Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
Laura
Laura
Ženski
Lokacija : Beograd
Datum upisa : 01.05.2010

Blez Paskal Empty Blez Paskal

Ned Maj 16, 2010 5:07 am
BLEZ PASKAL 277. Srce ima svoja umovanja koja um ne poznaje; to se vidi iz hiljadu stvari. 278. Srce oseća Boga, a ne razum. Eto šta je vera: Bog koga osećamo u srcu a ne u razumu.
346. Misao čini čovekovu veličinu.
347. Čovek je samo trska, najslabija u prirodi; ali to je trska što misli.(...) Sve naše dostojanstvo sastoji se, dakle, u misli. Time treba da se ponosimo, a ne prostorom i trajanjem, koje nismo kadri da ispunimo. Trudimo se, dakle, da pravilno mislimo: u tome leži načelo morala.
358. Čovek nije ni anđeo ni životinja, i nesreća je što onaj ko želi da postane anđeo postaje životinja.
360. Ono što stoičari predlažu tako je teško i tako lakomisleno!
397. Veličina je čovekova golema po tome što on zna da je bedan. Drvo ne zna da je bedno. Osećati se bednim znači, dakle, biti bedan; ali uviđati svoju bedu znači biti veliki.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Blez Paskal Empty Re: Blez Paskal

Sre Jan 05, 2011 7:37 am
Blez Paskal Slika2

Blez Paskal (fr. Blaise Pascal, 19. jun 1623 — 19. avgust 1662) je bio francuski matematičar, fizičar i filozof.

Paskal je od malena pokazivao interesovanje za nauku pa je već sa 18 godina konstruisao prvu matematičku mašinu, mehanički sabirač kako bi pomogao svom ocu u poslovanju. 1650. godine napušta svet nauke i okreće se religiji, odnosno kako je on napisao „razmatranju veličine i misterije čoveka“. Paskalu u čast je ime dobila jedinica za pritisak (1 Pa = 1 N / m2).

Život i rad
Blez Paskal rođen je 19. juna u Klermon Feranu, u Francuskoj. Blez je bio treće dete Etjena Paskala i Antoanete Begon. Majka mu je umrla kada je imao samo tri godine, ostavljajući ga sa dve sestre – Žilbert i Žaklin. Godine 1631. porodica Paskal napušta Klermon i seli se u Pariz. Blezov otac, Etjen Paskal (1588-1651) i sam se interesovao za nauku i matematiku. Bio je lokalni sudija u Klermonu i bio je član Mersenove akademije. Pošto je imao neortodoksne poglede na obrazovanje, odlučio je da svoga sina sam podučava. Etjen je odlučio da Blez neće učiti matematiku do svoje petnaeste godine, i sva literatura u vezi matematike bila je premeštena iz njihove kuće. Nastojao je da mu sin najpre nauči latinski i grčki. Ali Blez je samo još više razvio svoju radoznalost i počeo da radi geometriju već u dvanaestoj godini. Iako je bio oduševljen njegovim znanjem, Blezov otac nije odustajao od svoje odluke da sam podučava sina. U tom ranom periodu, međutim, za dečaka su bili značajni susreti sa Galilejem i Dekartom, kao i njegovo poznanstvo sa matematičarem Fermaom, s kojim će stvoriti temelj računa verovatnoće. Sa petnaest godina Blez Paskal je počeo da se divi radu Dezarga, a sa šesnaest godina Paskal je izdao jedinstven primerak lista sa jednog od Mersenovih sastanaka u junu 1639. godine. Sadržao je brojeve teorema iz projektivne geometrije, uključujući tu i Paskalov mistični šestougao. Decembra 1639. godine, Paskalova porodica je napustila Pariz da bi živela u Ruanu gde je Etjen bio primljen kao skupljač poreza za gornju Normandiju. Brzo po smeštanju u Ruanu, Blez je napisao svoj prvi rad nazvan Esej o konusnim presecima, izdat februara 1640. godine. Iste godine Paskal je izumeo i prvi digitalni kalkulator sa namerom da pomogne svome ocu u prikupljanju poreza i taksi. Događaji 1646. godine su bili vrlo značajni za mladog Paskala. Te godine je njegov otac povredio nogu i morao je da se oporavlja kod kuće. O njemu su se brinula njegova mlađa braća, koji su bili u religioznom pokretu iz Ruana. Oni su imali dubok uticaj na Paskala i on je postao jako religiozan. Etjen Paskal je umro u septembru 1651. godine. Posle očeve smrti, Blez je pisao jednoj od svojih sestara, davajući, pri tome smrti jedno duboko hrišćansko značenje; i za njega je očeva smrt bila nešto posebno. Tada je oformio svoje ideje koje su poslužile kao osnova za njegova pisma, objedinjena u filozofski rad pod nazivom Misli (Pensees). Posle ovoga, Paskal je posetio jansenski manastir Port Rojal de Šamp, koji se nalazio oko 30 km jugozapadno od Pariza. Počeo je da izdaje anonimna dela na temu religije. 18 Provincijalnih pisama je bilo izdato u periodu između 1656. godine do početka 1657. godine. Sve je to bilo pisano kao znak odbrane od njegovog prijatelja Antoana i velikog protivnika Jezuita i branioca jansenizma, koji je inače pre svojih studija teologije u Parizu, bio osuđivan zbog svog kontraverznog religioznog rada. Paskalov najpoznatiji rad iz filozofije je Misli, a na izdanju o svojim ličnim mislima vezanim za ljudsku patnju, sudbinu i Boga, kojem je pristupio kasne 1656. godine, nastavio je da radi tokom 1657. i 1658. godine. Ovaj rad sadrži i Paskalovu opkladu kao dokaz da verovanje u Boga je razumno samo sa pratećim argumentima. Ako Bog ne postoji, onaj ko ne veruje u njega neće izgubiti ništa, a ako, pak, Bog postoji, taj isti čovek će izgubiti sve zato što nije verovao u njega. Paskal je u svojoj opkladi koristio matematičke argumente i argumente iz verovatnoće, ali njegova glavna računica je:…mi smo svi prisiljeni da se kockamo.

Paskalov aritmetički trougao
Godine 1653. Paskal piše svoje delo: „Teza o aritmetičkom trouglu” (Traité du triangle arithmétique), iznoseći u njemu opis tabelarnog prikaza za binomne koeficijente koji se danas zove Paskalov trougao. Nastao je kao rezultat njegovog interesovanja za ruski rulet i ostale igre na sreću. Predstavlja beskonačan niz prirodnih brojeva poređanih u obliku piramidalne sheme. Ovi brojevi posmatrani po vrstama se ponašaju kao binomni koeficijeti.

Paskalina
Paskal je, 1642. godine, kada je imao samo 19 god. otpočeo rad na mehaničkom kalkulatoru koji se naziva Paskalina. On je tada pomagao svom ocu koji je bio sakupljač poreza i želeo je da mu olakša posao. Prvi model je izrađen 1645. godine, a 1652. godine je izrađeno već 50 prototipova, od kojih je bar 12 prodato. Cena i složenost mašine onemogućili su dalju proizvodnju, kao i činjenica da je samo Paskal mogao da je popravi. U to vreme, on je već imao druga naučna interesovanja. Paskalov kalkulator je bio decimalna mašina, što je bio nedostatak jer u to vreme francuski novčani sistem nije bio decimalni. Njegov rad se zasnivao na zupčanicima. Kasnije verzije su imale 8 zupčanika, što znači da je kalkulator mogao da računa sa vrednostima do 9,999,999. Zupčanici su se okretali samo u jednom smeru, pa direktan rad sa negativnim brojevima nije bio moguć, već se za negativne brojeve koristio takozvani „komplement (do 9) broja”.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Blez Paskal Empty Re: Blez Paskal

Sre Jan 05, 2011 7:46 am
Umetnost ubeđivanja

Umetnost ubeđivanja nastala je kao odjek velikih polemika između jansenista, jezuita i tomista, u kojima je učestvovao Blez Paskal (1623-1662). Premda nije nevažno čiju je stranu držao Paskal, danas je svakako značajnija i aktuelnija sama metoda ubeđivanja, sazdana prema geometrijskom uzoru, odnosno način podsticanja sagovornika da prihvati nove ideje i uverenja, posredstvom definicija, aksioma i demonstracija.

Tema je za nas višestruko zanimljiva. U javnim i stručnim polemikama sve je manje ubeđivanja neistomišljenika, a sve više ubeđivanja radi aktiviranja pristalica, čime je smisao ubeđivanja znatno devalviran i sužen. Paskalova umetnost ubeđivanja uopšte, odnosi se na pitanja koja su dostupna, kao i na ona, koja su načelno nedostupna našem, vazda ograničenom i pogrešnom, ljudskom razumu.

Prema Paskalu, postoje dva puta kojima se stavovi primaju u dušu - razum i volja. Putem razumevanja prihvataju se dokazane istine, ali ljudi radije veruju iz pristajanja nego radi dokaza. Božanske istine su iznad umetnosti ubeđivanja, jer su beskrajno iznad prirode. Jedna od najopakijih zabluda koje su ophrvale ljudski um, sastoji se u zameni uloga profanog i svetog. Ta zamena je, kako izgleda, unela pometnju u moć prihva-tanja i dokazivanja. Bog je, veruje Paskal, želeo da božanske istine ulaze iz srca u duh, a ne iz duha u srca, da bi ponizio gordi razum i da bi izlečio volju od njenih bolesnih sklonosti. Čovek je i tu pokušao da izigra Boga i da profanim argumentima simulira sveto, favorizujući dopadljive i olako prihvatljive „istine". Srcem stižemo do božanskih istina, ali u ljudskom svetu srce postaje izvor zabluda i obmana.

Kako ubediti u dostupne istine? Duhovni pokretači su principi i aksiomi („da je celo veće od svog dela"), a voljni su prirodne želje zajedničke svim ljudima (kao što je žudnja za srećom). Zato se umetnost ubeđivanja sastoji „samo" iz izvođenja savršenih metodičkih dokaza i to iz tri dela. Prvo se upotrebom jasnih definicija termini nedvosmisleno definišu, zatim se predlažu principi ili očigledni aksiomi, a na kraju se postupak sažima u jednoj ubedljivoj demonstraciji. Nemoguće je, naravno, definisati sve termine koji su u igri, niti je moguće osloboditi se svih dvosmislenosti, maglovitih izraza i besmislica, ali je poželjno bar osvestiti i osvetliti njihovo prisustvo.

U lepom i informativnom pogovoru prevodioca Milice Stojković, nazire se i još jedna tema u vezi sa umetnošću ubeđivanja, a to je ona koja se više tiče vere i paradoksa nego sleđenja utabane metodske staze. Kako ubediti u nedostupne istine? Paskal, izumitelj „mašine koja misli" (oksimoron), uspeva da paradoks i verovatnoću uvede u misaono-argumentativnu praksu!

Paskal bi se markuzeovski mogao opisati kao ličnost najvišeg stepena alijenacije, odnosno apsolutnog dvojstva racionalne i mistične prirode, koja dolazi do naponskog usijanja, a time i do čudesnih i neočekivanih pronalazaka i rešenja. Sklon mondenskim salonima ali i mističnim ekstazama, matematici i kocki, mučio je svoju muku kako da dokaže ono što nije razumom dokazivo, da ubedi u ono za šta racionalna sredstva nikada nisu dovoljna. Kako se može ubediti u ono šta se ne može dokazati? Upotrebom verovatnoće, a verovatnoća je za smrtnika, napisao je negde mudri Platon, često sasvim dovoljna.

Paskalova božanska ili demonska geometrija verovatnoće, demonstrirana je u čuvenoj Opkladi kao umetnost ubeđivanja u nedokazivo i neizrecivo: Ako Bog postoji, ideš u raj posle smrti; što znači da imaš beskrajnu dobit. Ako Bog ne postoji, gubiš; tvoj gubitak je konačan i samim tim zanemarljiv. Paskal veruje da može ubediti da je isplativa opklada na postojanje Boga, a možemo i uvideti da ima Boga iako ne znamo šta je on (apofatička preformulacija „paradoksa" glasila bi možda ovako: ne možemo dokazati da ima Boga, ali možemo spoznati ko je on). Paskal je uspostavio razliku između ubeđivanja koje se odnosi na predmete dostupne razumu (a koje, u stvari, i proizvodi naša navodna neutralna metoda), i ubeđivanja u mistično, gde je „predmet" manje okrnjen i preoblikovan metodom, ali tek delimično i varljivo dostupan.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Blez Paskal Empty Re: Blez Paskal

Sre Jan 05, 2011 7:49 am

* "Ако желиш да се о теби добро мисли, немој о себи добро говорити."

* "Човек је по природи лаковеран и сумњичав, бојажљив и неустрашив."

* "Човек је рођен за задовољство: он га осјећа и за њега му нису потребни други докази."

* "Човек је само трска, најслабија у природи, али то је трска која мисли."

* "Човек који воли једино самога себе ништа не мрзи толико колико да буде сам."

* "Да би се успјело неопходна је дисциплина. Редовитост, искреност и устрајност ће вас довести до успеха."

* "Да је Клеопатрин нос био краћи, сасвим би другачије било лице свијета."

* "Има људи који лажу само зато да би лагали."

* "Истину упознајемо не само умом, него и срцем."

* "Кад би сви људи знали што једни о другима говоре, на свијету не би било ни четворице пријатеља."

* "Кудикамо је боље знати о свакој ствари понешто него о једној све."

* "Лажна понизност је права охолост."

* "Љубав нема година, она се увек рађа."

* "Људи никада не чине зло са толико ентузијазма и досљедности осим када га чине из религијских убеђења."

* "Онај ко говори само лијепе речи има лош карактер."

* "Онај ко смисао свог живота тражи у духовном усавршавању, не може да буде незадовољан, јер је оно што он жели увијек у његовој власти."

* "Паметан човек никад неће рећи да све зна."

* "Постоје само двије врсте људи: с једне стране праведници који се сматрају грешницима, а с друге грешници који се сматрају праведницима."

* "Правда без моћи је безмоћна; моћ без правде је тиранска."

* "Правда с ове, неправда с оне стране Пиринеја."

* "Радозналост је само таштина; понајчешће желимо сазнати нешто само зато да бисмо о томе говорили."

* "Срце има своје разлоге које разум не познаје."

* "Све наше умовање своди се на то да попуштамо осећањима."

* "Знати не значи бити. Научено морате покушати пренијети у свакодневни живот."

* "Желимо ли успјети у овом свету, морамо најприје поседовати самопоуздање, а затим самопожртвовност."

* "Желите ли да се о вама добро мисли немојте о себи добро говорити."

* „Како би показао да је хипотеза очигледна, није довољно да сви феномени следе из тога, већ, ако то води нечему супротном једном од појединачних феномена, то је довољно да се докаже његова нетачност.“
Sponsored content

Blez Paskal Empty Re: Blez Paskal

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu