Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Usredsredite se, bićete efiksaniji Empty Usredsredite se, bićete efiksaniji

Čet Apr 29, 2010 5:11 am
Usredsredite se, bićete efiksaniji 636_koleginice_posao_dreamstime_if
Nekoliko uglednih istraživača ukazalo je na ograničenja obavljanja više
aktivnosti u isto vreme. Rezultati tih studija, po tvrđenju neurologa,
psihologa i profesora menadžmenta, pokazuju da bi većina ljudi morala
da odustane od takvog načina ponašanja dok radi, uči ili vozi
automobil. Stručnjaci imaju jedan osnovni savet: radite jednu po jednu
stvar i nikada se nemojte razapinjati na više razboja istovremeno.
Primera radi, proveravajte imejlove na svaki sat, nikako češće.
Smirujuća tiha instrumentalna muzika za vreme
učenja može povoljno da utiče na koncentraciju. Ali sve drugo, recimo
pesme s rečima, SMS poruke i televizijske emisije, odvraćaju pažnju i
umanjuju efekat učenja ili neke druge umne radnje. Vožnja kola i
istovremeno ćaskanje mobilnim telefonom nikako se ne preporučuje, čak i
ako imate hends-fri uređaj. Ukratko, rešenje se krije u tome da
steknete kontrolu nad najsavremenijim tehloškim pravicama umesto da im
se jednostavno prepustite.

- Razapetost na više razboja će vas samo
usporiti i povećati mogućnost da napravite grešku. Rad s prekidima i
odvraćanjem pažnje na druge stvari samo umanjuju sposobnost pojedinca
da prerađuje informacije - ističe Dejvid Mejer, stručnjak za kognitivnu
psihologiju i šef Laboratorije za mozak i spoznaju pri Mičigenskom
univerzitetu.

Ne precenjujte sopstveni mozak

Mozak, sa stotinama milijardi neurona i stotinama
biliona veza između njih, predstavlja moćnu saznajnu mašinu. - Ali ona
ima jednu ključnu falinku - nije u stanju da se usredsredi na dve
stvari istovremeno - tvrdi Rene Maroa, neurolog i direktor Laboratorije
za obradu informacija na Univerzitetu Vanderbilt u Nešvilu, saveznoj
državi Tenesi.
Maroa i još trojica naučnika sa Vanderbilta
objavili su članak u stručnom časopisu „Neuron" u kome objašnjavaju
kako su koristeći magnetnu rezonancu nastojali da izmere koliko se
efikasnosti izgubi kad mozak pokušava da obavi dva posla istovremeno.
Učesnici eksperimenta su dobili dva zadatka i zamoljeni su da reaguju
na zvuke i slike. Prvi zadatak se sastojao u tome da pritisnu
odgovarajuće dugme na kompjuterskoj tastaturi nakon što čuju jedan od
osam zvukova. Drugi zadatak je bio da izgovore odgovarajući samoglasnik
nakon što vide jednu od osam ponuđenih slika. Naučnici nisu primetili
bilo kakvo kašnjenje kad su dobrovoljci obavljali samo jedan od ta dva
zadatka. Ali su otkrili da je reakcija na drugi zadatak kasnila oko
jedne sekunde kad bi učesnici eksperimenta dobili oba zadatka u
otprilike isto vreme.

Sekunda nepažnje može biti rizična
Prilikom obavljanja svakodnevnih poslova jedna
sekunda naravno nije bitna. Ali istraživači sa Vabnderbilta su pokazali
da u nekim situacijama i ta jedna sekunda može biti presudna: recimo
ako vozite kola brzinom od 100 kilometara na sat i razgovarate mobilnim
telefonom, zakašnjenje od jedne sekunde u reagovanju na nepredvidljive
okolnosti na putu može biti kobno.

Stariji misle sporije, ali rade brže
- Čovek misli da poseduje mozak koji može mnogo
više nego što zaista može - primećuje Maroa, koji kaže da isključuje
ili utišava telefon dok vozi. Uvreženo je mišljenje da pre svega mladi
ljudi mogu da rade više stvari u isto vreme. Dovoljno je da se osvrnete
oko sebe i odmah ćete ugledati nekog tinejdžera ili službenika starog
između 20 i 30 godina kako šalje SMS poruke i sluša ajpod.
Nedavno završeno istraživanje na Institutu za
budućnost uma na Oksfordskom univerzitetu dovelo je u pitanje to
popularno uverenje. Grupi dobrovoljaca starih između 18 i 21 godinu i
grupi između 35 i 39 godina dat je zadatak da za 90 sekundi pretvore
slike u brojke pomoću jednostavne šifre. Mlađi ispitanici su imali
bolje rezultate kad su taj zadatak obavljali bez ikakvih smetnji sa
strane. Ali kada ih je u tom poslu prekidao telefonski poziv ili SMS
poruka, stariji doborovoljci su sustigli mlađu grupu po brzini i
tačnosti datih odgovora.
- Stariji ljudi misle sporije, ali imaju bržu
fluidnu inteligenciju, pa lakše mogu da blokiraju sve što im odvraća
pažnju i usredsrede se na ono što u tom trenutku rade - objašnjava
Martin Vestver, zamenik direktora instituta.
Vestver ima 36 godina i trebalo bi lakše da
izlazi na kraj s raznim smetnjama. Međutim, on je promenio svoje radne
navike od kako je u februaru završio svoj istraživački projekat.
- Sada mnogo ređe proveravam imejl- kaže.

Breme digitalne preopterećenosti
Nedavna studija je pokazala da je grupi službenika
„Majkrosofta" trebalo u proseku 15 minuta da se vrate ozbiljnim umnim
aktivnostima (pisanju izveštaja ili sastavljanju kompjuterskih kodova)
nakon što ih je u tom poslu prekinula SMS poruka ili imejl. Većina je
tu pauzu iskoristila da pročita ostalu poštu, odgovori na druge poruke
ili ode na vebsajtove koji ih interesuju.
- Bio sam iznenađen koliko je lako ljudima
odvratiti pažnju i koliko im dugo treba da se opet usredsrede na ono
što rade - izjavio je Erik Horovic, naučnik iz „Majkrosofta".
- Ako je situacija tako loša u „Majkrosoftu", kako li je tek u drugim firmama - pita se Horovic.
Produktivnost koja se izgubi zbog obavljanja
više stvari u isto vreme ne može precizno da se izmeri, ali svakako
nije zanemarljiva. Džonatan B. Spajra, glavni analitičar u „Baseksu",
poslovno-istraživačkoj firmi, procenjuje da ti prekidi u radu koštaju
američku privredu gotovo 650 milijardi dolara godišnje.
Naučnici kažu da mogu da pomognu.
Zahvaljujući skeniranju mozga i mnogim drugim najsavremenijim
uređajima, oni mogu mnogo bolje da shvate granice i mogućnosti ljudskog
mozga. Tako će moći da nauče radnike kako što lakše i efikasnije da
podnesu breme digitalne preopterećenosti.
Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu