- Laura
Lokacija : Beograd
Datum upisa : 01.05.2010
Ontologija
Sub Maj 29, 2010 9:13 am
Ontologija , odnosno metafizika , proučava osnove celokupne stvarnosti , ili biće svega bivstvujućeg.Ime ontologija prvi put se pojavljuje u XVII, a ime metafizika već u I veku p.n.e.
Aristotel je nauku o prvim uzrocima stvarnosti nazivao prvom filozofijom ili teologijom. Nemački filozof Kristijan Volf razlikovao je ontologiju kao opštu metafiziku od posebnih metafizika, kao što su teologija, psihologija I kosmogonija.
Biće je tokom istorije filozofije tumačeno kao temelj postojanja celokupne stvarnosti, koji nije ničim uslovljen, kao apsolut ili supstancija.Sama supstancija imala je tokom istorije filozofije različita odredjenja : ideja kod Platona, bivstvo kod Aristotela , duh I materija kod Dekarta, apsolutni duh kod Hegela, volja za moći kod Ničea.
Aristotel je nauku o prvim uzrocima stvarnosti nazivao prvom filozofijom ili teologijom. Nemački filozof Kristijan Volf razlikovao je ontologiju kao opštu metafiziku od posebnih metafizika, kao što su teologija, psihologija I kosmogonija.
Biće je tokom istorije filozofije tumačeno kao temelj postojanja celokupne stvarnosti, koji nije ničim uslovljen, kao apsolut ili supstancija.Sama supstancija imala je tokom istorije filozofije različita odredjenja : ideja kod Platona, bivstvo kod Aristotela , duh I materija kod Dekarta, apsolutni duh kod Hegela, volja za moći kod Ničea.
- Laura
Lokacija : Beograd
Datum upisa : 01.05.2010
Re: Ontologija
Sub Maj 29, 2010 9:13 am
GLAVNI ONTOLOŠKI TOKOVI I PRAVCI
Metafizički ( ontološki ) pravci ili stanovišta zavise od kriterijuma klasifikacije ( principium divisionis ) ili principa deobe . Tako su prema broju načela ( principa ) bivstva u istoriji filozofije, odn. Ontologije iskristalisala tri osnovna pravca : monizam, dualizam I pluralizam.
[…] Iako je sa stanovišta savremene filozofije podela monističkih filozofskih doktrina na materijalizam I idealizam zastarela I predstavlja Prokrustov krevet – ipak se još uvek , prema suštinskim odlikama bivstva svih pojedinačnih bića u filozofiji govori I piše o dva osnovna ontološka pravca.
Idealizam ( grč.eidos, lat. forma = oblik, pralik) naziva se još I spiritualizam ( lat. Spiritus = duh ) .Pri tome , spiritualizam treba razlikovati od spiritizma ( prizivanje I verovanje u duhove ) . Idealizam se dalje obično deli na : subjektivni, objektivni I apsolutni.Uslovno rečeno , svaka filozofija je zapravo idealizam ( subjektivni ) – ukoliko pod idejama podrazumevamo najopštije pojmove, a pod filozofijom bitno, pojmovno mišljenje – koje se iskazuje ( grč. Kathegorei ) u terminima visokog stepena apstrakcije.
Materijalizam ( grč. Hyle, lat. Materia = ono što sve ostalo poradja, majka ) je filozofska pozicija u kojoj se postulira materija u odnosu na duh, bivstvo u odnosu na mišljenje, svet u odnosu na svest, stvarnost u odnosu na umnost.
[…]Naravno u zavisnosti od kriterijuma klasifikacije imamo različita materijalistička stanovišta. Tako se prema karakteru materijalnosti obično razlikuju : naivni ( zdravorazumski, vulgarni ) , mehanicistički, posmatrački ( konteplativni ) i istorijski ( aktivistički, dijalektički ) materijalizam. Ako se podje od kriterijuma odredjenosti samoga bivstva , onda imamo dva ontološka stanovišta : determinizam i indeterminizam.Uobičajena deterministička pozicija je fatalizam, gde se sve tumači neumitnom sudbinom.Najzad, ako se kao principium divisionis ontoloških pravaca ili tokova uzme odnos prema Bogu kao apsolutu, onda imamo sledeće osnovne filozofske pozicije : teizam, panteizam, deizam i ateizam.[…]
Metafizički ( ontološki ) pravci ili stanovišta zavise od kriterijuma klasifikacije ( principium divisionis ) ili principa deobe . Tako su prema broju načela ( principa ) bivstva u istoriji filozofije, odn. Ontologije iskristalisala tri osnovna pravca : monizam, dualizam I pluralizam.
[…] Iako je sa stanovišta savremene filozofije podela monističkih filozofskih doktrina na materijalizam I idealizam zastarela I predstavlja Prokrustov krevet – ipak se još uvek , prema suštinskim odlikama bivstva svih pojedinačnih bića u filozofiji govori I piše o dva osnovna ontološka pravca.
Idealizam ( grč.eidos, lat. forma = oblik, pralik) naziva se još I spiritualizam ( lat. Spiritus = duh ) .Pri tome , spiritualizam treba razlikovati od spiritizma ( prizivanje I verovanje u duhove ) . Idealizam se dalje obično deli na : subjektivni, objektivni I apsolutni.Uslovno rečeno , svaka filozofija je zapravo idealizam ( subjektivni ) – ukoliko pod idejama podrazumevamo najopštije pojmove, a pod filozofijom bitno, pojmovno mišljenje – koje se iskazuje ( grč. Kathegorei ) u terminima visokog stepena apstrakcije.
Materijalizam ( grč. Hyle, lat. Materia = ono što sve ostalo poradja, majka ) je filozofska pozicija u kojoj se postulira materija u odnosu na duh, bivstvo u odnosu na mišljenje, svet u odnosu na svest, stvarnost u odnosu na umnost.
[…]Naravno u zavisnosti od kriterijuma klasifikacije imamo različita materijalistička stanovišta. Tako se prema karakteru materijalnosti obično razlikuju : naivni ( zdravorazumski, vulgarni ) , mehanicistički, posmatrački ( konteplativni ) i istorijski ( aktivistički, dijalektički ) materijalizam. Ako se podje od kriterijuma odredjenosti samoga bivstva , onda imamo dva ontološka stanovišta : determinizam i indeterminizam.Uobičajena deterministička pozicija je fatalizam, gde se sve tumači neumitnom sudbinom.Najzad, ako se kao principium divisionis ontoloških pravaca ili tokova uzme odnos prema Bogu kao apsolutu, onda imamo sledeće osnovne filozofske pozicije : teizam, panteizam, deizam i ateizam.[…]
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|