeg mleka, grčka feta se pravi isključivo od kozjeg i ovčijeg mleka, zbog čega ima jedinstven ukus. Zahvaljujući posebnom načinu proizvodnje, feta je priznata kao grčki nacionalni proizvod - ukazuje ataše Marina Papanastasiou.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sub Jan 17, 2009 6:22 am
Bogatstvo začina

U grčkom podneblju veoma dobro uspevaju različite aromatične biljke poput origana, mente, belog luka, bosiljka, majčine dušice, ali i slatkasti začini kao što su cimet, karanfilić i muskatni oraščić. Zbog toga se u pripremi jela obilato koriste raznovrsni začini kako bi imala jak i bogat ukus. Ali dodavanjem začina ujedno se neguje i zdravlje jer mnogi su odlični antioksidanti koji sprečavaju štetno dejstvo slobodnih radikala.
- Origano je jedan od začina koji se najčešće koristi. Ovaj začin obavezno se posipa po grčkoj salati, ali dodaje se gotovo svakom jelu. Beli luk je takođe važan sastojak, naročito u salati "zaziki" koja se pravi s jogurtom i krastavcem. Jela od mesa imaju raskošan ukus jer se za njihovo spremanje uglavnom koristi aromatična mešavina soli, bibera i aleve paprike - kaže Marina Papanastasiou.
Za proslavu Božića, ali i u drugim svečanim prilikama, sprema se punjena ćurka ili pečenja jagnjetina s krompirima. Jagnjetina je jedan od najcenjenijih specijaliteta koje mnoge domaćice spremaju kada žele da ukažu posebnu čast svojim gostima. Grčka musaka, sarmice od loze "dolmate" i zapečeni rezanci "pasticio" poznati su specijaliteti u celom svetu. Svakodnevno se spremaju i plodovi mora i različite vrste morski riba, ali omiljeno jelo Grka su neizbežni ražnjići - suvlaki.
- U regionu postoje jela slična suvlakiju, na primer, turski kebab. Ali naš suvlaki se odlikuje posebnim ukusom jer se uvek sprema vrlo začinjen. Kao i giros, pravi se isključivo od svinjetine i jede se sa zaziki salatom, svežim paradajzom i pečenim krompirom. Upravo ta kombinacija čini grčki suvlaki jedinstvenim. U Grčkoj ga u žargonu nazivamo "prljavom" hranom jer mnoga mesta na kojima se pravi su neugledna. Ali to na ne sprečava da često uživamo u ovom ukusnom jelu - otkriva naša sagovornica.
Ali, osim mesa i ribe, ključan deo grčke trpeze čine različite salate.
- Najpoznatija je svakako grčka salata koja se pravi s paprikom, paradajzom, krastavcem, zelenom salatom, maslinama i fetom. Ali u Grčkoj salate su veoma popularne i postoji bezbroj kombinacija. Jedna od omiljenih je makedonska salata, koja se pravi na severu Grčke. Odlikuje se živopisnim bojama jer se sprema kao mešavina belog i crvenog kupusa, šargarepe i paprike - kaže naša sagovornica.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sub Jan 17, 2009 6:43 am
Grčka musaka2

Sastojci
4 plava patlidžana
500 g mlevene jagnjetine
1 glavica crnog luka
nekoliko čenova belog luka
origano
aleva paprika, so, maslinovo ulje
300 – 400 g rendanog mozzarella sira
Za bešamel sos:
50 g butera
2 kašike brašna
2 šolje mleka (1 šolja = 236,59 ml)

Priprema
Patlidžane oljuštiti, iseći na krugove, posoliti i ostaviti oko sat vremena da puste sok.
Ocediti ih i pržiti sa obe strane na vrlo malo ulja (patlidžan upija mnogo ulja).
Može se peći i na roštilju, tako da ne bude previše mastan.
Ispržiti glavicu sitno seckanog crnog luka, dodati beli luk i meso.
Kada je meso uprženo, dodati začine: so, biber, alevu papriku i obavezno origano.
Može sveži, može i suvi. To daje jagnjetini specifican ukus.
Napraviti bešamel sos: na puteru upržiti 2 kašike brašna, naliti mlekom u ukuvati do željene gustine. Posoliti i pobiberiti.
U đuveč ređati red patlidžana, zatim meso, preko mesa bešamel sos, pa posuti rendanim kačkavaljem.
Ređati dok se sve ne utroši.
Poslednji sloj je bešamel posut slojem rendanog sira.
Peći u srednje vrućoj rerni oko 30 minuta.
Servirati sa tarator salatom.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Grčka Empty Re: Grčka

Sre Sep 30, 2009 10:06 pm
Grčka 936074292

Sveže namirnice, neštedljiva upotreba
aromatičnog bilja i začina, maslinovo ulje i jednostavnost pripreme
prepoznatljive su odlike grčke kuhinje, jedne od najukusnijih u
svetuPriroda je bila darežljiva prema Grčkoj.

Raskošne primorske i planinske regije podarile su joj obilje raznovrsnih svežih
sastojaka koji svojim ukusom i hranljivim elementima oplemenjuju mnoga
jela. U Grčkoj je kulinarstvo bilo veoma važan deo života još u
antičkim vremenima. Mnogi ukusni grčki specijaliteti imaju poreklo
upravo iz antičke Grčke, a kod nekih se, zbog istorijskih okolnosti,
osećaju i orijentalni uticaji iz Male Azije. Posebnu čar grčkoj kuhinji
daju specifična filozofija života i očuvani običaji.

Grci lagano uživaju u jelima, a druženje za trpezom važan je socijalni momenat.
Savremeni tempo života uveo je mnoge promene, ali zato je nedeljno
popodne rezervisano za porodične ručkove. Tada se ritualno okuplja ne
samo uža, već i šira porodica. Prema tradiciji, pripremljena jela
stavljaju se u sredinu stola, a gosti zatim biraju jela po vlastitom
ukusu.

Lokalni specijaliteti

Zbog velikog prostranstva Grčke, u njenoj kuhinji je prisutna velika
raznolikost. S obzirom na to da je tradicionalno podeljena na deset
regija, mnoga jela se različito spremaju. Takođe, svaka regija je
poznata po određenim specijalitetima.
Ostrvo Santorini poznato je po
sušenom paradajzu i „santo" vinu, dok se na Kritu sprema vrlo ukusno
predjelo dakos (na prepečeni hleb se stavlja rendani paradajz, feta sir
i maslinovo ulje). Region Kalamata poznat je po prvoklasnim maslinama i
maslinovom ulju, dok se na Krfu sprema odlična kajgana sa rendanim
paradajzom koja se naziva strapacada. Ostrvo Ios poznato je po
aromatičnoj biljci mastika, koja se već duže od 2.500 godina koristi
kao začin ili kao smola u lečenju stomačnih tegoba, dok se danas sve
više upotrebljava u kozmetičkoj industriji.

Masline i feta sir

Jedna od najvažnijih odlika grčke kuhinje je bogatstvo ukusa i blagotvornih
namirnica koje neguju zdravlje. A među najstarijim sastojcima koji se
koriste izdvaja se maslinovo ulje. Legenda kaže da su drvo masline u
drevna vremena Grci dobili na dar od boginje Atine, po kojoj su nazvali
svoj polis u znak zahvalnosti. Oko dve trećine Grčke pokriveno je
maslinjacima i u svakoj regiji uspevaju različite sorte. Grčka je jedan
od najvećih proizvođača maslinovog ulja. Drugi važan sastojak koji
određuje grčku kuhinju je feta sir, koji su pre nekoliko hiljada godina
počeli da prave u planinskim predelima pastiri od nepasterizovanog
mleka. Kako tradicija nalaže, ovaj sir se pravi u obliku kocki. Iako se
proizvodi širom sveta, grčka feta je ipak posebna i priznata je kao
grčki nacionalni proizvod.

Začini za jak i bogat ukus


U grčkom podneblju veoma dobro uspevaju različite aromatične biljke,
poput origana, mente, belog luka, bosiljka, majčine dušice, ali i
slatkasti začini kao što su cimet, karanfilić i muskatni oraščić. Zbog
toga se u pripremi jela obilato koriste raznovrsni začini kako bi imala
jak i bogat ukus. Ali dodavanjem začina ujedno se neguje i zdravlje,
jer mnogi su odlični antioksidansi koji sprečavaju štetno dejstvo
slobodnih radikala. Origano je jedan od začina koji se najčešće koristi
- obavezno se posipa po grčkoj salati, ali dodaje se gotovo svakom
jelu. Beli luk je takođe važan, naročito u salati zaziki, koja se pravi
sa jogurtom i krastavcem. Jela od mesa imaju raskošan ukus jer se za
njihovo spremanje uglavnom koristi aromatična mešavina soli, bibera i
aleve paprike.

Meso i vina

Ipak, u Grčkoj se jede i „jaka" hrana. Jagnjetina je jedan od najcenjenijih
specijaliteta koje mnoge domaćice spremaju kada žele da ukažu posebnu
čast svojim gostima. Grčka musaka, sarmice od loze dolmate i zapečeni
rezanci pasticio poznati su specijaliteti u celom svetu. Spremaju se,
naravno, i plodovi mora i različite vrste morski riba, ali omiljeno
jelo Grka su neizbežni ražnjići - suvlaki. Grčki suvlaki se odlikuje
posebnim ukusom jer se uvek sprema vrlo začinjen. Kao i giros, pravi se
od svinjetine i jede se sa zaziki salatom, svežim paradajzom i pečenim
krompirom. Upravo ta kombinacija čini grčki suvlaki jedinstvenim.
Osim mesa i ribe, ključni deo grčke trpeze su različite salate. Zavisno
od doba dana i raspoloženja, uz meze i glavno jelo pije se uzo, cipuna
(rakija) ili belo vino. Zbog sorti koje uspevaju, uglavnom se proizvodi
belo ili roze, dok je crveno vino prava retkost.

Najukusniji kolači na svetu

Grčki kolači jedni su od najukusnijih na svetu. Među najpopularnijim
poslasticama su alva i baklava, ali to su tek neki od slatkiša ove
interesantne kuhinje. Cimet i karanfilić su začini koji se u velikim
količinama koriste za spremanje kolača. Pored njih, obavezni sastojci
su med, orasi i šećerni sirup. Zato je baklava tako slatka, kao i
urmašice melomakarona i gurabije koje se spremaju za praznike. Tipičan
grčki dezert je karidopita - kolač od oraha koji se takođe preliva
šećernim sirupom sa cimetom.
Sponsored content

Grčka Empty Re: Grčka

Nazad na vrh
Similar topics
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu