Edukacija & Editorijal
Televizija visoke definicije je redefinisala način na koji posmatramo „šarenu kutiju“, a ova promena na bolje je jednako velika i bitna kao i kada je svet počeo da kupuje televizore u boji, odnosno kada su televizijske stanice krenule da emituju program koji nije bio definisan
sa nekoliko stotina nijansi sive. PAL i NTSC standardi su dugi niz decenija vladali sa svojih petstotinak linija i „rezolucijom“ koja je manja od one koju gledamo na modernijim mobilnim telefonima. Bez obzira na tehnologiju uređaja koji prikazuje HD televiziju, bitna je sama
činjenica koja pokazuje koliko prednosti donosi televizijski program i bilo koji drugi sadržaj visoke definicije u odnosu na standardne SD sadržaje. Primera radi, PAL rezolucija se označava i sa 576i, jer je njena rezolucija 720 x 576 piksela. Pravilnije bi, zapravo, bilo reći da postoji 576 vertikalnih linija, koje se iscrtavaju u „poluslikama“ – prvo parne, pa neparne. Zbog toga je tu i slovo „i“ koje označava pojam „interlace“ tj. preplitanje. No, o tome i ne moramo više da razmišljamo. Ono što je bitno je da, uslovno rečeno, PAL nudi oko 400
hiljada piksela (414.720), dok Full HD rezolucija nudi preko dva miliona piksela (2.073.600). Ovaj video mod se naziva i 1080p, jer je njegova „fizička“ rezolucija 1920 x 1080 piksela, a sve se prikazuje progresivno (p). Naravno, HD Ready, tj. 720p rezolucija je „negde između“ sa svojih 1280 x 720 piksela. U broadcast TV svetu se često koristi i 1080i mod, koji takođe definiše rezolucija od 1920 x 1080 piksela, ali se kao i u slučaju PAL standarda, prikazuju „poluslike“ koje kasnije sam (TV) uređaj „sastavlja“ u full-frame sliku
HDTV tehnologije Bez obzira na to za koju se tehnologiju odlučite, karakteristike koje čine prikaz video i grafičkog sadržaja dobrim ili manje dobrim su zajedničke za sve.Katodne cevi, odnosno CRT tehnologija i rear-projectionekrani polako, ali sigurno izumiru, ostavljajući aktuelnim predstavnicima – LCD i Plasma naslednicima da se „bore“ za tržišnu prevlast. U igri su i još neka rešenja, kao što su, recimo projektori,koji takođe drže određeni, mali deo tržišta kada je kućna upotreba i kućni bioskop u pitanju. Novi igrači, kakav je OLED, te bi trebalo da počnu da se proizvode u većim formatima i količinama, a onda će verovatno preći u mainstream,ali se za sada može reći da izbor za 99% korisnika koji „žele novi TV aparat“ pada na dva slova – LCD i plazmu. LCD tehnologija je dosta napredovala u poslednjih pet godina, a nešto slično se može reći i za plazma ekrane. Međutim, dok TFT panele razvija i proizvodi daleko veći broj proizvođača, (a sami ekrani od tečnih kristala se nalaze svuda - od displeja na satovima i mobilnim telefonima, preko ekrana unutar monitora i TV aparata, sve do ogromnih ekrana u izlozima i na bilbordima), plazma tehnologija je u nešto užoj upotrebi, pa se gotovo isključivo može naći u TV prijemnicima. Istina, televizor je danas i mnogo više od TV prijemnika,jer mnogi modeli imaju ne samo mogućnost da rade kao monitori, već i da (autonomno) pristupaju internetu, a uz to i dekodiraju DivX ili HD video (pa i audio) signal ili snimaju TV program. kome se nalazi plazma "gas" može smanjiti samo do određenog nivoa.Istovremeno, piksel se kod LCD-a može minijaturizovati, bezmalo, koliko god je to potrebno, s obzirom na to da sam piksel ne emituje svetlost,već je samo "boji". Odatle potiče i najpoznatija mana LCD tehnologije,koja sve više to i nije. Naravno, govorimo o loš(ijem) prikaz(u) crne boje zbog nemogućnosti totalnog zaustavljanja osvetljenja koje dolazi iz pozadine, bilo da je tamo CCFL ili LED BLU . Tako se ranije, pri posmatranju LCD ekrana u kompletnom mraku moglo primetiti da crna boja(pri prikazu filmova, tokom tamnih scena) zapravo nije bila crna, već je tamno siva. Vremenom je tehnologija napredovala, pa su se proizvođači LCD televizora znatno poboljšali upravo na ovom polju.Današnji modeli LCD televizora, u zavisnosti od cene,prilaze jako blizu nivou dubine crne boje koju pruža plasma , a u slučajevima LCD televizora sa Edge LED pozadinskim osvetljenjem umesto klasičnog CCFL je čak i prevazilazi, ali to čini, u neku ruku, varanjem. Ovde ćemo još jednom ponoviti ono što smo rekli i u prethodnom testu, a što se ni u poslednjih šest meseci nije promenilo. Edge LED LCDTV uređaji pružaju veoma dobar prikaz crne i to zbog mogućnosti gašenja pozadinskog osvetljenja tamo gde ono nije potrebno. Mane Edge LED tehnologije su,s druge strane lošija uniformnost zbog pozicije dioda na ivicama televizora i auto dimming koji čini čuda za dubinu crne, ali kada se ukupno tamnija slika (noćna scena u filmu i sl.) dodatno zatamni,u isto vreme se zatamne i delovi slike koji bi i dalje trebalo da budu svetli (kao što je prevod ispod donje ivice filma, na primer), a to je loša stvar, jer sve primećuju i manje zahtevni “gledaoci”, dok one koji žele samo najbolje ume i prilično da iritira. Za sada, mi smatramo da Edge LED LCD televizori imaju previše visoku cenu za to što nude,pogotovo kad se u obzir uzmu navedene mane, ali zato tvrdimo da je puna pozadina svetlećih dioda kao pozadinsko osvetljenje prava stvar, koja je, za sada - papreno skupa i nalazi se tek u ponekom TV aparatu u ponudi na domaćem tržištu. Plazma ili…? I dok je činjenica da su LCDTV uređaji daleko popularniji i brojniji, ali to, kao i sa svim stvarima, ne znači da su bolji. Osim toga što se plazma televizori ne prave ispod veličine od 37 inča, oni su i za nijansu podložniji kvarovima, osetljiviji na transport i nešto su veći potrošači elekrične energije - mada je i na ovim poljima plazma tehnologija dosta napredovala. LCD televizori troše, u proseku, gotovo duplo manje, ali sve zavisi i od dijagonale i nivoa osvetljenja prikazanog na ekranu.Iako su novi NEO-pdp paneli kompanije Panasonic dosta štedljiviji, od starijih G10 panela, LCDTV polako prelazi u LED "arenu", a znamo da LED diode troše znatno manje od "hladnih katoda" tj. CCFL pozadinskog osvetljenja, pa je odnos potrošnje tj. ušteda el. energije u korist LCD tehnologije i dalje na oko 1.5 : 1 Jedna od prednosti LCD tehnologije je nemogućnost dobijanja "Burnin-a". Burn in je drugim rečima efekat "upečene slike" i javlja se kada ostavite statičnu sliku na ekranu u veoma dugom vremenskom periodu ili se tokom dužeg vremena na ekranu nalazi materijal sa dosta statičnih delova (meniji ili logotip TV stanice koji ne menja lokaciju). Moramo odmah napomenuti da je ovo više bilo izraženo na starijim plazma TV aparatima, ali je moguće da se desi i na novim modelima. Osim toga, tu je i blaža verzija Burn-in nuspojave koja se zove Image retention,a koji se zadržava u periodu od nekoliko sekundi, sve dok tamnu sliku ne zameni nov sadržaj. Za razliku od Burn-in efekta, ova nuspojava i nije nešto o čemu bi trebalo da brinete. Novi NEO-pdp paneli kod Panasonic plazma TV uređaja znatno smanjuju mogućnost obe pojave zbog dosta smanjene veličine ćelija, koje imaju promer od svega 20 nanometara, u odnosu na ćelije od 100nm koje su bile prisutne kod starih G10 panela. Kada je u pitanju upotreba LCD televizora kao zamene za monitor, moramo primetiti da je za prikaz desktop-a,statičnih delova slike (start linija, gornji bar u Word ili drugoj Office / Windows aplikaciji) LCD daleko bolji izbor. Kako većina novih modela LCD televizora dolazi sa nativnom rezolucijom 1920 x 1080 ("Full HD 1080p") i približnim odzivom kao kod desktop TFT monitora,dosta korisnika se odlučuje na varijantu kupovine 32 - 46" LCDTV aparata umesto standarnih 22" i 24" monitora. Razlog je jednostavan, ako vam televizor stoji u istoj sobi gde vam je računar i ako volite veće dijagonale od 24" - zašto bi ste propustili priliku? Konkretan primer kod Samsung i Sony televizora je da u većini slučajeva dobijate S-PVA ili S-MVA panele u odnosu na Twisted Nematic (TN) panele kod TFT-ova.Prednosti S-PVA panela ili S-MVA panela nad TN su bolji uglovi gledanja, tačnija reprodukcija boja, dublji nivoi crne boje, bolji kontrast, ali u proseku i nešto veće vrednosti kod pixel response vremena. Kada kupujete HDTV obratite pažnju na: kontrast... Kvalitet prikaza definiše nivo kontrasta i reprodukcija boja (njena zasićenost, osvetljenost i preciznost).Naravno, tu je i detaljnost tj. rezolucija u kojoj je slika prikazana.Sam kontrast je zapravo odnos u osvetljenosti između najsvetlije i najtamnije „boje“ koja je prikazana. Ako je kontrast nizak, ne možete videti veći broj suptilnih detalja, dinamika je loša, a boje postaju isprane i samim tim, čitava slika neubedljiva. Za plazma TV uređaje se kaže da imaju veći kontrast, iako mnogi, kada ih uporede sa novim LCDTV uređajima, ne bi mogli da se slože sa tim. Trik je u tome što je kontrast kod plazma ekrana efektivno jako veliki zbog toga što je osvetljenost najtamnije crne 0.00 lumina (određeni pikseli ne emituju nikakvu svetlost), dok je kod boljih LCD televizora negde oko 0.15-0.2 lumina (LCD panel ne može da zadrži svu svetlost koja dolazi od pozadinskog osvetljenja). Najbitnija informacija koju bi trebalo zapamtiti je da su displeji koji mogu da prikažu veći kontrast i bolji,ali je mnogo bitnije zapamtiti vrednost statičkog kontrasta, jer se kod informacija koje proizvođači daju za dinamički kontrast često mnogo preteruje. Kao što smo već rekli,Plazma TV ekrani imaju najbolju reprodukciju crne boje, mada je sa pojavom LED-backlight ekrana, LCD gotovo dostigao “plazme”. Naravno, za najbolji prikaz crne, istovremeno sa svetlijim nijansama, biće vam potreban Dynamic RGB tj. Full LED backlight LCD ekran sa opcijom local dimming-a.Upravo se sposobnost ekrana da u isto vreme prikaže potpuno crnu i svetle nijanse smatra “dinamičkim opsegom”, mada mi često koristimo(možda i pogrešan skraćeni) termin “dinamika”. Iako će vam se u radnjama učiniti da i LCDTV uređaji imaju dobre crne, imajte u vidu da su radnje fantastično osvetljene, te da ćete u toplini kućnog doma posmatrati (filmove) u nešto do mnogo zamračenijim ambijentima, što potpuno menja percepciju koju svako ima kada posmatra tamne scene.Bolji prikaz crne ne možete postići smanjenjem osvetljenja (brightness)jer se tako istovremeno gubi dinamički opseg, pa je praktično nemoguće razaznati suptilne detalje u tamnijim delovima sive (tzv. black shadow detail).Baš u ovim stvarima plazma TV ekrani su bolji od standardnih LCDTV uređaja, dok su, s druge strane, LCD-ovi bolji od plazmi pri prikazu jako svetlih scena, te su pogodniji za gledanje TV programa tokom dana i u jako osvetljenim prostorijama. Dakle, plazma televizori nisu pogodni za jako osvetljene prostorije, a kako ne mogu da prikažu uniformno svetlu površinu onoliko svetlo koliko to može LCDTV,generalno neće ponuditi toliko kontrastnu sliku u slučaju da ga posmatrate u jako osvetljenoj prostoriji (recimo, dvostrano orijentisana dnevna soba tokom prepodneva ili popodneva). Refleksija je još jedan problem kod plazma TV uređaja, jer svaki od njih ima zaštitno stakla koje opet ima i određen nivo refleksije, pa ako je vaš stan tokom dana prilično osvetljen, a tv program uglavnom gledate preko dana, LCD bi bio logičniji izbor. Ipak, tokom večernjih časova, nijedan LCDTV neće pružiti tako živu i prirodnu sliku kao što će to učiniti dobra "plazma". reprodukciju boja… Kvalitet reprodukcije boja je još jedna stvar koju ćete teško moći da procenite posmatrajući TV uređaje u samoj radnji. Ako su televizori uključeni, retko kada su optimalno podešeni i često su u “store” modu,kada je dinamički kontrast povećan, a broj refleksija ogroman da biste išta mogli dobro da vidite. Ako uspete da se dočepate daljinskog upravljača ili posmatrate ekran u nekim “normalnijim” uslovima, tj.tokom dana, postavite temperaturu boja na 6500 Kelvina i isključite ili smanjite dinamički kontrast. Zatim smanjite i statički kontrast i povećajte osvetljenje dok u nekom od LCD testova ne primetite što bolji prikaz gradijenta i što zagasitiju crnu, ali bez pojave banding-a(trakica na gradijetima, koji bi trebalo da budu glatki). Mnogi novi(Samsung i LG) LCDTV uređaji imaju i odlične “čarobnjake” koji vam objašnjavaju kako da optimalno podesite sliku prema svetlosnim uslovima u kojima se nalazite. rezoluciju i oštrinu prikaza, generalno… Iako HDTV uređaji prikazuju od tri do pet puta više detalja nego standardni SD TV uređaji, nije svaki od modela koji su u stanju da prikažu Full HD rezoluciju sposoban da prikaže isti broj finih detalja.Naravno, ako imate mogućnosti, izaberite Full HD HDTV uređaj, iako će vam mnogi reći da sa udaljenosti od dva i po i više metara, nećete moći da vidite razliku između 720p i 1080p rezolucije. Razlika jeste suptilna, ali postoji i svaki filmofil će znati da je ceni! Uostalom,Blu-ray je postao standard za filmove, baš kao što je i Sony PlayStation 3 standardna konzola za igranje – oba standarda isporučuju 1080p output. Većina novih HDTV uređaja ima mogućnost 1:1 prikaza slike, tako da nema nikakve interpolacije niti reskaliranja sadržaja. pokretnu rezoluciju, odziv i 100 Hz procesiranje… Kada je dalje testiranje samih mogućnosti i kvaliteta prikaza koje LCDTV uređaj pruža - nije sve samo u statičnoj slici, kontrastu i testu najrazličitijih paterna. Pomenimo još jednom i, recimo, pojam pokretne rezolucije (motion resolution), koja predstavlja podatak o tome koliko linija televizor prikazuje prilikom pokretne slike. Što je veći broj pokretnih linija, prikaz slike u brzim scenama će biti detaljniji i imaće manje "motion blura" i "ghostinga". Prosek kod LCD televizora kreće od 300 linija (od mogućih 1080 kod FullHD 1080p televizora), preko 600-700 linija kod novijih modela sa 100Hz ekranima.Opet, kod ovih TV aparata se može javiti i novi problem, koji izaziva interpolacija, tj. ubacivanje nepostojećeg frame-a između dva već postojeća frame-a da bi se dobio fluidniji prikaz i izbegao motion blur (TV signal podrazumeva daje 50 (polu)sličica u sekundi, tj. 50 Hz). Zbog ove kompenzacije koju pravi elektronika TV aparata (i odgovarajući softver), gledanje filmskog materijala sa uključenom opcijom High 100Hz nije preporučljivo jer film može dobiti izgled snimka dobijen amaterskom kamerom (nešto detaljniji opis je neprirodni izgled pokreta u filmu, kao da su isuviše glatki, neprirodni i ubrzani). Ipak, trebalo bi napomenuti da su i ovi algoritmi dosta napredovali kako bi se ova nuspojava umanjila, pa je, recimo, to jedan od razloga zbog koga bi trebalo uzimati noviji model televizora - nemojte se upecati na priču prodavca da je novi model "skroz isti samo su mu promenili dizajn i dodali još jedan konektor koji ionako nećete koristiti". agresivnost algoritma i prag tolerancije na "greške" koje, s druge strane, čine da pokretna slika deluje prirodnije. Tako se lako može podesiti da 100 Hz opcija eliminiše pomenuti "amaterski video efekat" sa snimka, time dobijajući oko 600 linija pokretne rezolucije i u filmovima, ali i pri pregledu sportskog programa. Kada već pričamo o pokretnoj rezoluciji, reći ćemo i to da je još jedna prednost plazma ekrana u tome što oni prikazuju 700 od 768 linija pokretne rezolucije kod HD Ready 720p (480Hz subfield drive) i punih 1080 linija pokretne rezolucije kod FullHD 1080p NEO-pdp plazma ploča tj. televizora (600Hz subfield drive). Još jedna od naširoko pominjanih prednosti plazma ekrana je i činjenica da imaju gotovo beskonačno mali odziv (0.001 ms u odnosu na LCD kod kojih je prosek, u praksi od 4-5 do 12 ms). vidljive uglove... Osim poboljšanog prikaza crne boje, dosta je urađeno i na poboljšanju druge mane LCD tehnologije – vidljivih uglova. Iako su LCDTV aparati u ovoj "disciplini" mnogo bolji od TN-baziranih desktop monitora na kojima radi najveća većina korisnika PC računara, najpre zbog toga što su u "televizore" najčešće implementirane In-Plane Switching i Vertical Alignment TFT matrice, situacija i dalje nije idealna i plazma ekrani i dalje nisu dostignuti (baš kao što nisu dostinuti ni u brzini odziva, dubini crne ili uniformnosti). I dok proizvođači deklarišu ugao gledanja od blizu 180 stepeni (što donekle jeste tačno, jer ćete videti sliku čak iz "mrtvog" ugla), to nikako ne znači da će kontrast i osvetljenost, pa čak i definicija boja ostati isti pri svakom uglu kao što je to slučaj kod plazma ekrana. Prosečni realni ugao gledanja kod dobrog LCD ekrana unutar TV aparata bi bio nekih 30 stepeni sa leve i desne strane(ukupno 60 stepeni) pre nego što slika počne da menja karakteristike.Kod TN film monitora, ovaj ugao je i do tri puta manji, pa je onda jasno zbog čega smo rekli da kod LCDTV uređaja ovo više ne predstavlja problem. Ipak, ako računate na to da na svoj TV gledate iz jednog od ćoškova vaše sobe, još jednom razmislite o tome da li je za vas bolji izbor plazma, jer je kod njih vidljivi ugao zaista realnih 180 stepeni… procesiranju i obradi video signala, tjunerima... Procesiranje video materijala je nešto o čemu ne bi trebalo preterano da brinete – noviji modeli, od kraja 2009. uglavnom imaju najosnovnije metode skaliranja, de-internacing-a, uklanjanja šuma u emitovanom signalu ili SD signalu… Jedna od možda bitnijih mogućnosti je posedovanje 24p Real Cinema tj. 5:5 pulldown procesiranja što je bitno ako gledate filmove izvorno snimane za reprodukciju sa 24 frejma u sekundi. S obzirom da brojka 24 nije deljiva sa 50, 100 ili više (na koliko se „osvežava“ slika na ekranu), poseban algoritam brine o vernosti prikaza. Ipak, ako posmatrate sliku sa računara ili plejera, uglavnom će softver ili njihova elektronika već pripremiti sve što je potrebno za optimalni užitak, a ako sliku posmatrate sa kablovskog ili satelitskog izvora, skuplji i najskuplji modeli mogu pružiti nešto bolji kvalitet slike, ali se razlika obično vidi i primećuje samo u specijalnim situacijama ili testovima koji su dizajnirani da prikažu eventualne anomalije koje sistemi i algoritmi za procesiranje videa imaju (ili nemaju ili ne rade kako treba) unutar HDTV uređaja. podržava najveći broj aktuelnih modela. Dakle, DVB-T2 kompatibilni tjuneri su još uvek retkost, ali ćemo ih tokom 2011. viđati u sve većem broju uređaja. Ako, pak, sada kupite LCDTV ili Plazmu, ne brinite, lako ćete kupiti i eksterni tjuner, a sve su šanse da će ih kablovski provajderi i davati u paketu sa pretplatom (baš kao što sada, recimo, daju kablovske i ADSL modeme). I na kraju Da li je veličina bitna? Ili se sve svodi na priču o kvantitetu protiv kvaliteta. Kao i uvek, stvar je u tome šta je korisniku primarno, šta za njega i sobu u kojoj će držati HDTV uređaj predstavlja veliku ili malu dijagonalu.Čudno je kako je 46” Plazma ekran bio veliki onog dana kada je kupljen, a sada verovatno ni 50” nije prava stvar, već bi bilo bolje da je dijagonala oko 60-65”. Drugim rečima,sve je i stvar navike, ali postoje nekakve smernice. sobi, sa recimo – tri metra, minimum bi bio 46 inča, poželjno oko 50.Većini bi se učinilo da je “TV ogroman”, ali to je svačili prvi utisak,jer su navikli na CRT kutijice male efektivne vidljive dijagonale (još ako se gleda 16 : 9 na njemu, eto propale večeri) i rezolucije ne veće od avatara na mnogim online forumima. No, jednom kada se naviknete na optimalnu dijagonalu i prikaz, teško je ići nazad. |
Re: Edukacija & Editorijal
Svaki
“klasičan” LCD ekran iza panela od tečnih kristala ima lampu koja je
izvor svetlosti. Naravno, sama TFT matrica čiji kristali u okviru
svakog subpiksela prelamaju svetlosne zrake i “dele” ih na odgovarajuće
boje je drugi ključni deo ekrana. Pozadinsko osvetljenje,odnosno njegov
kvalitet, nešto je od čega se polazi kada je u pitanju kvalitet prikaza
boja kod TFT monitora, ali i uniformnost ili kontrast.Do sada su TFT
monitori kao pozadinsko osvetljenje koristili fluorescentne lampe,
koje, kakvog god oblika bile, nikada ne mogu da pruže idealno uniformno
osvetljenje preko cele površine ekrana.Naravno, ugrađeni filteri ili
difuzor, ali i polarizator zajedno povećavaju ujednačenost, jer su same
lampe postavljene na nekoliko mesta iza matrice od tečnih kristala, ali
rezultat nikada nije idealan
kao što bi bio, kada bi iza svakog
piksela postojala jedna mala lampa.Nadamo se da je ovo i sasvim logično
i veoma jasno. Kako tehnologija napreduje, tehnologije koje su nekada
bile veoma skupe ili tek eksperimentalne, polako počinju da osvajaju
tržište, sve dok ne postanu
mainstream . LCD monitori su to
već odavno, ali svi oni imaju nekoliko mana. Ako smo uspeli da se
izborimo sa kašnjenjem prikaza ili vidljivim uglovima, ujednačenost
pozadinskog osvetljenja i prikaz tamnih nijansi, tj. crne su ostale
neke od bolnih tačaka za
perfekcioniste.
prikaza boja takođe zavisi od tipa i kvaliteta pozadinskog osvetljenja.
Bez obzira na istraživanja koja su pokazala da ljudi nisu sposobni da
razlikuju više od nekoliko desetina hiljada nijansi, vrlo se lako može
uočiti razlika između 18-bitnog i 24-bitnog prikaza, najpre zbog
anomalija koje se pojavljuju na blago uniformnim površinama čije se
nijanse lagano pretapaju iz jedne u drugu, njoj sličnu nijansu.Čak i
korisnici koji ne znaju gde bi trebalo da gledaju, mogu da ih uoče. Sve
zahtevnija publika zahteva da boje budu verne i precizne – jer je jasno
da svako očekuje visok kvalitet od uređaja koji su platili više stotina
ili više hiljada evra. I ranije su postojali displeji koji prikazuju
širi opseg boja vidljivog spektra, kakvi su LCD monitori sa WCG CCFL
lampama - Cold Cathode Fluorescent Lamp imaju skoro svi standardni LCD ekrani, ali oni namenjeni
profesionalcima
poseduju tzv. Wide Color Gamut lampe čija svetlost sadrži veći opseg
boja, a koje se u okviru tih monitora mogu i zameniti, pošto im je
radni vek kraći; kod konfekcijskih monitora se,nakon što lampe dotraju,
ceo monitor mora zameniti. Takođe, za profesionalnu upotrebu se i dalje
koriste CRT-ovi koji imaju poseban fosfor u katodnim nitima, koji pod
naponom takođe emituju svetlost šireg kolornog opsega.
CCFL cutout - matrica, polarizator, difuzor i na kraju, "hladne katode" |
vernost boja pri prikazu zahteva od tehnologije da ide korak dalje – pa
se pre nekih desetak godina dosta radilo na tome da CCFL monitore
zameni posebna serija TFT-ova koje za pozadinsko osvetljenje „koriste”
light-emitting diodes (LED). Tehnologija TFT matrice se time
bitno
ne menja – „bela” se i dalje razdvaja na R, G i B komponente, kao i u
slučaju klasičnih fluorescentnih lampi, ali osvetljenje koje daju ove
LE diode pruža daleko daleko širi opseg boja, pogotovo nijansi koje su
blizu crvenih i zelenih. Uz to, osim što je manji potrošač, LED
pozadinsko osvetljenje pruža i daleko duži radni vek – 100.000 sati je garantovani minimum.
Prednosti LED pozadinskog osvetljenja
Prvo
bi trebalo napomenuti da termin “LED TV” koji su u početku koristili
skoro svi proizvođači LCDTV uređaja, ne treba zameniti za OLED (Organic
LED) tehnologiju. LED TV, odnosno, pravilno rečeno LCDTV sa LED
pozadinskim osvetljenjem je klasičan LCD TV uređaj koji umesto CCFL
lampi ima LED diode kao izvor osvetljenja. LED TV uređaji se po
tehnologiji dele na dva tipa:
- Dynamic RGB LED LCDTV uređaji (najčešće sa funkcijom local dimming zbog
koje je neki tako i nazivaju), koji iza LCD panela / matrice poseduju
niz LED dioda. Ovaj tip se dodatno može podeliti na one koji imaju
zelene, crvene i plave LED diode iza panela i drugi, koji ima
standardne bele diode (ovaj tip je najređi na tržištu)
- Edge LED LCDTV uređaji (najčešće sretani), koji
imaju LED diode na ivicama ekrana, kao i specijalni difuzor koji služi
da se postigne što veća uniformnost pozadinskog osvetljenja. Ovaj tip
LCD-LED ekrana je osim kod tankih LCDTV uređaja prisutan i kod sve
većeg broja ekrana kod notebook i netbook računara.
Prvi tip, Dynamic RGB LED LCDTV
– je skuplji, jer zahteva veći broj LED dioda i posebnu elektroniku
koja analizira osvetljenost prikaza, pa u realnom vremenu podešava
lokalnu
osvetljenost svake (grupe) LED dioda, kao i nijansu koja je potrebna da se prikaže (local dimming).
Iz tog razloga, ovaj tip LCD TV uređaja nudi viši praktični kontrast i
bolju dinamiku, što je i logično jer se u isto vreme mogu prikazati i
jako tamne i jako svetle površine.
Dynamic RGB LED pozadinsko osvetljenje |
S obzirom na to da omogućava kreiranje jako tankih TV uređaja, difuzor
se mora napraviti od kvalitetnog materijala, uz visoku kontrolu
kvaliteta (tokom transporta, difuzor mora da ostane na mestu, a pošto
je sam LCDTV jako lagan i tanak, teško je postići optimum i napraviti
kompromise između mase, dimenzija, kvaliteta materijala i konačne cene
proizvoda). Osim difuzora, tu je i poseban “light guide” panel koji
služi da se svetlost sa ivica sprovede preko čitave površine, kako bi
osvetlio sam difuzor i LCD matricu.
LED diode na ivicama Samsung LCDTV uređaja |
slike, ali su neki od modela za 2009. godinu, kao i većina modela za
2010. prestali da je koriste. Edge LED ekrani su skuplji od CCFL najpre
zbog toga što su ti modeli pozicionirani u višu klasu, pa plene
dizajnom
i gomilom drugih mogućnosti (HD video i audio plejer, USB konektori,
5-6 HDMI priključaka, web servisi itd.), ali generalno, Edge LED ekran
i isti takav CCFL ekran u proizvodnji koštaju jako slično, s
tendencijom na to da Edge LED modeli uskoro koštaju i manje.
- i do 45% niža potrošnja
- viši nivo osvetljenja i kontrasta, uz bolji prikaz crne
- mogućnost kreiranja jako tankih uređaja
- verniji prikaz boja (ovo važi za Dynamic RGB LED tip ekrana)
Kao što znamo, najveća prednost Dynamic RGB LED ekrana je local dimming opcija koja omogućava bolju dinamiku, preciznije boje i verniju crnu. Kao što
možete videti na slici, ovaj tip LCDTV uređaja omogućava jako visoke kontraste.
LCDTV uređaji sa LED osvetljenjem takođe imaju određenih problema sa
bržim gubitkom kontrasta i vernog prikaza boja pri posmatranju pod
uglom većim od 30 stepeni u odnosu na pravu koja je normalna na ravan
površine ekrana. Naravno, najveći faktor za kvalitet vidljivog ugla je
tip LCD matrice – najbolji u tome su, generalno rečeno (mada postoje i
izuzeci), IPS paneli, zatim xVA paneli i na kraju – TN matrice, koje se
i ne koriste kod LCDTV uređaja (već samo kod desktop monitora i ekrana notebook uređaja).
Dakle,
ako vam neko kaže da su vidljivi uglovi nekog LCDTV-a sada bolji zato
što on ima LED pozadinsko osvetljenje – verovatno to neće biti prva
pogrešna informacija koju vam je dao.
praksi, Edge-LED LCDTV pruža kontrastniju i kvalitetniju sliku,ali samo
za nijansu, iako biste u praksi rekli da je ona dosta bolja.Ipak, dosta
kvalitetniju sliku, sa fantastičnom crnom i pravom dinamikom pružaju
Dynamic RGB LED modeli sa opcijom local dimming ali su oni i
dalje izuzetno skupi. Ako vam kažemo da dosta povoljniji Edge-LED
modeli koštaju od 70 do 120% više od sličnog modela istog proizvođača
sa CCFL osvetljenjem, onda će vam verovatno biti jasno da su Dynamic
RGB LED i dalje veoma skupe, retke zverke – pogotovo na
našem
tržištu. Takođe, LED ekrani jesu manji potrošači od konvencionalnih
CCFL modela, ali ne za 40%, već pre za nekih 10-12%, što ćete teško
videti na računu za struju. Proizvođači ističu i da su LED LCDTV
uređaji „zeleniji“, jer se u proizvodnji ne koriste olovo i živa, već
galijum i arsenijum.
napomenuti da je do nedavno Samsung bio pobornik Edge LED tehnologije,
dok je LG „zastupao“ direct RGB LED tehnologiju, iako oba proizvođača
imaju modele sa oba tipa osvetljenja. Sony, osim obe LED tehnologije,
ima i HCFL osvetljenje – Hot Cathode Fluorescent Lamp, za koju tvrdi da
je manji potrošač od CCFL lampi.
ukratko;
Plazma
ekrani su poznati po svojoj dobroj dinamici, odnosno mogućnosti da
prikažu izuzetno mnogo detalja u tamnijim delovima sive,kao i da
prikažu zagasito crnu, kada je to potrebno. Štaviše,najipresivnije je
to što je Plazma takva HDTV tehnologija koja može da prikaže i idealno
crnu (površinu) koja se nalazi odmah pored daleko svetlijih površina –
i to u isto vreme. Plazme su, zbog karakteristike tehnologije, ovo u
stanju da prikažu već duži niz godina, a tek nedavno su se pojavili
LCDTV ekrani sa LED pozadinskim osvetljenjem i opcijom local dimming koje
su jednako ili skoro jednako uspešne u ovoj “disciplini”. LCD koji nema
niz LED dioda iza ekrana i mora da bude lošiji u prikazu crne boje zbog
nemogućnosti totalnog zaustavljanja osvetljenja koje dolazi iz
pozadine. Tako se pri posmatranju LCD ekrana u kompletnom mraku moglo
primetiti da crna boja (pri prikazu filmova, tokom tamnih scena)zapravo
nije bila crna, već je tamno siva. Vremenom je tehnologija napredovala,
pa su se proizvođači LCD televizora znatno poboljšali upravo na ovom
polju. Današnji modeli LCD televizora, u zavisnosti od cene, prilaze
jako blizu nivou dubine crne boje koju pruža plasma.Edge LED LCDTV
uređaji pružaju veoma dobar prikaz crne i to zbog mogućnosti gašenja
pozadinskog osvetljenja tamo gde ono nije potrebno.Mane Edge LED
tehnologije su, s druge strane lošija uniformnost zbog pozicije dioda
na ivicama televizora i auto dimming koji čini čuda za dubinu
crne, ali kada se ukupno tamnija slika (noćna scena u filmu i sl.)
dodatno zatamni, u isto vreme se zatamne i delovi slike koji bi i dalje
trebalo da budu svetli (kao što je prevod ispod donje ivice filma, na
primer), a to je loša stvar, jer sve primećuju i manje zahtevni
“gledaoci”, dok one koji žele samo najbolje ume i prilično da
iritira.
Za sada, mi smatramo da Edge LED LCD televizori imaju previše visoku
cenu za to što nude, pogotovo kad se u obzir uzmu navedene mane,ali
zato tvrdimo da je puna pozadina svetlećih dioda kao pozadinsko
osvetljenje prava stvar, koja je, za sada - papreno skupa i nalazi se
tek u ponekom TV aparatu u ponudi na domaćem tržištu.
poboljšanog prikaza crne boje, dosta je urađeno i na poboljšanju druge
mane LCD tehnologije. Iako su LCDTV aparati u ovoj "disciplini" mnogo
bolji od TN-baziranih desktop monitora na kojima radi najveća većina
korisnika PC računara, najpre zbog toga što su u "televizore" najčešće
implementirane In-Plane Switching i Vertical Alignment
TFT
matrice, situacija i dalje nije idealna i plazma ekrani i dalje nisu
dostignuti (baš kao što nisu dostinuti ni u brzini odziva, dubini crne
ili uniformnosti). I dok proizvođači deklarišu ugao gledanja od blizu
180, to nikako ne znači da će kontrast i osvetljenost, pa čak i
definicija boja ostati isti pri svakom uglu kao što je to slučaj kod
plazma ekrana. Prosečni realni ugao gledanja kod dobrog LCD ekrana
unutar TV aparata bi bio nekih 30 stepeni sa leve i desne strane(ukupno
60 stepeni) pre nego što slika počne da menja karakteristike.
Kod TN
film monitora, ovaj ugao je i do tri puta manji, pa je onda jasno zbog
čega smo rekli da kod LCDTV uređaja ovo više ne predstavlja problem.
Ipak, ako računate na to da na svoj TV gledate iz jednog od ćoškova
vaše sobe, još jednom razmislite o tome da li je za vas bolji
izbor plazma.
Re: Edukacija & Editorijal
Savremeni prenosni računar po definiciji teži da objedini što više mogućnosti i funkcija u jedno, kompaktno pakovanje. Nije sporno da je ova forma računara superiorna u odnosu na druge iz tačke gledišta najvećeg broja korisnika, a konstantan uspon prenosnih računara, njihov rast prodaje i sve jasnija svest korisnika o tome da im „treba baš laptop“ jasno govore u prilog tome. No, to ima i svoju drugu stranu – čak i sa najboljom i najkvalitetnijom integracijom, uvek će postojati mogućnost da vam nešto nedostaje. Pride, razvrstavanje prenosnih računara po klasama uzrokuje da ćete se možda opredeliti za neki model svesno idući
na kompromisno rešenje. Stoga, uvek postoji prostor za dodatno proširenje mogućnosti i funkcionalnosti prenosnih računara. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na njih, razmotriti na koji način možete da „dopunite“ svoj računar, kako da mu proširite funkcionalnosti i šta ćete time dobiti, koje su pozitivne strane, a čega trebate da se pazite. Vraćamo se osnovama i smatramo da je ovakav tekst neophodan,pre svega sa edukativne strane. Veliki broj korisnika i čitalaca našeg sajta odlično zna šta očekuje i želi od svog računara i u skladu sa tim bira dodatke za njega. Sa druge strane, veliki broj korisnika nema jasnu predstavu šta bi mu moglo koristiti, čime bi mogao proširiti neku funkcionalnost i šta od svega ima smisla uzeti. Čak bi i oni iskusniji i prekaljeniji mogli da pronađu nešto novo i zanimljivo u ovim redovima. Pogledajmo šta od dodataka smatramo zanimljivim kada su notebook računari u pitanju.
Miševi
Tako bazična stvar, da nam je gotovo promakla dok smo osmišljavali šta sve može činiti dodatak za prenosne računare. Miševi su esencijalna stvar današnjih računara, pa tako ni prenosni računari nisu izuzetak. Jedan od dva osnovna ulazna uređaja (uz tastaturu), danas su miševi nezaobilazna stavka za sve korisnike računara. Kod prenosnih računara, pak, postoje dve specifičnosti. Prva od njih je da se, iako se miševi dobijaju na poklon uz određene, uglavnom luksuzne modele, po pravilu miševi ne isporučuju uz računare, već se moraju dokupiti. Druga specifičnost jeste u prisustvu tačpeda, ulaznog uređaja koji uspešno „emulira“ miša. Kako u poslednje vreme ovi uređaji dobijaju dodatne funkcije i proširuje im se upotrebljivost, ali i kvalitet, više se ne može reći da tačpedovi ne mogu da posluže kao zamena do određene mere, uglavnom u nezahtevnim situacijama. Međutim, miš je i dalje „zakon“ za išta ozbiljnije.
Dolazimo do mnogo težeg dela priče, a to je za kakvog se miša odlučiti. Ovde sve zavisi od vaših preferencija. Da li ćete uzeti veliki ili mali miš, žičani ili bežični, zavisi od vas. Postoji čitava klasa tzv. notebook miševa, ali naš savet je da se ne ograničavate isključivo na nju, pošto se uglavnom radi o miševima malih dimenzija, a kakav ćete miš koristiti zavisi od vas. Ako želite da se poigrate,svakako vam preporučujemo neki od većih igračkih miševa ergonomskog oblika, a ako nemate nekih profesionalnih ambicija prema korišćenju računara, uvek možete da uzmete bilo koji mali miš, opredeljujući se prema boji. Na raspolaganju vam je veliki broj modela najrazličitijih karakteristika. Žičani miševi se bodu po pravilu na USB port, dok kod bežičnih imamo manji broj Bluetooth miševa, te daleko značajniji broj miševa koji se oslanjaju na risiver koji se bode u USB port. S tim u vezi, preporučili bismo vam miševe sa mikro risiverima, kakve danas možete naći u ponudi raznih brendova (Logitech, Microsoft, Choiix,Verbatim...) U praksi, miševi sa većim adapterima imaju tu manu da im
je adapter lako slomiti prilikom prenošenja. Zvuči pomalo smešno, ali lako ćete zapeti za nešto ili polomiti ga prilikom ubacivanja u torbu.Cene miševa idu od 500 pa do 5000 dinara, pojedini modeli su čak iskuplji.
Tastature
Da, svaki prenosni računar dolazi sa svojom tastaturom. Ipak, mnogi korisnici,a posebno oni koji su odskora vlasnici mobilnih računara imaju problema sa prilagođavanjem ili im treba neka veća tastatura od one koja stiže na samom laptopu.Ponovo, sve zavisi od vaših preferencija kada govorimo o veličini i tipu tastature. Znajte samo da na bilo koji USB port možete priključiti i potom koristiti bilo koju USB tastaturu.Slično važi i za bežične tastature, premda se od ekrana laptopa u principu korisnik ne odvaja previše tokom samog korišćenja, pa da mu
bude potrebna daljinska kontrola, za razliku od situacije kada ispred sebe ima veliki PC monitor ili TV displej. Cene tastatura mogu iznositi od 500 do 5,000 dinara, a kompleta i do 10,000 dinara, mada sumnjamo da ćete se za takve opcije opredeljivati nakon što ste se opredelili zaprenosni računar.
Dodatak koji ipak može dosta značiti jeste numerički deo tastature, koji se može kupiti i povezati na računar preko USB porta.Često se numerički deo tastature izostavlja, ili se „zgura“ na tastaturu, a ova stavka može naročito značiti onima koji rade po bankama ili drugim mestima gde se puno radi sa brojevima. Cena ovog dodatka iznosi 800 – 1,500 dinara, zavisno od toga da li nudi još neku funkciju (da li se može samostalno koristiti kao digitron, ili da donosi još pokoji USB port kako bi „nadoknadio“ onaj koji je već
zauzeo).
Torbe i rančevi
Nakon što zadovoljimo osnovne
potrebe kada se radi o ulaznim uređajima, na red dolaze „infrastrukturni dodaci“. Krajnje je logično da se prenosni računari – prenose, zar ne? Stoga vam je za tu svrhu potrebna torba ili ranac za nošenje računara. Same objekte za nošenje možemo razdvojiti na dve podgrupe, a svaku od njih na još dve. Torbe, kao što svi znamo, se nose u ruci, dok se rančevi nose na leđima. Od ovog principa odstupaju torbe sa naramenicom, koje olakšavaju nošenje i oslobađaju ruke. Dalje, svaki od njih možemo podeliti na model sa rudimetarnom funkcionalnošću i
proširenom funkcionalnošću. Šta podrazumevamo pod tim? Ako vam treba isključivo nešto što će prenositi sam računar, onda će vas zadovoljiti i osnovni modeli torbi i rančeva, sa niskom cenom. Međutim, ako vam treba nešto gde ćete prenositi još nešto, sa dosta pregrada za papire,
alatke, pomoćne materijale i slično, a gde je pregrada za notebook samo jedna od stavki, tu ulazimo u domen skupljih modela. Prve možete naći za 1,200-1,300 dinara, dok cene drugih idu i do 8,000-9,000 dinara, pa čak i više, zavisno od stepena luksuza. Ako ste poslovna osoba i
potrebno vam je nešto za prenošenje, preporučujemo torbu sa kojom ćete svakako delovati ozbiljnije na sastancima i koja će ići uz odelo i poslovan izgled, a ako vam poslovni aspekat nije bitan, mladi ste i bezbrižni, ili jednostavno želite nešto što ćete staviti na leđa i
pride u to potrpati hrpu stvari različitih oblika i dimenzija, ranac je logičan izbor. Za male netbook-ove postoje i posebne futrole za nošenje, koje takođe mogu biti interesantne za jedan krug korisnika.
Kuleri i ergonomska postolja
Ergonomija je stavka koja je u fokusu brojnih proizvođača dodataka ove vrste.Kakav će dodatak biti i koje će funkcionalnosti imati, zavisi od toga šta korisniku treba, a od toga dalje zavisi cena. Postoje najobičnija
ležišta za laptop mekog tipa, koja su namenjena tome da držite laptop u krilu, a da vas on ne greje ili da tvrdim površinama iritira vašu kožu.Sa druge strane, oni kojima trebaju viši nivou ergonomije, mogu pazariti postolja za laptopove. Ona su namenjena korisnicima koji žele
da ne budu baš toliko pogrbljeni prilikom rada za laptopom na stolu, pa tako izdižu laptop iznad podloge i dovode ekran daleko bliže nivou očiju. Tada do izražaja dolaze ergonomska postolja, koja podižu računare (istovremeno zakošavajući deo na kome je tastatura), što
potencijalno može biti daleko bolji položaj za rad.
postolje spaja sa laptopom preko istog kako bi se napajao kuler, ali se nemojte bojati da ćete nepovratno izgubiti dragoceni port. Naprednije verzije stižu i sa dodatnim mogućnostima, kao što je USB hub ugrađen u laptop kuler. Ukoliko želite, možete uzeti i neki „blješteći“ model sa ugrađenim LEDom. U pojedinim slučajevima, na ovakva postolja se mogu dodati i zvučnici (jedan od Logitech Alto modela). Cene ovakvih naprava se kreću od otprilike 2,000 pa do 6-7,000 dinara, zavisno od modela i
brenda.
Punjači
Univerzalni punjači su nešto na šta se verovatno niko od korisnika neće opredeliti dok ne naiđe na problem. Objektivno, laptopovi stižu sa svojim napajanjima i za tim nema previše potrebe. Ipak, ako naletite na problem, a prenosni računar je ionako van garantnog roka, možete se opredeliti za neki od univerzalnih strujnih adaptera, kakve, recimo,nude Cooler Master (pod svojim ili Choiix brendom) ili Vivanco. Oni
izgledaju i funkcionišu isto ili slično kao i onaj koji ste dobili uz notebook, stižu uglavnom u verzijama od 65 W i 90 W za snažnije modele prenosnih računara, a isporučuju se sa 15-ak različitih završetaka, što im obezbeđuje kompatibilnost sa širokim spektrom uređaja raznih proizvođača. Postoje i posebni modeli punjača, koji se priključuju – recimo – na automobile, omogućavajući punjenje računara u pokretu.
Recimo, univerzalni autopunjači za laptopove koji rade na 15 V-24 V bi mogli biti izuzetno zanimljiv izbor za korisnike. Zanimljivo je da su ovakvi punjači često i jeftiniji od klasičnih univerzalnih, koji koriste utičnice za struju.
Sredstva za čišćenje
Nezaobilazna stavka je krpa za čišćenje, koje dobijate uz veći broj modela. U vremenu kada se brojni prenosni računari isporučuju sa lako zaprljivim glossy slojem na poklopcu i slično ovakve stvari su od tolikog interesa, da ih nećete nikada vaditi iz torbe. U ostala sredstva za čišćenje mogli bismo ubrojati razne tečnosti za čišćenje LCD ekrana, sredstva za čišćenje tastatura, kompresor kojim možete „rasprskati“ sitne elemente prljavštine iz tastature i ostalih teško dostupnih delova računara.Naravno, uvek u obzir mogu doći razne četkice, samo pazite da su od mekanih vlakana, odnosno da ne preterate sa pritiskom i ne oštetite računar. Cene se kreću od oko 700 do 1,500 dinara.
Proširivanje mogućnosti i funkcionalnosti
Jedna od osnovnih, mada malo korišćenih mogućnosti za proširenje jeste dock. Dock je namenski kreiran dodatak na koji se notebook postavlja.Za razliku od ergonomskih postolja, njegova funkcija nije ergonomska,već se sastoji u proširivanju funkcionalnosti. Doda se koji USB port
viša, dodatni video izlaz, poneki slot i slično. Ima i nekoliko mana.Prva i osnovna je konceptualna, pošto se svaki dock pravi za poseban notebook,ali u današnje vreme malo koji notebook podržava priključivanje na dock, što u praksi znači i da u slučaju da promenite
notebook dock verovatno nećete moći da koristite. U najboljoj varijanti, bićete prilikom kupovine notebooka ograničeni na istog proizvođača, ili čak istu seriju, pod uslovom da želite da zadržite dock. Dalje, oni su poprilično skupi, i cene im lako dostižu i preko
100 evra. Treće, današnji prenosni računari, ruku na srce, podržavaju veoma puno opcija konektivnosti iovako. Stoga se korisnici, ako se već odlučuju na takav korak, opredeljuju da funkcionalnosti prošire na neki drugi način.
kartica i slično). Kad smo kod čitača kartica, današnji prenosni računari stižu sa ugrađenim čitačima, ali uvek postoji mogućnost da oni neće podržavati neki format koji vam je baš neophodan. ExpressCard slot je jedan od zanemarivanijih portova savremenih laptopova. Iako u
teoriji podržava komunikaciju brzinom PCI Express magistrale, u praksi se relativno mali broj dodataka pravi za njega, a ispitivanja su pokazala da svega 1 do 2 procenta korisnika mobilnih računara ikada iskoristi ovaj slot. Prednost je što dodaci mogu biti prilično
univerzalnog tipa. Recimo, možete kupiti USB 3.0 karticu,e/SATA konektor, model sa FireWire kontrolerom i portovima, ili dodati serijski port na vaš računar na ovaj način, ili pak dodati enkriptovani drajv ovim putem – sve to u ExpressCard formi. U principu, dodatke ovog
tipa nije baš tako lako naći i vrlo su specifični, te usmereni određenim korisnicima kojima su apsolutno neophodni.
Multimedija, prostor
Najpre ćemo ukratko
iskomentarisati prostor. Rešenje je vrlo prosto, USB hard disk. Naša pretpostavka je da će mnogim korisnicima korisniji biti 2,5-inčni modeli manjeg formata, ali ako notebook koristite isključivo u nekom unapred određenom prostoru, i veliki 3,5-inčni modeli mogu biti solidan
izbor usled velike količine skladišnog prostora. Diskovi danas stižu u kapacitetima od 250 do 640 GB kada govorimo o 2,5-inčnim modelima, a vrlo brzo će biti razbijene i TB barijere. Kod 3,5-inčnih modela se možete „rasprostrti“ i do 2 TB.
Što se multimedijalnog aspekta tiče, razgraničićemo ga na dva aspekta. Prvi su web kamere, mikrofoni i slušalice sa mikrofonom.Verovatno već i sami znate da u doba intenzivne IP komunikacije ovakve alatke postaju i neophodne za rad i poželjne za ostvarivanje i
održavanje kontakata sa porodicom, prijateljima i voljenim osobama.Danas svaki laptop ima web kameru, ali možda želite da priuštite sebi kvalitetniji model visoke rezolucije i boljeg softvera, a u tom slučaju vam na raspolaganju stoji veliki broj Logitech, Microsoft, Canyon i
sličnih web kamerica koje će ispuniti zadatak. Slična priča važi i za slušalice sa mikrofonom, pogodne za stalnu priču ili pak za gejming,zašto da ne? Cene ovih uređaja iznose od 700-800 dinara za slušalice,dok najbolje web kamere mogu da odu i preko 100 evra.
kvalitetu. Tu sada opet dolazimo do slične rasprave kao i kod miševa. Kakav vas kvalitet zvuka zadovoljava, koliki zvučnici smeju biti, da li obične mobilne zvučnike ili će laptop stajati u određenoj prostoriji pa se može uzeti i nešto kvalitetniji zvučnik sa sabvuferom, da li Bluetooth zvučnike kojima neće trebati žice, ili pak neki žičani model sa USB konekcijom...U praksi, ovde izbor zavisi od vas. Što veći i skuplji zvučnici, to bolji (uglavnom). Ako spadate u audiofila i/ili nekoga kome se „muzički ukus” ne završava na
basevima i kvaziritmičnom njihanju nauljenih maloletnica ili muljanju usnama čudnih likova u ogromnim, vrećastim pantalonama – a ruku na srce, i ukoliko spadate u njih, i volite muziku i zvuk, jednostavno ćete morati pre ili kasnije da uzmete nove zvučnike.
Zaključak
Pokušali smo da vam ukratko predočimo kakve sve opcije imate u pogledu proširivanja funkcionalnosti ili unapređivanja svog iskustva u domenu korišćenja prenosnog računara.
Ne znači da ćete sve naše preporuke prihvatiti, niti da treba da ih prihvatite, a sasvim je sigurno da od vaših specifičnih želja i potreba, te načina korišćenja vaših prenosnih računara zavisi koje dodatke biste uzeli u razmatranje. Razumemo i aspekat finansijskih
mogućnosti. Ipak, jedno je sigurno – prenosni računar kakav dolazi kada se izvadi iz kutije i dalje nije „ceo“. Razmislite o tome, šta biste želeli da on ima, čime biste ga mogli dopuniti. Od dopunjavanja proizvoda nečim za šta ste mislili da će raditi podrazumevano ima samo jedna gora stvar – ostaviti stvar neupotpunjenom i sakatiti svoje sopstveno iskustvo u radu sa računarom. Nemojte stoga prezati da uočeni nedostatak popravite ili dodate podršku za nešto kada je vaš računar u pitanju. Najgore je kada vi morate da se prilagođavate njemu, umesto da njega prilagođavate vama.
Napredne mogućnosti modernih matičnih ploča: ASUS
Nekada je pogrešan izbor matične ploče direktno implicirao i dosta ograničene mogućnosti, nestabilnost u radu, slabu kompatibilnost sa različitim memorijskih modulima, a da ne govorimo o overklokingu i ostalim stvarima. Danas više takvih problema nema, jer su proizvođači koji su ih proizvodili nestali sa tržišta ili su drastično promenili poslovnu politiku i vremenom vidno popravili kvalitet proizvoda. Tako u današnjim uslovima veoma teško možete kupiti matičnu ploču koja vam može zadavati pomenute probleme, što se definitivno može okarakterisati kao veliki napredak IT industrije po pitanju proizvodnje matičnih ploča. Pored toga, odnos između vrhunskih, dobrih i nešto slabijih matičnih ploča se tokom zadnjih godina toliko promenio, tako da je prosečnom kupcu veoma teško da izabere model ukoliko se uopšte upusti u razmišljanje o izboru. Jednostavno, bilo koji model za određenu platformu potpisan od renomiranog proizvođača je u velikoj većini slučajeva dovoljan da zadovolji standardne zahteve koji se danas očekuju od prosečnog računara. Naravno, razlike između modela i dalje
postoje, ali su sada te razlike mnogo manje i nešto teže primete za već navedenog prosečnog korisnika.
različitim memorijskih modulima, a da ne govorimo o overklokingu i ostalim stvarima. Danas više takvih problema nema, jer su proizvođači koji su ih proizvodili nestali sa tržišta ili su drastično promenili poslovnu politiku i vremenom vidno popravili kvalitet proizvoda. Tako u
današnjim uslovima veoma teško možete kupiti matičnu ploču koja vam može zadavati pomenute probleme, što se definitivno može okarakterisati kao veliki napredak IT industrije po pitanju proizvodnje matičnih ploča. Pored toga, odnos između vrhunskih, dobrih i nešto slabijih
matičnih ploča se tokom zadnjih godina toliko promenio, tako da je prosečnom kupcu veoma teško da izabere model ukoliko se uopšte upusti u razmišljanje o izboru. Jednostavno, bilo koji model za određenu platformu potpisan od renomiranog proizvođača je u velikoj većini
slučajeva dovoljan da zadovolji standardne zahteve koji se danas očekuju od prosečnog računara. Naravno, razlike između modela i dalje postoje, ali su sada te razlike mnogo manje i nešto teže primete za već navedenog prosečnog korisnika.
isti zadatak kada EPU nije bio uključen. Dual Intelligent Processor je, može se reći, kooperativna tehnologija koja u istom vremenu povećava perfomanse vašeg računa, dok istovremeno smanjuje potrošnju. ASUS Dual Intelligent Processor obećava skladan spoj dve
veoma bitne tehnologije, koje diretno utiču na povećanje perfomansi i smanjenje potrošnje.EPU
ASUS je počeo sa implementacijom ovog rešenja pre nekoliko meseci,pa se tako EPU čip može naći na svim novim modelima matičnih ploča, i za AMD i za Intel platformu. Radi se o posebnom čipu koji ima funkciju da optimizuje potrošnju energije i da istu potrošnju značajno smanji.
Ova ušteda energije se prvenstveno ostvaruje kroz „phase switching“ funkciju koja u trenucima manjeg opterećenja u deliću sekunde gasi određene delove naponske jedinice i na taj način se automatski ostvaruje i manja potrošnja energije.Čak i pod većim opterećenjem sistema, EPU čip je u stanju da konstantno prilagođava potrošnju energije, pa se ušteda može ostvariti i tokom upotrebe zahtevnijih aplikacija.
Jedan od udarnih mogućnosti novije generacije ASUS ploča je TurboV,odnosno komplet funkcija koje ima imaju svrhu automatskog overklokinga.Instalacijom TurboV softvera korisniku se otvara set overkloking mogućnosti kroz koje dosta detaljno može podešavati osnovne parametre
sistema. Može se menjati radni napon procesora, čipseta, memorije,množilac procesora,kao i obavezni takt osnovne sistemske magistrale.Naravno, ovo mogućnosti su namenjene iskusnijim overklokrima, dok je za sve ostale tu „Auto Tuning“ opcija. Aktiviranjem ove opcije,sistem će
sam utvrditi maksimalni stabilni radni takt procesora i prema tome podesiti sve ostale parametre. Nakon toga, ovi parametri su automatski snimljeni i mogu biti aktivirani u bilo kojem momentu kombinacijom tastera koju definišete za aktiviranje „TurboV“ moda.
tastera direktno na matičnoj ploči. TurboV taster predstavlja najprostoji mogući overkloking, gde se jednostavnim pritiskom na ovaj taster obavlja „auto overkloking“ procedura, i to bez ikakve potrebe ulaska u BIOS ili instalacije prethodno pomenutog softvera. Tako korisnici ploča sa TurboV tasterom nije ni potreban dodatni softver,te njegovo instaliranje ostaje samo kako dodatna mogućnost za one koji žele iz operativnog sistema detaljnije da se bave overklokingom. Pored overklokinga samog procesora,TurboV omogućava i overkloking integrisanog grafičkog jezgra ukoliko je isto prisutno na ploči.Ovim je korisniku omogućeno da performanse integrisane grafike još malo ubrza,a dotična funkcija je dostupna i na AMD i na Intel platformi koja ima integrisanu grafiku, što u čipsetu, što u samom procesoru.
Core Unlocker
Oko ove mogućnosti se u startu podigla velika prašina, jer je ASUS prvi na svom inicijalnom modelu baziranom na AMD 890 čipsetu ponudio ovu opciju.Dakle,„Core Unlocker“ omogućava da se aktiviraju isključena jezgra u AMD X2 ili X3 procesorima i na taj način i bez klasičnog overklokinga dobiju bolje performanse u odnosu na standardne mogućnosti procesora koji ste platili. Ukoliko se pitate kako je ovo moguće, odgovor je veoma prost. X2 ili X3 procesori se u praksi dobijaju isključivanjem neispravnih jezgara ili delova jezgra kod standardnih X4 procesora, te su tako na primer Phenom II X3 i Phenom II X2 modeli nastali od regularnih Phenom II X4 procesora kod kojih se pokazalo tokom test procedure da je jedno ili dva jezgra neispravno.
X4 procesora da pravi X2 i X3 varijante kako bi zahtevi tržišta za ovim procesorima bili zadovoljeni. Upravo ovde na scenu stupa „Core Unlocker“ funkcija koja omogućava da se kod ispravnih X4 procesora koju su pretvoreni u X2 ili X3 aktiviraju isključena jezgra. ASUS je prvi napravio korak u napred po ovom pitanju, a kasnije su ovu mogućnost na svoj 8XX bazirane matične ploče uvrstili i svi ostali proizvođači.Međutim, ASUS je i dalje jedini koji nudi ovu mogućnost bez ulaska u BIOS. Dakle, na samom PCB-u se nalazi „Core Unlocker“ prekidač i
jednostavnim pomeranjem ovog prekidača u „unlock“ položaj se automatski vrši otključavanje jezgara, i to bez ikakve potrebe ulaska u BIOS ili instalacije nekog dodatnog softvera.
AMD platformu. Ipak, ono što možemo malo da zamerimo kada je u pitanju CoreUnlocker je dosta agresivno reklamiranje ove funkcije, jer se njena upotreba ne može garantovati. Jednostavno, može se desiti da pri kupovini dobijete na primer Phenom II X2 550 BE procesor kod kojeg se
ne mogu otključati jezgra, i onda nema nikakve koristi od ove funkcije,pa shodno tome treba i adekvatno shvatiti ono što se nudi sa CoreUnlocker-om.
Memory OK
Usled velikog broja različitih memorijskih modula od strane raznih proizvođača,u praksi se može desiti da određeni moduli jednostavno neće „da se upale“ na nekoj matičnoj ploči. Uglavnom je ovde problem nemogućnosti da se definisani memorijski tajmnzi adekvatno postave od
strane matične ploče, pa tada ne pomaže ni restovanje BIOS-a.Jedino rešenje u ovom slučaju je upotreba druge memorije, podešavanje BIOS-a,pa na tek nakon toga vraćanje prvobitne memorije.
povoljne memorijske parametre sa kojima će uspešno doći do podizanja sistema. Ukoliko operacije ne uspe jednim potezom, sa dva ili više klika na MemoryOK taster će se ići na još sporije memorijske tajminge,kako bi na kraju došlo do uspešnog podizanja sistema.
Turbo Unlocker (TurboKeyII)
Ova funkcija je veoma slična CoreUnlocker-u, sa tim da se ovde radi o standardnom overklokingu.Međutim, kako TurboV auto tuning opcija daje mogućnost overklokinga kroz TurboV softver ili iz BIOS-a,TurboUnlocker prekidač koji se nalazi direktno na ploči daje opciju da
se overkloking takođe izvrši automatski, ali bez ikakvog ulaska u BIOS ili potrebe za dodatnim softverom. Tako je ASUS omogućio i onim najmanje iskusnim korisnicima da izvrše overkloking svog sistema,a da pri tome ne moraju ništa da urade sem da pomere jedan prekidač na ploči, baš kao što je to slučaj sa prekidačem za otključavanje jezgara.
Zaključak
Kompletan spisak svih specifičnosti i detalja koje ASUS ima na svojim matičnim pločama je veći, ali smo se ovog puta koncentrisali samo na one najbitnije, odnosno na one koje u realnosti korisnik može da oseti, primeti i iskoristi. Veoma pozitivna stvar je što ASUS tokom
zadnje godine pokazuje podjednaku zainteresovanost za razvoje modela matičnih ploča i za Intel i za AMD platforme, čime se korisnicima pružaju gotovo iste ASUS mogućnosti bez obzira za koju procesorsku stranu se opredele. Jedinistvene opcije poput CoreUnlocker-a i TurboKeyII su upravo one koje za korisnika predstavljaju najzanimljivije detalje, a za sada jedino ASUS nudi ove opcije na maksimalno pristupačan način. Ujedno su ovo detalji koji prave razliku
u ceni između određenih modela ili kategorija ploča, pa zbog toga ovde treba obratiti dodanu pažnju pri izboru matične ploče.
ploča uložu veliki trud i jednostavno se opredeli za neko klasično rešenje.
Re: Edukacija & Editorijal
Nekada je pogrešan izbor matične ploče direktno implicirao i dosta ograničene mogućnosti, nestabilnost u radu, slabu kompatibilnost sa različitim memorijskih modulima, a da ne govorimo o overklokingu i ostalim stvarima.Danas više tako loših ploča nema, jer su proizvođači koji su proizvodili takve modele ili više nama na IT mapi ili su drastično promenili politiku i popravili kvalitet proizvoda.Tako u današnjim uslovima veoma teško možete kupiti matičnu ploču koja vam može zadavati pomenute probleme, što se definitivno može okarakterisati kao veliki napredak IT industrije po pitanju proizvodnje matičnih
ploča. Pored toga,odnos između vrhunskih, dobrih i nešto slabijih matičnih ploča se tokom zadnjih godina toliko promenio,tako da je kupcima veoma teško da izaberu model ukoliko se uopšte upuste u razmišljanje o tome koji je model baš za njih. Jednostavno, bilo koji model za određenu platformu potpisan od renomiranog proizvođača je u velikoj većini slučajeva dovoljan da zadovolji standardne zahteve koji se danas očekuju od prosečnog računara.
Razlike između modela i dalje postoje, ali su sada te razlike mnogo manje i nešto teže primete za već navedenog prosečnog korisnika. Da bi odvojili svoje modele od konkurentskih, svi vodeći proizvođači ulažu dosta napora i sredstava u razvoj raznih mogućnosti koje imaju zadatak da krajnjem korisniku pruže nešto više od standardnog seta funkcija.Pošto je u okviru osnovnih karakteristika odavno sve rečeno i pokazano,uglavnom je koncetracija tih dodatnih mogućnosti usresređena naoverkloking sposobnosti određenog modela. Bilo da je u pitanju
implementacija boljeg hlađenja, jače naponske jedinice ili dodatni alati za overkloking, sve je to usmereno ka nešto iskusnijim korisnicima koji već pre kupovine nove matične ploče gledaju u ovom pravcu. Logično, mi smo tu da vam kroz testove matičnih ploča ukažemo na razlike za sve one koji uvek žele najbolji mogući proizvod za uložen novac, pa tako i na razlike po pitanju overklokinga. No, definitivno je činjenica da se tokom poslednjih godinu dana svi proizvođači ploča trude da na svojim modelima imaju što jednostavnije „auto overklok“
funkcije koje omogućavaju svima da bar u određenoj meri iskoriste overkloking potencijale svog novog računara. U regularnim testovima matičnih ploča koje radimo, većina tih mogućnosti je pomenuta, pa se i tu možete informisati o ovim dodatnim mogućnostima u koje proizvođači
ulažu toliko mnogo i na kojima se zasniva dobar deo marketing kampanje za neki model.
Gigabyte Unlocked Power
Od momenta kada je Intel predstavio Gulftown hexacore jezgro, zahtevi po pitanju naponske jedinice na matičnoj ploči su postali nešto veći. Ovo posebno važi ukoliko kupac Intel Core i7 980X procesora želi (a sigurno želi kada je već izdvojio dobranu količinu
novca za taj procesor), da izvuče maksimum performansi kroz overkloking. Kako bi izašao u susret ovim zahtevima, Gigabyte je na poslednjoj generaciji matičnih ploča za Intel platformu ( implementirao kompletno revidiranu i optimizovanu naponsku jedinicu. Naravno, osnova je sad već čuvena 24-phase naponska jedinica koja sa dodatnim unapređenjima nudi još bolje
karakteristike i to ne samo u teoriji. U osnovi, sam dizajn je ostao isti, ali se prešlo se upotrebu kvalitetnijih komponenti koje obezbeđuju duži radni vek, što je veoma bitno kada ova naponska jedinica na top Gigabyte matičnim pločama može da isporuči i do 1500W snage procesoru. „Multi-Gear Switcihing“ funkcija omogućava naponskoj jedinici da održi maksimalnu efikasnost i tokom najvećih zahteva za energijom, a sa druge strane omogućava manju potrošnju u situacijama kada kompletna 24-phase sekcija nije neophodna. Takođe, u standardnom režimu sa „DualPower Switch“ opcijom moguće je koristiti samo pola naponske jedinice, koja tada radi u 12-phase režim,dok je drugi deo totalno neaktivan. Ovim se dobija mogućnost da se jednostavno „štede“ komponente u momentima kada jednostavno nije potrebno 24-phase napajanje, čim se dodatno produžava radni vek naponske jedinice i cele matične ploče.
Gigabyte je prvi počeo da koristi slojeve bakra u svojim PCB-ovima,kako za matične ploče tako i za grafičke karte. Osnovna ideja iza upotrebe slojeva bakra ukupne težine dve unce je da se tako znatno poboljšava hlađenje PCB-a i svih komponenti. Bakar mnogo bolje provodi toplotu od ostalih metala koji se inače koriste u IT industriji (jasno, zlato bi bilo još bolje, ali... – prim. ured.)pa se tako najveći deo zagrevanja koji generiše naponska jedinica bolje raspoređuje na celu površinu PCB-a, ka delovima matične ploče ili kartice na kojima je lokalna količina zagrevanja mnogo manja, te ima više prostora za bolje odvođene disipirane energije. Osnovni problem ove ideje u činjenici da bakar pored boljeg sprovođenja toplote ima
karakteristiku da tu toplotu i teže oslobađa. No, kako se dva sloja bakra prostiru celom dužinom PCB-a ukupna toplota se ravnomerno raspoređuje i povećava se površina preko koje se ta toplota može osloboditi, čime na kraju treba da se dobije bolji nivo hlađenja i samim tim duži radni vek svih komponenti na PCB-u.
Smart6
U pitanju je još jedan softverski paket koji u određenoj meri povezuje funkcije koje nudi EasyTune6, ali i nudi par novih detalja koji mogu biti od koristi. Prva opcija je QuickBoost koje se takođe nalazi u EasyTune6 i nudi tri nivoa automatskog overklokinga. QuickBoot
opcija služi za ubrzavanje boot procedure računara, gde će skraćivanjem hardverske boot test procedure ceo proces biti skraćen za dve-tri sekunde. Pored toga, QuickBoot omogućava da trajanje učitavanja samog operativnog sistema bude kraće, a to se dobija upotrebom Suspended i Sleep moda, pa se nakon toga računar brže startuje. SmartRecovery je sistem koji obezbeđuje backup podataka prostim snimanjem stanja fajlova na određenoj particiji, a sam softver će konstantno vršiti update promene fajlova i dodavanja novih.
SmartRecovery nudi mogućnosti kreiranja do čak 60 posebnih snimanja stanja, tako da količina backup-ovanih podataka zavisi samo od količine prostora na hard disku. U slučaju da ste neki od fajlova slučajno obrisali, SmartRecovery vam omogućava da te fajlove lako vratite.
Naravno, postoji još dosta softvera i načina kako se može raditi backup ili vratiti obrisani fajlovi, ali se SmartRecovery dobija besplatno uz ploču što ga čini najprostijim rešenjem za većinu korisnika.
SmartDualBIOS je malo proširenje funkcije koju Gigabyte već deset godina koristi na svojim matičnim pločama. Pored prisustva drugog BIOS čipa koji je uvek tu da uskoči u pomoć ukoliko primarni BIOS iz nekog razloga odbije saradnju (usled propale procedure apdejta bios-a, na
primer), SmartDualBIOS nudi i mogućnost memorisanja određenih podataka.Tako je preko Smart6 softvera moguće zadati da SmartDualBIOS zapamti do 12 vaših bitnih passworda, pa tako čak u slučaju otkaza hard diska,zaboravljanja passworda i slično, sve to ostaje zabeleženo u
SmartDualBIOS-u, a kasnije se, veoma lako, ove informacije sa Smart6 softverom mogu i povratiti.
SmartRecorder je relativno jednostavan uslužni softver za praćenje aktivnosti računara, pa sa njim možete stalno proveriti ko je, kada i kako koristio računar u periodu kada niste bili pored računara. Na kraju, tu je i SmartLock koji omogućava roditeljima da na lak način
kontrolišu koliko im deca koriste računar. Tako je sa ovim softverom moguće odrediti kada i koliko vremena će biti moguće koristiti računar,a kada će se računar jednostavno zaključati.
USB 3.0 PowerBoost
Sada gotovo svi novi modeli matičnih ploča poseduju podršku za USB3.0 standard, ali se Gigabyte potrudio da na svojim modelima ovu funkciju još dodatno „pojača“. Radi se „PowerBoost“ tehnologiji koja jednostavno obezbeđuje tri puta više napajanja na USB 3.0 portovima, čime se dobija da veći broj uređaja može da radi samo preko napajanja
sa USB porta bez potrebe za dodatnim izvorom energije u vidu ispravljača i tome slično. Jedna od popularnijih funkcija koja ova tehnologija omogućava je direktno punjenje baterija na iPad i novim iPhone mobilnim telefonima, čime se izbegava konstantno „vucaranje“
punjača.
Rezime
Ukoliko pogledamo dodatne funkcije i mogućnosti koje je Gigabyte implementirao u svoje proizvode, možemo videti nešto drugačiji pristup u odnosu na konkurentske proizvođače. Tako na primer ASUS uz svoje modele nudi više hardveskih dodataka i "kozmetičkih" detalja, uglavnom
posvećenim overklokingu, dok Gigabyte to ne koristi i više se orjentiše na dodatne mogućnosti kroz razni dodatni softver.
Takođe, možemo reći da po pitanju naponske jedinice i nekih drugih detalja Gigabyte predstavlja „old school“ pristup, dok ostali sa raznim modifikacijama pokušavaju da uproste naponske jedinice i smanje količinu elektrolitskih komponenti na pločama. Pored toga, Gigabyte ima politiku da se UltraDurable3 principi koriste na svi modelima matičnih ploča, bez obzira o kojoj cenovnoj kategoriji se radi, a isto važi i za ponudu USB 3.0 i SerialATA 6 Gb/s podrške koja je takođe dostupna na gotovo svim novim modelima.
Gigabyte matične ploče korištene za potrebe pisanja ovog teksta ustupio Gigabyte.
Re: Edukacija & Editorijal
LCD tehnologija jeste dosta napredovala u poslednjih pet godina,ali se isto može reći i za plazma ekrane, iako se o njima mnogo manje priča među “običnim” korisnicima. Zaljubljenici u audio-video tehnologije,ipak, daleko više diskutuju o plazmama, što je zanimljiva činjenica
pogotovo ako se u obzir uzme i daleko manji broj različitih uređaja iz kategorije plazmi u odnosu na LCD. I dok je činjenica da su LCDTV uređaji daleko popularniji i brojniji, ali to, kao i sa svim stvarima,ne znači da su bolji. Osim toga što se plazma televizori ne prave ispod
veličine od 37 inča, oni su i za nijansu podložniji kvarovima,osetljiviji na transport i nešto su veći potrošači elekrične energije - mada je i na ovim poljima plazma tehnologija dosta napredovala. I dok TFT panele razvija i proizvodi daleko veći broj proizvođača,(a sami
ekrani od tečnih kristala se nalaze svuda - od displeja na satovima i mobilnim telefonima,preko ekrana unutar monitora i TV aparata,sve do ogromnih ekrana u izlozima i na bilbordima), plazma tehnologija je u nešto užoj upotrebi,pa se gotovo isključivo može naći u TV prijemnicima. Istina, televizor je danas i mnogo više od TV prijemnika,jer mnogi modeli imaju ne samo mogućnost da rade kao monitori, već i da(autonomno) pristupaju internetu,a uz to i dekodiraju DivX ili HD video (pa i audio) signal ili snimaju TV program. Upravo zbog toga je i priča o HDTV uređajima, testiranje istih i sve ono što nas očekuje u budućnosti (ko je rekao 3D?) jako uzbudljiva.
Panasonica, pa ćemo se i mi i njima pozabaviti i posvetiti im pažnju kroz drugi ovogodišnji uporedni test Plasma TV uređaja. Ipak,ne može se reći da Plasma televizori nisu atraktivni samo zato što je izbor „loš“.Jer, izbor je samo kvantitativno loš, jer je kvalitet bio i viši
od onog koji smo inicijalno očekivali.Plazma ekran je, dakle, kao i LCD ili OLED, jedan od tipova ravnog i tankog ekrana i sastoji se od velikog broja ćelija u kojima se nalazi smeša plemenitih gasova, najčešće helijuma, neona i ksenona. Ovi gasovi se,slično onom u neonskim lampama, pod naponom pobuđuju i prelaze iz gasovitog agregatnog stanja u stanje plazme,koja zatim emituje svetlost u ultraljubičastom opsegu,koje ljudsko oko ne može da detektuje.
, koji emituje svetlost vidljivog spektra.Sam plazma ekran se sastoji od plazma matrice,koju čine stotine hiljada ćelija sa smešom plemenitih gasova, koji je smešten “u sendvič” između dve staklene ploče, koje nisu identične. Plazma matrica se, kao što možete videti na priloženom crtežu, sastoji od samih piksela, ali i neophodnih elektroda: elektrode za adresiranje piksela se nalaze iza matrice, dok su elektrode za ekran smeštene ispred matrice, između dva sloja od posebnog materijala,koji je dodatno premazan tankim slojem magnezijum-dioksida i zajedno sa display elektrodama čini prvi dielektrik.Pod naponom,dielektrici se na tačno određenim adresama postavljaju na različite nivoe napona i u odnosu na sloj
dielektrika sa elektrodama za adresiranje (address) prave različite razlike potencijala (napona), što subpiksele na određenim pozicijama pobuđuje,jer se gasovi pretvaraju u plazmu, emituju ultraljubičastu svetlost koja pobuđuje fosfor unutar ćelija, koji zatim emituje vidljivu svetlost u određenoj boji i intenzitetu. Plasma ekran možete posmatrati kao matricu sastavljenu od stotina hiljada neonskih lampica i sasvim je jasno zbog čega on nema problem sa vidljivim uglovima.Najjednostavniji način da se objasni zbog čega plazma nema problema sa vidljivim uglovima je sledeći: svaki piksel emituje svetlost i to u „svim pravcima prema posmatraču“, dok svetlost koja dolazi sa LCD-a potiče od pozadinskog osvetljenja, pa na LCD ekran možete gledati kao na skup malenih ključaonica, poput onih na vratima.Kada gledate kroz ključaonicu,najviše ćete videti ako gledate kroz nju sasvim pravo. Ako se pomerite u levo ili desno,videćete sve manje i manje.
Plasma ekrani: zablude, mitovi i aktuelnosti
Prednosti plazme su u tome što imaju izuzetno visok kontrast.Sam kontrast je zapravo odnos u osvetljenosti između najsvetlije i najtamnije „boje“ koja je prikazana. Ako je kontrast nizak, ne možete videti veći broj suptilnih detalja, dinamika je loša,a boje postaju isprane i samim tim, čitava slika neubedljiva. Za plazma TV uređaje se kaže da imaju veći kontrast, iako mnogi, kada ih uporede sa novim LCDTV uređajima, ne bi mogli da se slože sa tim. Trik je u tome što je kontrast kod plazma ekrana efektivno jako veliki zbog toga što je osvetljenost najtamnije crne 0.00 lumina (određeni pikseli ne emituju nikakvu svetlost), dok je kod boljih LCD televizora negde oko 0.15-0.2 lumina (LCD panel ne može da zadrži svu svetlost koja dolazi odpozadinskog osvetljenja).
Još jedna prednost plazma ekrana je u tome što ih je tehnološki daleko lakše napraviti u većim dijagonalama od konkurentnih tehnologija.Postoje i primerci plazma ekrana koji imaju i više od 150 inača (skoro 4 metra dijagonale).Naime,plazma ekran retko kada može biti manji od 37 inča, s obzirom na to da se piksel u kome se nalazi plazma "gas" može smanjiti samo do određenog nivoa (ispod 32, a nekad i 37 inča je već neisplativo).Istovremeno,piksel se kod LCD-a može minijaturizovati,bezmalo,koliko god je to potrebno,s obzirom na to da sam piksel ne emituje svetlost, već je samo "boji".Odatle potiče i najpoznatija mana LCD tehnologije, koja sve više to i nije.Naravno,govorimo o loš(ijem) prikaz(u) crne boje zbog nemogućnosti totalnog zaustavljanja osvetljenja koje dolazi iz pozadine, bilo da je tamo CCFL ili LED BLU .Tako se ranije, pri posmatranju LCD ekrana u kompletnom mraku moglo primetiti da crna boja (pri prikazu filmova, tokom tamnih scena) zapravo nije bila crna, već je tamno siva.Vremenom je tehnologija napredovala, pa su se proizvođači LCD televizora znatno
poboljšali upravo na ovom polju. Današnji modeli LCD televizora,u zavisnosti od cene,prilaze jako blizu nivou dubine crne boje koju pruža plasma.
Debljina plazma ploče je nešto veća od debljine najmodernijih Edge-lit LED LCD ekrana,ali opet omogućava da se uređaji sa njima okače na zid.Iako mnogi smatraju da samo LED LCDTV ekrani mogu da budu tanki,Panasonic i Samsung u ponudi imaju i dosta tanke plazma TV uređaje.
Primera radi, Samsung plazma ekrani serije 8 za 2010 godinu su tanki isto kao i Edge-lit LCDTV ekrani! Plazma uređaji troše,naravno,najviše kada prikazuju kompletno belu sliku, za razliku od LCD-a,kod koga pozadinsko osvetljenje stalno svetli u svojoj celosti (osim kod
novih LED LCD ekrana sa direct-dimming funkcijom).Mana plazma ekrana leži u nešto većoj maksimalnoj potrošnji,ali ako govorimo o poslednjim generacijama i tipičnoj potrošnji (najčešći primer po mnogim izvorima je poslednja 2009 NeoPDP generacija Panasonic plazma ekrana), uporediva je sa potrošnjom CCFL LCDTV uređaja(porede se, logično,iste dijagonale).Ljubitelji LCD tehnologije će se,opet,pozvati na LED LCDTV uređaje,koji troše oko 30% manje u odnosu na klasične LCD uređaje sa CCFL pozadinskim osvetljenjem.Poslednje generacije plazma ekrana su i dugotrajnije od LCDTV uređaja sa CCFL osvetljenjem,sa procenjenim životnim vekom od oko 100 hiljada radnih sati (34 godine upotrebe, ako svaki dan u godini uređaj radi 8 časova),naspram 60.000 časova na koliko je procenjen radni vek većine
LCD ekrana. Naravno, sve ovo govori da su obe tehnologije već veoma sazrele,tako da o ovim stvarima ne bi trebalo ni razmišljati.
Stvar oko koje mnogi korisnici i dalje nepotrebno brinu je i burn-in efekat,koji je bio realan problem na prvim genracijama plazma ekrana,jer je bio neuporedivo izraženiji u odnosu na moderne PDP panele,koji poseduju i inteligentne alate koji sprečavaju pojavu ovog neželjenog efekta i mnogo pre nego što bi mogao da se pojavi.Zbog prirode fosfornog elementa u ćelijama i u slučaju da je stanje ćelije nepromenjeno jako dug period vremena, sam element gubi sposobnost da jednakim intenzitetom emituje svetlost, pa se ti delovi ekrana (tj. ti
pikseli) izdvajaju u odnosu na okolne (niži nivo osvetljenja), tako kreirajući efekat “upečenosti” (engl. burn-in), koji izgleda kao “duh” objekta ili grafičkog elementa koji je bio jako dugo prikazan na ekranu.Osim toga, tu je i blaža verzija Burn-in nuspojave koja se zove Image retention, a koji se zadržava u periodu od nekoliko sekundi,sve dok tamnu sliku ne zameni nov sadržaj. Za razliku od Burn-in efekta,ova nuspojava i nije nešto o čemu bi trebalo da brinete. Novi NEO-pdp paneli kod Panasonic plazma TV uređaja znatno smanjuju mogućnost obe
pojave zbog dosta smanjene veličine ćelija, koje imaju promer od svega 20 nanometara,u odnosu na ćelije od 100nm koje su bile prisutne kod starih G10 panela.Proizvođači plasma TV uređaja su u uređaje implementirali razne metode kako bi se ova pojava sprečila (zamena tj.rotacija piksela, image washing, screen-savers itd.).
Kao što smo već rekli,Plazma TV ekrani imaju najbolju reprodukciju crne boje,mada je sa pojavom LED-backlight ekrana, LCD gotovo dostigao “plazme”. Naravno, za najbolji prikaz crne, istovremeno sa svetlijim nijansama,biće vam potreban Dynamic RGB tj. Full LED backlight LCD ekran sa opcijom local dimming-a.Upravo se sposobnost ekrana da u isto vreme prikaže potpuno crnu i svetle nijanse smatra “dinamičkim opsegom”. Iako će vam se u radnjama učiniti da i LCDTV uređaji imaju dobre crne, imajte u vidu da su radnj fantastično osvetljene, te da ćete u toplini kućnog doma posmatrati(filmove) u nešto do mnogo zamračenijim ambijentima, što potpuno menja percepciju koju svako ima kada posmatra tamne scene. Bolji prikaz crne ne možete postići smanjenjem osvetljenja (brightness) jer se
tako istovremeno gubi dinamički opseg, pa je praktično nemoguće razaznati suptilne detalje u tamnijim delovima sive (tzv. black shadow detail).Baš u ovim stvarima plazma TV ekrani su bolji od standardnih LCDTV uređaja, dok su, s druge strane, LCD-ovi bolji od plazmi pri prikazu jako svetlih scena, te su pogodniji za gledanje TV programa tokom dana i u jako osvetljenim prostorijama. Dakle, plazma televizori nisu pogodni za jako osvetljene prostorije,a kako ne mogu da prikažu uniformno svetlu površinu onoliko svetlo koliko to može LCDTV,generalno neće ponuditi toliko kontrastnu sliku u slučaju da ga posmatrate u jako osvetljenoj prostoriji (recimo, dvostrano orijentisana dnevna soba tokom prepodneva ili popodneva). Refleksija je još jedan problem kod plazma TV uređaja, jer svaki od njih ima zaštitno stakla koje opet ima i određen nivo refleksije, pa ako je vaš stan tokom dana prilično osvetljen, a tv program uglavnom gledate preko dana,LCD bi bio logičniji izbor. Ipak, tokom večernjih časova, nijedan LCDTV neće pružiti tako živu i prirodnu sliku kao što će to učiniti dobra "plazma".
interpolacija, tj. ubacivanje nepostojećeg frame-a između dva već postojeća frame-a da bi se dobio fluidniji prikaz i izbegao motion blur(TV signal podrazumeva daje 50 (polu)sličica u sekundi, tj. 50 Hz).Punih 1080 linija pokretne rezolucije, naravno, prikazuju novi FullHD 1080p NEO-pdp plazma ploče tj. televizori (600Hz sub-field drive).oš jedna od naširoko pominjanih prednosti plazma ekrana je i činjenica da imaju gotovo beskonačno mali odziv (0.001 ms u odnosu na LCD kod kojih je prosek,u praksi od 4-5 do 12 ms).Na kraju,jedna od najvećih prednosti plazma TV uređaja je što za visok kvalitet prikaza koji u odnosu na prosek LCDTV uređaja, nude - koštaju znatno manje.Primera radi,fantastična Panasonic Viera Full HD plazma poslednje generacije,dijagonale od 46 inča, košta oko 1100-1200 evra, dok LCDTV sa Full-LED pozadinskim osvetljenjem (kakav jedino i vredi porediti sa ovakvom
"plazmom") košta gotovo duplo više (1900-2000 evra).
Iako su LCDTV aparati mnogo bolji od TN-baziranih desktop monitora kada je u pitanju vidljivi ugao, situacija i dalje nije idealna i plazma ekrani i dalje nisu dostignuti (baš kao što nisu dostinuti ni u brzini odziva, dubini crne ili uniformnosti).I dok proizvođači deklarišu ugao gledanja od blizu 180 stepeni (što donekle jeste tačno,jer ćete videti sliku čak iz "mrtvog" ugla),to nikako ne znači da će kontrast i osvetljenost, pa čak i definicija boja ostati isti pri svakom uglu kao što je to slučaj kod plazma ekrana. Prosečni realni ugao gledanja kod dobrog LCD ekrana unutar TV aparata bi bio nekih 30 stepeni sa leve i desne strane (ukupno 60 stepeni) pre nego što slika počne da menja karakteristike.Kod TN film monitora,ovaj ugao je i do tri puta manji, pa je onda jasno zbog čega smo rekli da kod LCDTV uređaja ovo više ne predstavlja problem. Ipak, ako računate na to da na svoj TV gledate iz jednog od ćoškova vaše sobe,još jednom razmislite o tome da li je za vas bolji izbor plazma, jer je kod njih vidljivi ugao zaista realnih 180 stepeni…
LG Infinia 50PK760
Kompanija LG je poznata po vanserijski dizajniranim HDTV uređajima,bilo da se radi o Scarlet
LCDTV prijemnicima koji su pre par godina osvojili ogroman broj nagrada,sve do Infinia serije ekrana bez okvira (borderless design).I dok na tržištu LCDTV uređaja postižu brojne uspehe sa svojim,uglavnom IPS baziranim CCFL i Full LED televizorima,na tržištu „plazmi“ još uvek nisu postali priznati kao što je to slučaj sa Samsung-om (kome je takođe bilo potrebno nekoliko „sezona“ trčkaranja u plej-ofu da bi mogao da se približi igraču br.1 – kompaniji Panasonic).U prodaji smo naišli samo na nekoliko LG plazma HDTV ekrana,od kojhi su samo dva 50-inch modela imala dovoljno dobru specifikaciju da se kvalifikuju za naš uporedni test (drugim rečima, podržavali su Full HD rezoluciju i nisu modeli stariji od dve godine).
jednoj ravni). Ovo je prvi plasma TV sa kojim smo se susreli i družili,a da smo shvatili da se lako može okačiti na zid. Ako ste pogledali specifikaciju,vidite da ovaj TV podržava zaista dosta novina o kojima smo već pisali u uporednim testovima LCDTV uređaja.Pored LAN
priključka,tu je i podrška za online servise (LG NetCast – YouTube,AccuWeather, Skype itd.). USB 2.0 konektor možete iskoristiti da povežete eksterni hard disk, flash drive,a sa njega će u TV ugrađeni plejer reprodukovati MP3 i WMA muziku, nekoliko formata slika,ali i mnoge MPEG2 i MPEG4 video formate, uključujući i DivX (HD) i x264.Zanimljivo je da podrška za DLNA podrazumeva i automatsku instalaciju nekih uPnP uređaja, pa na LG Infinia 50PK760 možete instalirati i USB Wireless karticu. LG 50PK760 koji smo testirali ima i Bluetooth čip,koji omogućava da sam TV direktno pristupi drugom uređaju (mobilni telefon, neki foto-aparati itd.) koji takođe ima BT i da sa njega pročita i prikaže fotografije.Kao i modeli opisani na prethodnoj strani,50PK760 donosi i već pomenuti Intelligent Sensor,a ovaj LG plasma TV ima i „čarobnjake“ za podešavanje slike na svakomod izvora,sve sa ilustrovanim objašnjenjima o tome šta koja opcija znači i zbog čega je bitna. Dakle, i ovoga puta je prisutan sistem za podešavanje kvaliteta slike – poseban vodič za regulisanje kvaliteta
koji vam omogućava da lako regulišete kvalitet slike prema sopstvenoj želji ili preporučenim pravilima. Naravno, u odnosu na ono što ste sami konfigurisali,kontrast i osvetljenje će,kada se uslovi osvetljenja u sobi promene,sami automatski optimizovati sliku u odnosu na informaciju koju mu šalje optički senzor koji ima čak 4.096 koraka za analizu okruženja u kome se uređaj nalazi. Naravno, tu su i AV mode II i 24p Real Cinema tehnologije.
Zvučnici su i ovoga puta doslovno skriveni,a kako smo čuli još pre nego što su se ovi TV
aparati pojavili, LG je napravio popriličan tehnološki (i PR) prodor sa svojim “nevidljivim” zvučnicima, koji je podesio stručnjak za zvuk,gosn. Mark Levinson. Naime, kako sami kažu - čitav prednji panel pretvoren je u sistem zvučnika. Takođe, tu je i poboljšana Clear Voice
2 funkcija koja omogućava da se frekvencija ljudskog glasa izdvoji od
ostatka zvučne slike i to u 13 koraka (od -6 do 6).I pogled na specifikaciju, kada su podržane video tehnologije u pitanju,učiniće da od ovog velikog plasma TV set-a očekujete više.Tu je 600 Hz sub-field drive, baš kao i kod novijih Neo-PDP plasma ploča iz Panasonic-a. S druge strane, za televizor ove dijagonale,mogućnosti i dizajna,cena koja je manja od 1300 evra se čini kao prilično povoljna,pa smo onda poželeli da upravo ovaj uređaj bude taj koga
bismo preporučivali svima koji bi želeli veliku, kvalitetnu plazmu po razumnoj ceni.I to bi, zašto to kriti, bila prva LG plasma koju bismo preporučili.Nije tajna da su prethodne generacije plasma uređaja korejskog proizvođača bile najblaže rečeno – prosečne.
preporučuje.Zatim smo,povedeni iskustvom,krenuli u „manuelnu“ kalibraciju i tako doveli nivo crne na prihvatljivo dobar nivo,pritom se trudeći da zadržimo detalje u senci vidljivim, ali i da ne „uništimo“ svetlije delove sive. To nije bilo toliko teško jer LG50PK760 ima veoma dobar statički kontrast,a dobro se bori i sa okolnim osvetljenjem i refleksijama.Kasnije smo morali da se vratimo upravo na ovaj model,jer smo shvatili koliko su nove Panasonic i Samsung
„plazme“ i na ovom polju bolje od onoga što smo očekivali da ćemo videti,ali i bolje od Panasonic i Samsung „plazmi“ od samo pre dve godine.Sitnije ćelije i moćniji sub-field drive nisu marketinške cake,nove plasma ploče zaista jesu donele vidljive pomake na bolje, čak i
tamo gde smo mislili da je teško da može (mnogo) bolje.Reprodukcija boja je nešto što „plazmama“ prirodno „ide od ruke“,pa smo bili pomalo iznenađeni što smo viđali i LG LCDTV uređaje koji su se bolje snalazili sa prikazom tonova ljudske kože.Toplina boja,prirodnost, ujednačenost nijansi i odsustvo boljke koja se (ranije više nego danas) često javljala kod LCD-ova,a koja se ogleda u tome da neki od kolornih kanala bude intenzivniji od ostalih – ništa od toga nećete videti na LG 50PK760 „plazmi“, ali nam se nije preterano dopala
reprodukcija nekih nijansi i smatramo da je to moglo i bolje.LG50PK760 je sjajan kada je u pitanju up-scaling SD sadržaja, baš kao i poslednja generacija više klase LCDTV uređaja ove kompanije. Sa odzivom problema ne može ni da bude, baš kao ni sa vidljivim uglovima,pa za to
nemojte ni da pitate (ili se bar potrudite da vas niko osim onog kome postavljate to pitanje ne čuje, naravno J).Refleksija nije bilo,a stakla između kojih se nalaze plasma ćelije su postavljena blizu,pa nećete imati problema sa senkom kada sliku posmatrate iz velikog ugla –
ovakvi problemi mogu da se jave kod starijih modela (pogotovo Panasonic) „plazmi“.
meri da smo morali da konsultujemo forume i potražimo iskustva drugih korisnika sa ovim modelom (i uopšte ovom Infinia serijom „plazmi“).Štaviše, iskustva običnih ljudi i testera širom sveta su pokazala da je problem i veći nego što smo mislili, jer se „eho“ kod mnogih korisnika zadržava i po nekoliko desetina minuta, pa pre podseća na kraći burn-in nego na daleko benigniji problem koji se naziva image retention.Ovaj efekat u pravom smislu reči, postoji na najvećem broju „plazmi“,ali se „eho“ stare slike (obrisi i konture visokog kontrasta koji su do maločas bili prikazani) sklanjaju čim se pojavi novi sadržaj.Sa LG 50PK760 to nije slučaj, pa se dešavalo da se poslednji obris svetle scene i dalje blago nazire preko tamne scene u filmu,koja je došla odmah nakon svetle.Iako je image retention nešto izraženiji u prvih 200 radnih sati svakog plasma HDTV uređaja, ovako izražen
problem nije zapamćen ni kod prvih generacija plazmi,pa se ovakav problem može verovatno nazvati i fabričkom greškom.Prilično nam je žao što se ovakav problem javio na modelu za 2010. godinu, kada bi image retention trebalo da bude pluskvamperfekat.Nažalost, ne verujemo da bi vam garancija bila uvažena,ali zakon o tome da možete vratiti ono što ste kupili važi i u Srbiji, pa, ako bi vam ova mana Infinia 50PK760 TV seta smetala (a ako ste dali toliko novca i kupili ste, pobogu,50-inčnu plazmu,verujemo da bi),uvek možete da se pozovete na neki od članova tog zakona.Ovaj problem nas je sprečio da Infinia 50PK760 modelu damo nekakvu preporuku.Ima ogroman broj mogućnosti, fantastičan dizajn i realnu cenu,a bez image retention falinke bi mogao da dobije „OK“ od nas, mada je i to pitanje,jer postoje i bolja rešenja.
Specifikacija:
Re: Edukacija & Editorijal
LG 50PS3000 je model LG plasma TV uređaja za 2009. godinu,koji se pojavio na samom početku
iste.Takođe ga krasi odličan dizajn i cena,gotovo nestvarna za Full HD plazmu dijagonale od gotovo 130 cm. Ako ste pogledali specifikaciju,vidite da ovaj TV ne podržava sve ono što i prethodno opisani model,a i njegov izgled ga svrstava u klasu entry proizvoda,iako se
na kvalitet izrade ne možemo požaliti.USB 2.0 konektor možete iskoristiti da povežete eksterni drajv,ali ćete sa njega očitati samo MP3 i WMA muziku,te nekoliko formata slika,ali ne i video formate.Verujemo, pak, da postoji hack koji to omogućava,pa se o tome možete raspitati na Benchmark forumu. Kao i novije serije LCD televizora,ovaj LG plasma TV ima slične „čarobnjake“ za podešavanje slike na svakom od izvora,sve sa ilustrovanim objašnjenjima o tome šta koja opcija znači i zbog čega je bitna.
Refleksije koje su odmah uočljive nisu nešto što bismo pohvalili,ali ne možemo reći da su smetale tokom testiranja i realnog rada,bar ne toliko da bismo to proglasili nekom od mana. Prvi testovi pokazali su da ne možemo očekivati duboku crnu (po merenjima na nekim zvaničnim forumima crna je iznad 0.13 kandela po kvadratnom metru,što odmah narušava kontrast) i čini se da smo viđali i CCFL LCDTV uređaje koji imaju sposobnost reprodukcije dublje crne nijanse. Sve to,nažalostznači da Infinia 50PS3000 ima nešto lošiji statički kontrast – da se radi o jeftinom LCD televizoru, možda bismo mogli da mu progledamo kroz prste,ali ovako,možemo samo reći da je uređaj podbacio na polju na kom bi jedna „plazma“ morala da briljira.Iznenadilo nas je i to što je sam prikaz desktopa već otkrio da panelu nedostaje mogućnost prikaza
oštrije slike – prirodno oštre, a ne softverski pooštrene,uz prateće i neželjene artifakte. Na Panasonic plasma uređajima čak ni kada sharpness namerno spustite na minus,nećete dobiti toliko (uslovno rečeno) mutnu sliku.
Naravno, „mutno“ je snažna reč, ali verujte nam kada kažemo da se radi o najmanje oštroj Full HD slici koju smo videli na jednom HDTV uređaju uz 1:1 mapiranje piksela.
Pogledaćemo i specifikaciju;
Specifikacija:
Re: Edukacija & Editorijal
Panasonic je izuzetno cenjeno ime u svetu plasma televizora,u kome i postavlja standarde prema kome se svi ostali mere.Tu je,sasvim moguće i usamljen,iako se Samsung po kvalitetu pojedinih modela približio Panasonicu,baš kao što se Panasonic pre nekoliko godina približio tada neprikosnovenom Pioneer-u,koji se povukao sa tržišta kao proizvođač “plazmi”.U svetu LCDTV uređaja ne postoji samo jedan proizvođač koji je gotovo uvek najbolji i koji “beži” konkurenciji i postavlja im domaće zadatke,jer se dešava da nekad Sony ima apsolutno najbolji
model, pa ga onda narednih meseci Samsung u nekom domenu nadmaši,samo da bi,ubrzo zatim LG pokazao da se i sa njihovom IPS Full LED top modelima ne valja zavitlavati.Panasonic je tokom 2008. i 2009. godine zaista napravio ogroman uspeh sa G10 serijom “plazma” televizora,pa se
od G20-ica s pravom očekivalo mnogo. G20 je možda poslednja top-of-the line serija
plasma ekrana koja ne podržava 3D, jer će već u narednoj sezoni da se preseli u višu srednju klasu, ostavljajući mesta VT20 familiji i njenoj fancy 3D opciji da kompaniji pravi najslađi profit.
godine, a znamo koliko se Samsung i LG trude da privuku kupce na ovaj način.Panasonic,kao i Pioneer ranije,ne mari mnogo za “odelo”.Mnogi Panasonicu i zameraju što je tako fantastično napredan flat panel televizor obukao u tako obično odelo,ali mi smatramo da je to bolje nego da P42G20E bude najtanja “plazma” na svetu,sa providnim postoljem i tasterima osetljivim na dodir,koja će zbog svega koštati 500 evra više.Uostalom,možda bi to i bilo dobro za Panasonic,jer bi Viera brend onda možda bio malo više cenjen nego što je to trenutno slučaj.Kontrast od 5.000.000 : 1 je realniji podatak od onog koji ćete naći kod LCDTV uređaja,jer P42G20E može da prikaže kompletnu crnu – odnosno nula kandela po kvadratnom metru. G13 ploča podrazumeva 600 Hz Sub Field Drive sa Intelligent Content Creation Pro sistemom (pogledajte specifikaciju),a tu su i 4 HDMI konektora,od kojih je jedan u verziji
1.4 (!!!),te SD karticu,ali i USB priključak koji će sa flash drajva pustiti sve poznate SD i HD kodeke i “kontejnere”, ali će primiti i USB tastaturu,WiFi dongle ili pravi hard disk na koji ćete moći i da snimate program!Dakle,bez ikakve buke,Panasonic je na novom
modelu odlučio da ponudi sve.I bilo je vreme,jer su u ovim stvarima zaostajali za konkurencijom,a sada se čini da su im dali domaći zadatak.LAN priključak je takođe prisutan, a VieraCast Online sistem (DailyMotion, Skype, YouTube, Picasa, Weather Channel…) je sličan onima koji nude Samsung i LG na skupljim modelima.
U odnosu na prošlogodišnji model, kontrast je povećan sa 2.000.000 : 1 na 5.000.000 : 1, a tu je i THX sertifikat za kvalitet slike.Panasonic se posebno ponosi svojim Intelligent Frame Creation sistemom koji je,kako kažu,najnapredniji takav sistem i jedini koji se uvek oslobađa efekta “štucanja” slike (omraženi judder) i to ne po cenu da se uz to pojave artifakti. Kvalitet prikaza boja je doveden na još viši nivo,a slično važi i za impresivne rezultate koje ovaj PDP pokazuje u testu u kome tražimo koliko je jedan ekran dobar u prikazu suptilnih detalja u senci (shadow detail test). Prikaz tamnih tonova i crne je takav da ćete znati da cenite onu personu koja vas je naterala da kupite “plazmu”.Nivo detalja koji se nazire iz crne će učiniti da možda po prvi put vidite nešto što ranije niste videli u svom omiljenom filmu i niste znali da je bilo tu. U isto vreme,Panasonic TX-P42G20E je sposoban da prikaže i svetle tonove,baš kao što bi to morao da može i Full LED LCDTV sa local dimming opcijom,ali s tom razlikom da između crnih i tamnih linija nema “oreola” koji se javljaju zbog manje guste mreže LED dioda (u odnosu na “mrežu” piksela) iza delova slike koji bi trebalo da budu tamni, odnosno svetli.Tvrdimo da je posmatranje filma visoke definicije sa Blu-ray-a ili nekog .mkv fajlana dobro podešenoj P42G20E “plazmi” za klasu bolje iskustvo nego
posmatranje istog tog filma na bilo kom LCD televizoru. To bi mogao da vam kaže svako ko je poznavalac fotografije i filma,pa ako poznajete nekog ko se ozbiljno ili profesionalno bavi kinematografijom,slobodno mu pokažite isti film na LCD-u i jednoj ovako sjajnoj “plazmi”.
sa intenzivnošću sunčevih zraka koji kroz prozore padaju u sobu.Kvalitet prikaza boja je dosta poboljšan i već fabrički, boje su podešene kroz brojne THX sertifikovane profile. Verovatno zbog sve većeg prodora LCD uređaja u naše živote (hteli to ili ne),boje su i na
P42G20E “plazmi” u startu malo intenzivnije nego što bi bilo idealno(za sve modove osim možda za gaming primenu).Ako malo smanjite zasićenost,doći ćete do gotovo idealnog prikaza boja,koji nadmašuje čak i najbolje Sony LCDTV uređaje (iako je razlika zaista suptilna i gotovo neprimetna).Svi tonovi deluju prirodno, sa akcentom na tonove ljudske kože. Procesiranje video signala i judder reduction algoritmi su gotovo savršeni i u rangu sa poslednjom generacijom Samsung i Sony (Bravia Engine 3) LCDTV uređaja.Primetan je minimalan broj grešaka i mali gubitak detalja kada se aktiviraju de-noise sistemi,a upscaling video signala SD rezolucije radi veoma dobro, iako bismo morali da primetimo
da Bravia Engine 3 ovde možda ima malu prednost. Naravno, motion resolution test pokazuje da je pokretna rezolucija punih 1080 linija!
Panasonic Viera TX-P42G20E je jedna od najimpresivnijih plazmi koju smo testirali i nama lično (ako nas iko pita J) je nešto manje interesantan samo zato što ima dijagonalu od 42 inča. Ovaj „plazma“ ekran,kada je ugašen,nije previše lep,niti je ultra-tanak,a ne spada ni u jeftine igračke.Ipak,opremljen je svim mogućim tehnologijama koje bi mogle da vam zatrebaju, a kada je PDP ekran u pitanju,teško da ćete za 1000evra naći išta bolje,jer takav ekran na našem tržištu prosto,ne postoji.
Specifikacija:
Re: Edukacija & Editorijal
Na nekim tržištima,model TX-P42U20E i ne postoji, ali na istočno-evropskim označava model
koji je identičan prethodno opisanom, uz tu razliku da.Takođe,u specifikacijama za oba (S20 i U20) modela piše da podržavaju reprodukciju video materijala,što nije tačno (ali je verovatno moguće uz hack – mada smo sigurni da nisu na to mislili :)).U specifikaciji se takođe navodi da U20 ima 900 linija pokretne rezolucije,što je rezultat starijeg 400 Hz Sub Field Drive sistema i jedina razlika u specifikaciji između modela S20 i U20.
Procesiranje video signala i judder reduction algoritmi su,čini se,nešto elementarniji,pa smo videli pokoju grešku prilikom pulldown-a,ali ništa preterano strašno. Intelligent Frame Creation Pro tehnologija je izostala – tu je “samo” Intelligent Frame Creation, a kako Panasonic navodi da ovaj model ima 900 linija pokretne rezolucije, iznenadili smo se kad smo videli da naš test je pokazuje da je pokretna rezolucija više od toga i da se kreće oko 950-1000 linija. Nijedan G13 model Panasonic PDP TV uređaja nije imao problem sa image retention-om, što dovoljno govori o zrelosti NeoPDP tehnologije.
Specifikacija:
Projektori i njihove karakteristike
U prethodnoj priči o projektorima smo naveli o kakvim se uređajima radi, kako se mogu podeliti i koje su karakteristike, prednosti i mane svake od tehnologija na kojima su bazirani. Sada ćemo pričati o konkretnim mogućnostima svake od klasa, o tome kome su namenjeni i šta se u određenom cenovnom rangu može očekivati…
Projektori i njihove karakteristike
Najbitnija karakteristika projektora je njihova prenosivost - projektor ćete lako poneti kod prijatelja da gledate utakmicu ili igrate igre, ali LCDTV ili plazmu i ne baš, zar ne? Tu je i mogućnost da kreirate dijagonalu po želji i uslovima koji vladaju na mestu na kom se projekcija odvija. Ipak, potrebno je zapamtiti zlatno pravilo, a to je da je slika bolja što je prostorija više zatamnjena. Problem sa chicken wire-om, koji se odnosi na vidljivu mrežu piksela kod jeftinijih, pa čak i nekih malo skupljih LCD baziranih modela možda mnogima neće smetati. DLP modeli imaju problem sa efektom duge, koji se ogleda u tome da se preko cele slike mogu primetiti kratkotrajne linije boja koje potiču od nesinhronizovanog tajminga između colour wheel-a i mikro-ogledala unutar projektora. Screenburn efekat je sličan burn-in efektu kod “plazma” TV modela, ali nismo sigurni da predstavlja realnu opasnost, baš kao što je to slučaj i kod HDTV modela baziranih na plasma tehnologiji. O projektorima ćemo još dosta pisati (vodič za kupovinu, o čemu je potrebno obratiti pažnju itd.), ali za sada ćemo dati nekoliko saveta.
PodelaU prethodnom tekstu smo pričali o tome kako se projektori mogu podeliti po tehnologiji na kojoj su bazirani (LCD, DLP, D-ILA i SXRD). LCD i D-ILA projektori su jako dugo bili iza DLP modela po kvalitetu i “performansama”, najpre zato što su se bolje snalazili sa reprodukcijom boja i dinamikom, a onda i zato što su davali ubedljiviju crnu i reprodukovali više detalja u senci (tj. u tamnijim i svetlijim delovima sive). Sa poboljšanjem “auto i dynamic iris” tehnologije kod LCD modela projektora. Ova opcija je kompleksna u svojoj izvedbi, iako je prilično jednostavna kao ideja. Donekle, čak, podseća na backlight dimming tehnologiju kod LCD monitora. Naime, sistem koji propušta svetlost do prednjeg dela objektiva (stakla) sada dinamički može da poveća ili smanji okvir kroz koji ta svetlost prolazi. Tako je u tamnijim scenama iris zatvoreniji, a u svetlijim otvoren. Na novijim generacijama projektora, uz dynamic iris elektroniku, koja mora biti brza i precizna, dolazi i poseban čip koji dodatno kontroliše sliku i na softverskom/video nivou, kako bi čitav prikaz bio još efikasniji. Prve generacije dynamic iris sistema su imale slične probleme kao i LED dimming kod prvih generacija edge-lit LED LCD TV uređaja, a koji se ogleda u tome da sistem kasni u odnosu na dinamičku promenu scene, ali i na to da je sama promena previše očigledna, što rezultuje da slika na momente bude previše svetla ili tamna. Novije serije projektora, od 2007-2008. godine na ovamo, uglavnom nemaju takvih problema. Štaviše, usavršavanje ovih tehnologija je učinilo da LCD i D-ILA projektori dostignu DLP modele kada je u pitanju reprodukcija crne i kontrast generalno. U klasi projektora koji koštaju više hiljada evra, LCD i D-ILA modeli čak i nadmašuju DLP-ove, ali ako govorimo o modelima čije se cene kreću od 600-700 do 2000 evra, to uglavnom baš i nije slučaj.
Video tehnike
Tehnike koje su implementirane za sprečavanje pojave motion blur-a pri prikazu scena u kojima je isti suvišan i smatra se artifaktom najčešće se baziraju na nekoj vrsti interpolacije pokreta (motion interpolation). Pošto se ekran osvežava dva puta brže, potrebno je između dva “frejma” ubaciti dodatni, pa video procesor unutar modernih projektora namenjenih kućnom bioskopu generiše interpolirani “frejm” koji se kreira na osnovu dva susedna. Zbog kašnjenja signala (prikaz se emituje sa malim zakašnjenjem, što je sasvim i logično), javlja se i input-lag – kod nekih uređaja u većoj meri, a kod nekih u manjoj, a sve u zavisnosti od brzine i efikasnosti video procesora. Kao što smo već pisali, motion interpolation je “zaslužan” i za dodavanje “video look-a” celovečernjim filmovima, odnosno materijalu koji je snimljen sa 24 frejma u sekundi.
Uvod u test 3D HDTV uređaja
Nakon televizije visoke definicije, sledeća “velika stvar” je svakako 3D. Kao i ranije, mnogi smatraju da je to nepotrebna novina i da ne unapređuje cinema ili čak gaming iskustvo u značajnoj meri. Ipak, 3D televizija i (kućni) bioskop, ali i 3D gaming jesu budućnost. 3D ovoga puta nije samo prolazna moda, već je tu da ostane.
Nakon televizije visoke definicije, sledeća “velika stvar” je svakako3D. Kao i ranije, mnogi smatraju da je to nepotrebna novina i da neunapređuje cinema ili čak gaming iskustvo uznačajnoj meri. Bar ne u meri u kojoj se industrija trudi da nas ubedida je slučaj, da nas ubedi u to da je razlika između već prihvaćenog inovog standarda prilično drastična. Nekada smo smatrali da jerezolucija DVD-a fantastična, da je slična onom što se vidi u bioskopu.Tada smo sve posmatrali na monitorima od 15 ili 17 inča i, svakako, CRTtelevizorima koji su analognu sliku prikazivali u PAL (ili NTSC)rezoluciji. 760 x 480 piksela nam je delovalo kao sjajna i oštra slika,a danas se taj standard smatra SD-om, tj. standardnom definicijom, kojase “strimuje” sa YouTube-a čak i kada imate jako spor broadband. Novi,HD standardi, koji su isprva nazivani ne tako neophodnom novotarijom,nakon što je Blu-ray pobedio HD-DVD, postali su nešto što je opšteprihvaćeno, a povratak na SD se sve većem broju nas čini kaopluskvamperfekat. Da li će se slična stvar ponoviti i sa uvođenjemtreće dimenzije kada je posmatranje sadržaja sa ekrana u pitanju? Da lije sadašnji stav o tome da je to nepotrebno i da neće brzo zaživetisličan onom stavu o tome da nam HD nije ni potreban, da je preskup i darazlika uopšte nije tolika?
Dva oka, stereo – 3D
Trodimenzionalna slikase u kreira u mozgu – na osnovu informacija koje se dobijaju od dveslične, ali ipak različite “slike”. I upravo zbog ovog prirodnogprincipa, i industrija na isti način želi da “zavara” mozak posmatrača.Tako se i 3D HDTV sistemi baziraju na ideji da se posmatraču“serviraju” dve slike koje će on zatim “videti” kao jednu. Sve to semože uraditi na više načina, ali se svi oni mogu svrstati u dvekategorije. Prva i jednostavnija je da se iz svake od dvaju slikaizbaci jedna komponenta. Dakle, može se kreirati “poluslika”, izbacitineki od kolornih kanala (R, G, B ili C, M, Y), a postoji i način da sesvakoj od slika odredi drugačiji set dinamičkog opsega (tako da dveslike kombinovane pokrivaju čitav opseg). Drugi način je povećanjeukupne kompleksnosti, tj. zadržavanje jednake kompleksnosti za svaku odslika, što se reprodukuje na više načina: povećanjem rezolucije,reprodukcijom na dva ekrana (projektora) ili preplitanjem (dvostrukoveći refresh rate). Da biste prevarili čulo vida i od dve 2Dslike napravili iluziju trodimenzionalnog prostora, potrebno je dasvakom oku servirate različite poluslike (tj. slike sa malo izmeštenompozicijom sa koje je kadar snimljen). To se može postići skrivanjemjednog dela signala pomoću shutter naočara (kada se emitujepoluslika namenjena oku koje u tom momentu nije zaklonjeno – najboljiprimer su aktivne NVIDIA 3D Vision naočare i 120Hz monitori) iliprikazom različitih slika sa izmeštenim pozicijama ali tako da svakooko stalno vidi isključivo samo svoju sliku.
Postoje dva tipa naočara koji se koriste sa različitim 3D sistemima za prikaz “slike sa dubinom”. Pasivne naočaresu jeftine i koriste jednostavna stakla (često i od plastike ilinajlona) da bi izvršile separaciju kolornih kanala koje vidi svako oko.Sam program mora biti dodatno obrađen (stariji princip), dok se unovije vreme pasivne naočare koriste sa specijalnim projektorima (polarized light / wavelenght pictures), o kojima će biti nešto više reči kasnije.
Aktivne naočarese koriste kod sistema kod kojih su upravo one najbitniji deo sistemaza filtriranje tj. separaciju i kreiranje različitih slika koje vidisvako oko. Uloga ekrana je da ima mogućnost da sinhronizovano idovoljno brzo, naizmenično prikaže odgovarajuće poluslike. Zasinhronizaciju se koriste senzori sa IR vezama (između ekrana ilisistema za projekciju). Same naočare koriste LCD tehnologiju zaotvaranje i zatvaranje “vidnog polja” za svako oko, dva puta brže odprikaza same slike (više informacija kasnije).
Pasivne metoderazdvajanja poluslika podrazumevaju manipulaciju sa bojama ilikontrastom i osvetljenjem, a onda posmatranjem sadržaja kroz posebnenaočare sa “staklima” u određenoj boji (2 color glasses).Najklasičnije su “papirne” naočare koje su se koristile tokom pedesetihgodina prošlog veka u bioskopima, imale su stakla (ili plastiku) u dverazličite boje (crvena i zelena ili crvena i plava). Ovaj 3D metodfunkcioniše i za štampu pa su godinama bili popularni i stripovi kojisu štampani na ovaj način. Mana ovog sistema dolazi do izražaja ufilmovima koji su se pojavili početkom šezdesetih, kada se sve višeračuna vodilo o fotografiji kao komponenti svakog filma. Naime, 3Dsistem koji se ostvaruje dvobojnim naočarima pogoršava vernost boja ine postoji kolorna korekcija koja bi se mogla uraditi na filmu da bikrajnji rezultat bio drastično bolji ili približan onom kod (istog tog)filma u regularnom 2D formatu. Tokom sedamdesetih su se pojavile ired-cyan naočare, koje su poboljšale separaciju kanala i manje uticalena pogoršanje prikaza ostalih nijansi, bliskih plavim, zelenim, magentai žutim bojama.
Color-code naočare su se pojavile kasnije i nisudostigle popularnost prethodno pomenutih, iako nude daleko boljerezultate. Funkcionišu po sličnom principu kao i “dvobojne”: jedno okoposmatra sliku kroz tamno plavo staklo, a drugo kroz amber polarizovano.Tako jedno oko dobija pravu kolornu informaciju, dok drugo (zajedno saprvim) dobija informaciju o dubini. Ovaj sistem takođe može da seprimeni i u štampanim medijima. Ipak, problem je u tome što je plavostaklo transparentnije od amber stakla, što može da dovede do problema usled konstantnog pokušaja čula vida da izjednači osvetljenost onoga što vidi.
Polarized glasses suspecijalne vrste naočara koje koriste vertikalno i horizontalnopolarizovana stakla koja filtriraju svetlosne zrake u zavisnosti odnačina (pravca) po kom oni osciliraju. Na taj način se razdvajaju dvasignala koja stižu do svakog oka. Ovo se postiže i upotrebom dva ekranakoji se pomoću specijalnih ogledala spajaju na jednu površinu ili sadva projektora koji su savršeno usmereni (sinhronizovani) na jednoplatno, s tim što jedan emituje svetlost koja oscilira vertikalno, adrugi svetlost koja oscilira horizontalno. Takođe, postoje i projektorikoji mogu da emituju dve slike ili oni koji naizmenično puštajusvetlost različite oscilacije (2 x 24 puta u sekundi, naravno). Kao ikod naočara u boji, i polarizovane naočare su jeftine, a prednost ovogsistema je i viši kvalitet slike u odnosu na prethodno opisana, starijarešenja. Nažalost, platno mora biti specijalno i naziva se „silverscreen“ (zbog polarizacije svetlosti). Postoji i naprednije rešenjepolarizovanih naočara koje ima kružno polarizovana stakla (jedno upravcu okretanja kazaljki na satu, a drugo u suprotnom smeru).Multiplex (wavelength) sistem za kreiranje utiskatreće dimenzije nije preterano često korišten. Razvila ga je nemačkakompanija Infitec, a sistem se sastoji iz dva DLP projektora kojiprojektuju sliku sa bojama iz užeg spektra, tako da dva projektorazajedno pokrivaju čitav spektar. Prednost ovog metoda je što ni boje nikontrast nisu kompromitovani (slika ostaje odlična), ali sam efekatdubine (3D) nije baš najbolji i posebno zavisi od sposobnosti individueda razlikuje boje. Takođe su i same naočare dosta skupe.
Beyond 2000
U poslednje vreme najčešće sretan metod za prikaz “3D” filmova i igara uključuje upotrebu alternate-frame sequencing metoda, uz, naravno par aktivnih shutter naočara.Kompanija Xpand koristi ovaj sistem za prikaz 3D slike u bioskopima, aisti princip su za svoje 3D LCDTV uređaje i plazme preuzeli i Samsung,LG i Panasonic. NVIDIA ga na PC platformi, za prikaz 3D grafike,koristi u okviru svog 3D Vision sistema. U ovom slučaju, primenjena jetehnika alternate-frame sequencing koja podrazumeva naočaresa malim providnim TFT displejima umesto stakala koji u sinhronizacijisa monitorom zatamnjuju naizmenično levo i desno oko dok se na monitoruprikazuje slika namenjena onom koje u tom trenutku nije blokirano. Tosve se događa jako brzo – bar dva puta brže od “frejm-rejta” koji inačevaži za prikaz 2D slike. Ako je u pitanju bioskop, broj sličica koji seemituje u sekundi je 48, na LCDTV aparatima je 100 ili 200 Hz, dok jena PC desktop monitorima u pitanju refresh-rate od 120Hz. Dakle, dva puta veći broj “polusličica” sekundi, što znači da svakooko efektivno vidi 60 sličica u sekundi, a onaj koji posmatra kroznaočare nije ni svestan šta se događa. Kada je PC u pitanju, da bi 3Dfunkcionisao potrebna je tesna integracija svih sistema u nizu, štopodrazumeva NVIDIA grafičku kartu koja je dovoljno brza da prikaže takoveliki broj frejmova u sekundi, zatim monitor koji može da prikažesliku sa osvežavanjem od 100 ili 120Hz i 3D Vision naočare sa pratećimIR predajnikom koji vrši sinhronizaciju naočara sa ostatkom sistema. Ubioskopima takođe postoji senzor koji kontroliše shutter-rate aktivnihnaočara. Prednost ovog sistema je odlična 3D separacija i kvalitetslike, generalno, a mana je što su ovi ekrani (i projektori) dostaskuplji od standardnih. Takođe, i cena samih naočara nije nimalozanemarljiva! Alternativni metod za aktivne shutter naočare primenjuje interlaced (preplitane) slike, ali se on ne može koristiti na digitalnim projektorima niti HDTV uređajima, pa se može naći tek u ponekom bioskopu.
U bioskopima se takođe mogu koristiti naočare sa kolornimfilterima, uz DLP projektore koji imaju mogućnost dupliranjafrejm-rejta. Neki bioskopi koriste wavelength multiplexing, baš kao ionaj koji smo opisali nekoliko redova iznad. Kod nas su viđeni sistemiXpand 3D (bioskop Kolosej, npr.) ili RealD (Tuckwood, Roda Cineplex).RealD koristi polarizovane naočare (sistem takođe opisan iznad), apošto su projektori dosta kvalitetni, možemo reći da je utisak dubine itreće dimenzije najbolji upravo u Roda Cineplex bioskopu.
Akose setimo devedesetih i “VR manije” setićemo se da su postojale ispecijalne kacige i naočare koje su podrazumevale da svako oko vidi“svoju” sliku na malom LCD ekranu. Nažalost, tadašnji sistemi suprojektovali identičnu sliku na oba ekrana (pa nije bilo 3D-a, već samomotion-tracking-a), ali danas je drugačije, pa naprednijeverzije ovog sistema za kućnu multimediju podrazumevaju projekcijuslika sa izmeštenim pozicijama kako bi se kreirao utisak 3D prostora.Prednost ovog sistema je kvalitet prikaza i činjenica da vam svetlostiz okoline nimalo ne smeta. Naravno, potrebno je imati jako kvalitetani skup set naočara, jer su mali LCD displeji visoke rezolucije jakoretka pojava, a i ove naočare se prave u malim serijama, pa su i danasprilična egzotika.
Laptop garancije i servisna podrška na srpskom tržištu
Sitna slova, mali listići, računčići i ceduljice nekada mogu da zadajuogromne probleme i užasne glavobolje. U proteklom periodu smo svi jasnovideli tendenciju prelaska na prenosne računare kao osnovnog sredstvaza rad, zabavu, pa i igru. Stoga su prenosni računari postalidominantna forma kada govorimo o onome što kupac traži i kupuje.Međutim, postoji „kvaka“ o kojoj korisnici često nedovoljno voderačuna. Možda zbog (ne)iskustva, možda zbog novčanih sredstava, a moždazbog navika koje vuku sa stonih računara i izostanka potrebe „lupanjaglave“ vezanih za te probleme, često ne vode dovoljno računa ogaranciji i podršci. Ove stavke su izuzetno bitne, imajući u vidu daručno servisiranje prenosnih računara ne samo da nije jednostavno, većje često i nemoguće. Gde naći rezervni deo i kako ga ugraditi?Složićete se da se radi o svemu, samo ne o jednostavnoj operaciji,makar ne za najveći broj korisnika. Opet, za one koji vode računa oovoj stavci izniču drugi problemi – kako se i gde adekvatno informisatio uporednim karakteristikama garancija koje nude najveći proizvođačiprenosnih računara?
PITANJA I ODGOVORI;
Koliku garanciju dajete na svoje prenosne računare? Na kojese serije daje kolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bikrajnji korisnici trebali da prepoznaju?
Acer: Garancija na sve serije notebook računarakompanije Acer je godinu dana. Moguće je kupiti produženu garanciju zalaptop i netbook računar na 3 godine, a ovu odluku je potrebno donetitokom trajanja same garancije, pre nego što ona istekne (ne nužno prisamoj kupovini računara, tako da korisnik ima na raspolaganju osnovnigarantni period da razmisli da li će se opredeliti za ovu mogućnost).Garancija na bateriju je 6 meseci i u slučaju da kupac kupi produženjegarancije za laptop, garancija na bateriju ostaje nepromenjena - tj. 6meseci. TravelMate serija ima internacionalnu garanciju koja važisvugde u svetu, dok Aspire, eMachines, AspireOne imaju regionalnugaranciju koja važi u našem regionu.
Asus: Svi ASUS laptopovi koji pripadajuserijama N, G, U i UL imaju dvogodišnju garanciju, dok modeli iz Kserije imaju jednogodišnju garanciju. Garanciju u trajanju od jednegodine imaju i Eee PC netbook-ovi. Pored toga, bitno je napomenuti dase može dokupiti “warranty extension package” kojim se može produžitigarancija za bilo koji ASUS laptop ili netbook. ASUS ima vrlofleksibilan model, koji ostavlja kupcu punu slobodu u odlučivanju. Takokupac može uložiti sav novac u kupovinu što kvalitetnijeg laptopa, anakon par meseci, kad skupi novac može dokupiti garanciju.Na primer, tako se modelima iz K serije može produžiti garancija nadve ili tri godine, po želji kupca, dok se drugim serijama možeprodužiti garancija sa dve na tri godine.
Postoji dva načinaproduženja garancije – putem kupovine “warranty extension package-a”kod retailera (u obliku leafleta sa serijskim brojem), ili putemVIRTUAL WARRANTY EXTENSION PACKAGE-a, gde korisnik samo šalje svojserijski broj – potonji način se najlakše može ekvivalentiratielektronskom registracijom, a predstavlja i nešto jeftiniju varijantu.
Dell (DirectLink): Kod Dell-a je proceduranešto drugačija što se garantnog roka i ostvarivanja garancije tiče. Upraksi, sve zavisi od distributera do distributera, odnosno za kojimodel želi koliku garanciju. Tako, na primer, u ponudi distributeraDirect Link za sada imamo garancije od 24 meseca i 60 meseci. Uprincipu, na Inspiron i Studio modele prenosnih računara se dajegarancija u trajanju od 24 meseca, dok se na XPS modele daje garancijaod 60 meseci.
Fujitsu: Svi modeli, odnedavno jedinstvenogbrenda prenosivih računara kompanije Fujitsu – LIFEBOOK – imajustandardnu minimalnu garanciju tipa “Collect & Return” u trajanjuod godinu dana. Pored toga, prilikom poručivanja/ konfigurisanjanotebookva koji trebaju da se isporuče u Srbiju, sami uvoznici imajumogućnost, koju po pravilu i koriste, da “dokupe garanciju”, odnosno dau startu krajnjem kupcu obezbede garanciju u trajanju od 2 ili 3godine. Za sve nove Fujitsu LIFEBOOK modele, kupci u toku trajanjastandardne garancije mogu i naknadno da dokupe garanciju za svojračunar, odnosno da “dokupe” još godinu ili dve dana garancije.
HP: Kompanija HP nudi dve verzije standardnegarancije po kriterijumu dužine trajanja, kada govorimo o notebookračunarima. Postoje tzv. standardne garancije u trajanju od 1 ili 3godine. One se odnose na naše business i consumer modele. U principu,na biznis modele sufiksa P i W (i neke modele iz serije B) se dajestandardna garancija od 3 godine. Na računare iz consumer serije(Pavilion, Presario, Envy, G serija...) se daje garancija u trajanju od1 godine.Specifičnost transparentnosti garancije koju daje HP se ogleda uopisu garancije sa tri broja. Na primer, u broju 110 svaka cifra imasvoje značenje, pa tako prva cifra govori o broju godina u kome jeobezbeđena garancija na delove (1 godina), druga o broju godina sagarantovanom tzv. „labour“ (radnom) garancijom (isto 1 godina) i trećakoja govori o broju godina u kojima je garantovana On Site garancija (0godina).
Lenovo (BS Procesor): Prema najnovijemizveštaju agencije Technology Business Research (TBR) Lenovo jerangiran na mesto broj 1 po zadovoljstvu korisnika 5 kvartala zaredom. TBR radi analizu 500 najvećih IT stručnjaka i menadžera velikihkompanija u SAD. To je veliki uspeh zahvaljujući i servisnoj i drugojpodršci koju Lenovo pruža svojim korisnicima.
Što sekonkretnih garantnih uslova tiče, postoje serije poslovnih računaraTHINKPAD i SOHO računara IDEAPAD. Garancija se deli na jednogodišnju zaentry level modele, poćevši od većine racunara serije IDEAPAD pa do 3godine garancije za većinu poslovnih racunara serije THINKPAD. Pozahtevu korisnika moguće je dokupiti garanciju sa servisnim paketom na1 ili sa 1 na 3 godine.
MSI: Kompanija MSI daje 2 godine garancije nasve svoje notebook i netbook računare. Garancija na bateriju je godinudana. Garantna politika je po tom pitanju jasna i odnosi se na našukomplenu ponudu mobilnih računara. Takođe, svi vlasnici MSI računaramogu računati na usluge kurirske službe, koja će odneti i donetinotebook računare kada servis bude bio završen.
Toshiba: Standardna garancija koju Toshiba nudina srpskom tržištu je 2 ili 3 godine, u zavisnosti od serije računara. Za netbook računare i notebook računare iz Satellite serije ona iznosi2 godine. Za Satellite Pro, Tecra, Portege i Qosmio serije notebookračunara, garancija je 3 godine. Moguće je za svaku od serija produžitigaranciju do maksimalne 4 godine za sve serije, a garanciju na modeleTecra računara i do 5 godina!
Kako korisnici najlakše mogu ostvariti svoju garanciju? Postoji li neki specijalan servis, telefon koji mogu pozvati?
Asus: ASUS servis ima svoj call centar, a brojje 011/20-70-677. Veoma je važno da kupci znaju da ASUS nudi "pickupand return" uslugu, što znači da u slučaju kvara uređaja u garantnomroku kurirska služba dolazi po laptop i vraća ga popravljenog, bezikakvih dodatnih troškova za kupca.
Dell (DirectLink): U Srbiji ne postoje Dellservisi koje poseduje sam Dell, odnosno koji su u vlasništvu kompanije.Postoje 3 Dell-ova partnera: Direct Link, Informatika i List Računari.Ove firme pružaju uslugu servisa svojim kupcima. Direct Link radiisključivo servis u garantnom roku po Dell-ovoj proceduri. Telefonikoje korisnici mogu pozvati kako bi realizovali svoju garanciju su011/3215-166, 011/3215-153 i 011/3215-139.
Fujitsu: Korisnici svoju garancijunajlakše mogu ostvariti preko HelpDesk servisa, pozivom broja telefona+381 11 2099 700, koji se za celu Srbiju tarifira po ceni lokalnogpoziva, ili putem kontakt obrasca http://support.ts.fujitsu.com/default.asp?link=/contact/contactform.asp&lng=rs. Korisnici iz Crne Gore imaju na raspolaganju broj +382 20 405 801, aiz BiH +387 51 331960. Servis funkcioniše već pune četiri godine, ainformacije o tome se mogu pronaći na sajtu http://rs.fujitsu.com/support/helpdesk.html Za notebook računare su servisni partneri System One i Pakom.
HP: Najpre, treba razdvojiti Pick Up &Return i On Site segmente garancije. Pick Up & Return podrazumevada će kurirska služba doći kod korisnika po pokvareni notebook ivratiti ga nakon popravke. On Site garancija podrazumeva da ćekvalifikovani serviser izaći i na licu mesta, kod samog korisnikapopraviti računar. Svi consumer laptopovi stižu sa Pick Up & Returngarancijom. Obezbeđena je kurirska služba, koja je dostupna korisnicimana telefonski broj 0700/301-301. Korisnici mogu pozvati ovaj broj,kuriri će doći i pokupiti laptop, te ga vratiti kada servis bude biozavršen. Sve popravke se obavljaju u servisnom centru kompanije BSProcesor.Bitno je naglasiti i određene specifičnosti u pogledu bizniskategorije. Laptopovi preduzeća moraju ići u servis, jer mogućnost OnSite popravke (na licu mesta) važi samo za kućne korisnike. Takođe,ukoliko je poslednja cifra u trobrojnoj oznaci garancije 0, tada bilokoji servis sa zvanične liste na HP sajtu mora preuzeti i servisiratinotebook. Takođe, želimo da kažemo da, iako garantni listić morapostojati u kutiji svakog laptopa po zakonu, on je tu više zbog zakona.Naime, njegovo posedovanje nije obaveza za realizovanje garancije.Servis će uporediti serijski broj računara i mora da prihvati popravkuistog. Račun i garantni listić korisniku mogu poslužiti u graničnimslučajevima, koji su dosta retki – na primer, trogodišnja garancija jeistekla ako se gleda po serijskom broju, ali je laptop prodat mesec ilidva nakon evidentiranja serije, pa dolazi do određenog vremenskogpomeraja. Tada će takođe korisnici moći da realizuju svoju garanciju.
Lenovo (BS Procesor): . Korisnici se mogu obavestiti o servisnim centrima na sajtu Lenova www.lenovo.com, u delu service and support gde preko find a service provider Europe linka i potom iz padajućeg menija treba odabrati Srbija. Tako dobijaju presek servisnih partnera i autorizovanih premium business partnera. Takođe, korisnici se mogu obavestiti sami o trajanju garancije na svoj proizvod tako što će otići na service and support deo Lenovo sajta. Tu u odeljku warrantymogu ukucati model računara i serijski broj, ili još jednostavnijekliknuti na “AUTO-DETECT WARRANTY”, nakon čega im sistem automatskidetektuje trajanje garancije. Naravno, ukoliko je na računu kojikorisnik dobija prilikom kupovine računara stariji datum nego na sajtu,priznaje se rok trajanja garancije sa računa korisnika. Takođe, saodeljka service and download korisnik moze naci skup drajveraza određeni model računara, kao i skup korisnih Think Vatage tool boxaplikacija, koji objedinjuje korisne alate za rescue and recovery, migraciju sistema i druge operacije koje su od značaja u ovom domenu.
Koristan link za pronalazenje servisa:
http://lenovo.links.channelintelligence.com/oemsites/17503896/Maps/cii_lenovo_eu.asp?cii_nRuleGroupID=2226&cii_nRadius=20&cii_sCountry=RS
Koristan link za proveru trajanja garancije:
http://www-307.ibm.com/pc/support/site.wss/document.do?lndocid=SITE-WARNTY&sitestyle=lenovo
Koristan link za download drajvera:
http://www-307.ibm.com/pc/support/site.wss/product.do?doctypeind=9&template=%2Fproductselection%2Flandingpages%2FdownloadsDriversLandingPage.vm&sitestyle=lenovoMSI: Korisnici u svakom trenutku mogu pozvati naškontakt centar putem broja 0700/108-108. Poziv se tarifira po cenilokalnog poziva. Za sve računare je obezbeđen Pick Up & Return zavreme trajanja garancije.
Toshiba: Kako bi se standardna garancija aktivirala, nakon kupovine uređaja potrebno je registrovati uređaj na stranici www.toshiba.eu ( direktan link na Srpski portal http://bl.computers.toshiba-europe.com/innovation/rs/generic/SUPPORT_PORTAL/). Produženje garancije se takođe vrši putem te stranice. U slučajubilo kakve nedoumice vezane uz registraciju, osim na prodajnom mjestu,korisnik pomoć može potražiti na gore navedenim stranicama ili seobratiti tehničkoj službi za pomoć. Pored toga korisnik takođe možepotražiti pomoć u Toshiba ovlašćenim servisima Kimtec d.o.o. i SystemOne d.o.o. Detaljne kontakt informacije korisnici mogu pronaći na http://bl.computers.toshiba-europe.com/innovation/rs/generic/SUPPORT_PORTAL/.
Koje su osobenosti vaše garancije? Postoje li specifičnostikoje biste želeli da izdvojite? Kakvu servisnu podršku obezbeđujete(imate li svoj servis, rentirate li servis, kako stvari stoje sarezervnim delovima)?
Acer: Prednosti servisa i podrške koje nude naši partneri: System One- call centar, praćenje statusa popravke preko interneta, obaveštavanje putem sms poruka i email-a o statusu. Kim-Tec servis-praćenje statusa popravke preko interneta, zamenski laptop tokomtrajanja popravke za laptopove koji su u Srbiji uvezeni preko firmeKim-Tec (uvoznik se može proveriti prilikom kupovine laptopa nadeklaraciji i garanciji).
Specifičnost koju bismo posebnoistakli jeste da se u slučaju da se laptop po treći put vraća zbognekog velikog, istog kvara ( kvar mb, kvar ekrana...), ne radi sepopravka već se laptop menja novim. Još jednom bismo istakli da Acernema organizovanu kurirsku službu. To je prepušteno servisima, te oniorganizuju komunikaciju direktno sa potrošačima, a neke od modela smonaveli gore.
Asus: ASUS ovlašćeni servisni partner jeKim-Tec servis doo. Pored osnovne garancije, ASUS za sve model iz Nserije nudi i "Zero Bright Dot" garanciju. To znači da će na laptopu,ukoliko se u prvih 30 dana korišćenja pojavi svetli piksel, bitizamenjen ceo displej, naravno potpuno besplatno.ASUS servis nudi i sjajnu mogućnost online praćenja statusa reklamacije. Dovoljno je da na sajtu http://www.kimtecservis.rs/izaberete opciju "Radni nalozi online", a zatim ukucate serijski brojsvog laptopa ili broj radnog naloga i saznaćete u kojoj fazi jepopravka vašeg uređaja. Na istom sajtu možete odabrati opciju "Upit zanabavku rezervnih delova" i tako saznati da li ima i koja je cenarezervnog dela koji vas interesuje.U okviru ASUS predstavništva postoji i Regionalni servis menadžer,koji kontroliše rad servisa i rešava eventualne pritužbe na radservisera.Svi ASUS laptopovi sem K serije imaju Worldwide garanciju. Toznači da kupac ima pravo na besplatnu popravku kvara u okviru garantnogroka čak i ako je uređaj kupljen u inostranstvu. Ovo važi za kupovinu uEvropi, dok je specifična situacija za SAD jer tamo postoji opcija dagaranciju i servis obezbeđuje prodavac, a ne proizvođač. Ovo vamistovremeno pruža i dodatnu sigurnost ukoliko putujete, jer ne moratebrinuti o troškovima popravke u inostranstvu.Evo i par zvaničnih podatakao rešavanjureklamacija u Q2. U roku od nedelju dana od prijema uređaja(uključujući praznike i vikend) rešeno je čak 73,54% reklamacija. Uroku od dve nedelje od prijema rešeno je 85,25% reklamacija. Od ukupnogbroja reklamacija, 66,47% je rešeno delovima sa lagera.
Dell (DirectLink): Rezervni delovi se ne držena stanju, po Dell proceduri rezervni deo se poručuje po detekcijikvara i potrebno je između dve i četiri nedelje da stigne do nas.Prednost Direct Link servisa je što, za sada, ne naplaćuje svoj rad.(Dell u Srbiji daje samo "Parts Only"garanciju - sto znaci da bipopravka – ili preciznije rečeno rad servisera – i u garantnom rokutrebalo da se naplaćuje; samo delovi su besplatni).
Naglasilibismo ovom prilikom da za nekih 15-ak dana (od dana objave ovog teksta,prim. aut.) stiže nova roba, odnosno novi računari koji će imatigaranciju od 36 meseci.
HP: Care Pack je osnova produžene garancije uHP ponudi. Vratićemo se na trobrojnu oznaku garancije. Moguće su raznevarijante – prelazak sa 110 na 331 (tri godine delovi, tri godineservis, jedna godina On Site garancije), sa 110 na 440, sa 330 na 553 itako dalje, broj kombinacija je veliki i postoji mnogo varijantiprelaska. Bitno je da se zapazi da je moguće ne samo produživanjegarancije, već i izmena tipa garancije koja se pruža. Svako može dadokupi i Pick Up & Return i On Site garanciju. Care Pack se možedokupiti dok traje redovna garancija, ne i nakon isteka nje.Postoje dve osobenosti kod Care Pack garancije. Prvo, ona se moraregistrovati, zbog specifičnih usluga i mogućnosti provere u svakomtrenutku na sajtu HP-a. Drugo, postoje dve varijante Care Pack-a, odkojih jedna (standardna) važi na notebook računar, a druga i nanotebook računar i na njegovu prateću opremu. Prateću opremu korisnikmora posebno evidentirati i registrovati kako bi se pružila adekvatnapodrška. Od dodatnih stavki, treba istaći i politiku vezanu za kvarnediskove, što može biti od velikog značaja poslovnim korisnicima,imajući u vidu osetljivost i poverljivost informacija koje se čuvaju nahard diskovima. Ukoliko hard disk otkaže, ugradi se novi, a stari diskse zajedno sa servisiranim notebook računarom vraća korisniku.Evo i korisnih linkova:IT Resource centerhttp://www13.itrc.hp.com/service/home/home.do?admit=109447627+1284990602811+28353475IT Resource center je strana na kojoj se mogu pronaći razne korisneinformacije, a na toj strani se nalazi link Warranty check. Kroz tajlink se može doći do sledeće dve strane.Komercijalni (poslovni) proizvodi.
http://www13.itrc.hp.com/service/ewarranty/warrantyInput.doKućni (Consumer) proizvodi
http://h10025.www1.hp.com/ewfrf/wc/weInput?lc=en&dlc=sr&cc=us
Lenovo (BS Procesor): Servisna podrška jeorganizovana tako da servisni partneri po prijemu robe mogu proveritiodmah po serijskom broju status u garantnom roku. Takođe, imamo svojeservisne kanale, a deo rezervnih delova se nalazi na servisnomskladištu IBM-a. Ukoliko rezervni deo nije lagerovan, DHL-om se šaljeodmah iz najbližeg skladišta po prijemu zahteva za rezervnim delom. DHLdostavlja deo maksimalno brzo, za nekoliko dana u većini slučajeva, acarinska procedura je ubrzana u odnosu na prethodne godine. Želimo daizrazimo veliko zadovoljstvo vezano za izveštaj na kraju tromesećja oobavljenim servisnim intervencijama u odnosu na broj prodatih jedinicau garanciji, pošto se isti meri promilima!
MSI: Pored toga što nudi 2 godine garancije nasve notebook i netbook računare, MSI obezbeđuje jedinstvenu servisnupodršku “72hrs pick-up and return”. To znači da kada korisnik prijavikvar (pozivanjem pomenutog kontakt centra 0700/108-108) kurirska službadolazi po računar, koji će biti servisiran u roku od 72 radna sata odtrenutka prijema u servis. Na taj način pokušavamo da maksimalnoskratimo period tokom koga će korisnik biti uskraćen za svoj računar,jer smo svesni frustracija koje se dešavaju u takvom slučaju, te želimoda obezbedimo da zadovoljstvo kupca bude na maksimalnom nivou. Zaservisiranje MSI računara je ovlašćen servis kompanije Pakom.
Toshiba: Rezervni delovi, kao i kod većineproizvođača laptopova, su osigurani do 5 godina od trenutka kupovineuređaja. Imamo 2 ovlašćena servisa u Srbiji, što je detaljnijeobjašnjeno u odgovoru na prethodno pitanje.Osim standardne garancije koju korisnik ostvaruje kupovinom iregistracijom uređaja, korisnik dobija i mogućnost korišćenja posebnepromotivne "Garancije bez obzira na sve" koja važi do kraja 2010.godine. Zahvaljujući 25-godišnjem iskustvu u proizvodnji laptopovai dokazanom kvalitetu, možemo ponuditi korisnicima zaštitu od slučajnihfizičkih oštećenja, u slučaju krađe računara, te u slučaju ostanka bezposla. Da bi se ova besplatna promotivna mogućnost ostvarila, sve štoje potrebno od korisnika je registracija uređaja do 7 dana od njegovekupovine. Registracija se vrši na stranici www.nomatterwhatguarantee.com na kojoj se mogu naći i sve informacije o akciji.
Acer
Koliku garanciju dajete na svoje prenosne računare? Na kojese serije daje kolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bikrajnji korisnici trebali da prepoznaju?Garancija na sve serije notebook računara kompanije Acer je godinudana. Moguće je kupiti produženu garanciju za laptop i netbook računarna 3 godine, a ovu odluku je potrebno doneti tokom trajanja samegarancije, pre nego što ona istekne (ne nužno pri samoj kupoviniračunara, tako da korisnik ima na raspolaganju osnovni garantni periodda razmisli da li će se opredeliti za ovu mogućnost). Garancija nabateriju je 6 meseci i u slučaju da kupac kupi produženje garancije zalaptop, garancija na bateriju ostaje nepromenjena - tj. 6 meseci.TravelMate serija ima internacionalnu garanciju koja važi svugde usvetu, dok Aspire, eMachines, AspireOne imaju regionalnu garanciju kojavaži u našem regionu.
Kako korisnici najlakše mogu ostvariti svoju garanciju? Postoji li neki specijalan servis, telefon koji mogu pozvati?
Garanciju je najlakše ostvariti u nekom od naših ovlašćenih servisa.Ispod dajemo njihove kontakte i telefone. Acer ne organizuje sopstvenukurirsku službu, već to prepušta partnerima koji se bave servisom. Tosu System One i Kim-Tec servis. Prvi se može kontaktirati prekotelefona 011/313-1010
Prednosti servisa i podrške koje nude naši partneri: System One- call centar, praćenje statusa popravke preko interneta, obaveštavanje putem sms poruka i email-a o statusu. Kim-Tec servis-praćenje statusa popravke preko interneta, zamenski laptop tokomtrajanja popravke za laptopove koji su u Srbiji uvezeni preko firmeKim-Tec (uvoznik se može proveriti prilikom kupovine laptopa nadeklaraciji i garanciji).
Specifičnost koju bismo posebnoistakli jeste da se u slučaju da se laptop po treći put vraća zbognekog velikog, istog kvara ( kvar mb, kvar ekrana...), ne radi sepopravka već se laptop menja novim. Još jednom bismo istakli da Acernema organizovanu kurirsku službu. To je prepušteno servisima, te oniorganizuju komunikaciju direktno sa potrošačima, a neke od modela smonaveli gore.
Asus
Koliku garanciju dajete na svoje prenosne računare? Na kojese serije daje kolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bikrajnji korisnici trebali da prepoznaju?Svi ASUS laptopovi koji pripadaju serijama N, G, U i UL imajudvogodišnju garanciju, dok modeli iz K serije imaju jednogodišnjugaranciju. Garanciju u trajanju od jedne godine imaju i Eee PCnetbook-ovi. Pored toga, bitno je napomenuti da se može dokupiti“warranty extension package” kojim se može produžiti garancija za bilokoji ASUS laptop ili netbook. ASUS ima vrlo fleksibilan model, kojiostavlja kupcu punu slobodu u odlučivanju. Tako kupac može uložiti savnovac u kupovinu što kvalitetnijeg laptopa, a nakon par meseci, kadskupi novac može dokupiti garanciju.Na primer, tako se modelima iz K serije može produžiti garancija nadve ili tri godine, po želji kupca, dok se drugim serijama možeprodužiti garancija sa dve na tri godine.
Postoji dva načinaproduženja garancije – putem kupovine “warranty extension package-a”kod retailera (u obliku leafleta sa serijskim brojem), ili putemVIRTUAL WARRANTY EXTENSION PACKAGE-a, gde korisnik samo šalje svojserijski broj – potonji način se najlakše može ekvivalentiratielektronskom registracijom, a predstavlja i nešto jeftiniju varijantu.
Dell
Koliku garanciju dajete na svoje prenosne računare? Na kojese serije daje kolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bikrajnji korisnici trebali da prepoznaju?Kod Dell-a je procedura nešto drugačija što se garantnog roka iostvarivanja garancije tiče. U praksi, sve zavisi od distributera dodistributera, odnosno za koji model želi koliku garanciju. Tako, naprimer, u ponudi distributera Direct Link za sada imamo garancije od 24meseca i 60 meseci. U principu, na Inspiron i Studio modele prenosnihračunara se daje garancija u trajanju od 24 meseca, dok se na XPSmodele daje garancija od 60 meseci.
Rezervni delovi se ne drže na stanju, po Dell proceduri rezervni deose poručuje po detekciji kvara i potrebno je između dve i četirinedelje da stigne do nas. Prednost Direct Link servisa je što, za sada,ne naplaćuje svoj rad. (Dell u Srbiji daje samo "Parts Only"garanciju -sto znaci da bi popravka – ili preciznije rečeno rad servisera – i ugarantnom roku trebalo da se naplaćuje; samo delovi su besplatni).
Naglasili bismo ovom prilikom da za nekih 15-ak dana (od dana objaveovog teksta, prim. aut.) stiže nova roba, odnosno novi računari koji ćeimati garanciju od 36 meseci.
FujitsuKoliku garanciju dajete nasvoje prenosne računare? Na koje se serije daje kolika garancija?Postoji li neka ključna stvar koju bi krajnji korisnici trebali da prepoznaju?
Svi modeli, odnedavno jedinstvenog brenda prenosivih računarakompanije Fujitsu – LIFEBOOK – imaju standardnu minimalnu garancijutipa “Collect & Return” u trajanju od godinu dana. Pored toga,prilikom poručivanja/ konfigurisanja notebookva koji trebaju da seisporuče u Srbiju, sami uvoznici imaju mogućnost, koju po pravilu ikoriste, da “dokupe garanciju”, odnosno da u startu krajnjem kupcuobezbede garanciju u trajanju od 2 ili 3 godine. Za sve nove FujitsuLIFEBOOK modele, kupci u toku trajanja standardne garancije mogu inaknadno da dokupe garanciju za svoj računar, odnosno da “dokupe” još godinu ili dve dana garancije.
Korisnici svoju garanciju najlakše mogu ostvariti preko HelpDeskservisa, pozivom broja telefona +381 11 2099 700, koji se za celuSrbiju tarifira po ceni lokalnog poziva, ili putem kontakt obrasca http://support.ts.fujitsu.com/default.asp?link=/contact/contactform.asp&lng=rs. Korisnici iz Crne Gore imaju na raspolaganju broj +382 20 405 801, aiz BiH +387 51 331960. Servis funkcioniše već pune četiri godine, ainformacije o tome se mogu pronaći na sajtu http://rs.fujitsu.com/support/helpdesk.html. Za notebook računare su servisni partneri System One i Pakom.
Koje suosobenosti vaše garancije? Postoje li specifičnosti koje biste želelida izdvojite? Kakvu servisnu podršku obezbeđujete (imate li svojservis, rentirate li servis, kako stvari stoje sa rezervnim delovima)?
Krajnji korisnik ne snosi nikakve troškove – ni popravke nitilogistike. Servisnu podršku za Fujitsu LIFEBOOK računare pružajuisključivo autorizovani servisni partneri, firme u kojima to radesertifikovani inženjeri. Centralni magacin rezervnih delova je uNemačkoj, te je i odziv relativno brz. Ako se danas poruči deo, on jeveć istog dana na putu ka Srbiji.Garancija ’’preuzimamo, popravljamo, vraćamo’’ (Collect &Return warranty) funkcioniše po sledećem principu: korisnik prijavljujeneispravan uređaj Helpdesk-u telefonskim putem. Ukoliko Helpdesk nemože da reši problem putem telefona, uređaj će biti preuzet odkorisnika i donet u servisni centar. Posle popravke, uređaj će bitivraćen korisniku. Kada je uređaj u garanciji, Fujitsu snosi troškovepreuzimanja, delova, usluge i vraćanja.
HPKolikugaranciju dajete na svoje prenosne računare? Na koje se serije dajekolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bi krajnjikorisnici trebali da prepoznaju?
Kompanija HP nudi dve verzije standardne garancije po kriterijumudužine trajanja, kada govorimo o notebook računarima. Postoje tzv.standardne garancije u trajanju od 1 ili 3 godine. One se odnose nanaše business i consumer modele. U principu, na biznis modele sufiksa Pi W (i neke modele iz serije B) se daje standardna garancija od 3godine. Na računare iz consumer serije (Pavilion, Presario, Envy, Gserija...) se daje garancija u trajanju od 1 godine.Specifičnost transparentnosti garancije koju daje HP se ogleda uopisu garancije sa tri broja. Na primer, u broju 110 svaka cifra imasvoje značenje, pa tako prva cifra govori o broju godina u kome jeobezbeđena garancija na delove (1 godina), druga o broju godina sagarantovanom tzv. „labour“ (radnom) garancijom (isto 1 godina) i trećakoja govori o broju godina u kojima je garantovana On Site garancija (0godina).
Kako korisnici najlakše mogu ostvariti svoju garanciju? Postoji li neki specijalan servis, telefon koji mogu pozvati?
Najpre, treba razdvojiti Pick Up & Return i On Site segmentegarancije. Pick Up & Return podrazumeva da će kurirska služba doćikod korisnika po pokvareni notebook i vratiti ga nakon popravke. OnSite garancija podrazumeva da će kvalifikovani serviser izaći i na licumesta, kod samog korisnika popraviti računar. Svi consumer laptopovistižu sa Pick Up & Return garancijom. Obezbeđena je kurirskaslužba, koja je dostupna korisnicima na telefonski broj 0700/301-301.Korisnici mogu pozvati ovaj broj, kuriri će doći i pokupiti laptop, tega vratiti kada servis bude bio završen. Sve popravke se obavljaju uservisnom centru kompanije BS Procesor.Bitno je naglasiti i određene specifičnosti u pogledu bizniskategorije. Laptopovi preduzeća moraju ići u servis, jer mogućnost OnSite popravke (na licu mesta) važi samo za kućne korisnike. Takođe,ukoliko je poslednja cifra u trobrojnoj oznaci garancije 0, tada bilokoji servis sa zvanične liste na HP sajtu mora preuzeti i servisiratinotebook. Takođe, želimo da kažemo da, iako garantni listić morapostojati u kutiji svakog laptopa po zakonu, on je tu više zbog zakona.Naime, njegovo posedovanje nije obaveza za realizovanje garancije.Servis će uporediti serijski broj računara i mora da prihvati popravkuistog. Račun i garantni listić korisniku mogu poslužiti u graničnimslučajevima, koji su dosta retki – na primer, trogodišnja garancija jeistekla ako se gleda po serijskom broju, ali je laptop prodat mesec ilidva nakon evidentiranja serije, pa dolazi do određenog vremenskogpomeraja. Tada će takođe korisnici moći da realizuju svoju garanciju.
Care Pack je osnova produžene garancije u HP ponudi. Vratićemo se natrobrojnu oznaku garancije. Moguće su razne varijante – prelazak sa 110na 331 (tri godine delovi, tri godine servis, jedna godina On Sitegarancije), sa 110 na 440, sa 330 na 553 i tako dalje, broj kombinacijaje veliki i postoji mnogo varijanti prelaska. Bitno je da se zapazi daje moguće ne samo produživanje garancije, već i izmena tipa garancijekoja se pruža. Svako može da dokupi i Pick Up & Return i On Sitegaranciju. Care Pack se može dokupiti dok traje redovna garancija, ne inakon isteka nje.Postoje dve osobenosti kod Care Pack garancije. Prvo, ona se moraregistrovati, zbog specifičnih usluga i mogućnosti provere u svakomtrenutku na sajtu HP-a. Drugo, postoje dve varijante Care Pack-a, odkojih jedna (standardna) važi na notebook računar, a druga i nanotebook računar i na njegovu prateću opremu. Prateću opremu korisnikmora posebno evidentirati i registrovati kako bi se pružila adekvatnapodrška. Od dodatnih stavki, treba istaći i politiku vezanu za kvarnediskove, što može biti od velikog značaja poslovnim korisnicima,imajući u vidu osetljivost i poverljivost informacija koje se čuvaju nahard diskovima. Ukoliko hard disk otkaže, ugradi se novi, a stari diskse zajedno sa servisiranim notebook računarom vraća korisniku.Evo i korisnih linkova:IT Resource center
http://www13.itrc.hp.com/service/home/home.do?admit=109447627+1284990602811+28353475IT Resource center je strana na kojoj se mogu pronaći razne korisneinformacije, a na toj strani se nalazi link Warranty check. Kroz tajlink se može doći do sledeće dve strane.Komercijalni (poslovni) proizvodi.
http://www13.itrc.hp.com/service/ewarranty/warrantyInput.doKućni (Consumer) proizvodi
http://h10025.www1.hp.com/ewfrf/wc/weInput?lc=en&dlc=sr&cc=us
Lenovo (BS Procesor)
Kolikugaranciju dajete na svoje prenosne računare? Na koje se serije dajekolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bi krajnjikorisnici trebali da prepoznaju?
Prema najnovijem izveštaju agencije Technology Business Research(TBR) Lenovo je rangiran na mesto broj 1 po zadovoljstvu korisnika 5kvartala za redom. TBR radi analizu 500 najvećih IT stručnjaka imenadžera velikih kompanija u SAD. To je veliki uspeh zahvaljujući iservisnoj i drugoj podršci koju Lenovo pruža svojim korisnicima.
Što se konkretnih garantnih uslova tiče, postoje serije poslovnihračunara THINKPAD i SOHO računara IDEAPAD. Garancija se deli najednogodišnju za entry level modele, poćevši od većine racunara serijeIDEAPAD pa do 3 godine garancije za većinu poslovnih racunara serijeTHINKPAD. Po zahtevu korisnika moguće je dokupiti garanciju saservisnim paketom na 1 ili sa 1 na 3 godine.
Korisnici se mogu obavestiti o servisnim centrima na sajtu Lenova www.lenovo.com, u delu service and support gde preko find a service provider Europe linka i potom iz padajućeg menija treba odabrati Srbija. Tako dobijaju presek servisnih partnera i autorizovanih premium business partnera. Takođe, korisnici se mogu obavestiti sami o trajanju garancije na svoj proizvod tako što će otići na service and support deo Lenovo sajta. Tu u odeljku warrantymogu ukucati model računara i serijski broj, ili još jednostavnijekliknuti na “AUTO-DETECT WARRANTY”, nakon čega im sistem automatskidetektuje trajanje garancije. Naravno, ukoliko je na računu kojikorisnik dobija prilikom kupovine računara stariji datum nego na sajtu,priznaje se rok trajanja garancije sa računa korisnika. Takođe, saodeljka service and download korisnik moze naci skup drajveraza određeni model računara, kao i skup korisnih Think Vatage tool boxaplikacija, koji objedinjuje korisne alate za rescue and recovery, migraciju sistema i druge operacije koje su od značaja u ovom domenu.
Koristan link za pronalazenje servisa:
http://lenovo.links.channelintelligence.com/oemsites/17503896/Maps/cii_lenovo_eu.asp?cii_nRuleGroupID=2226&cii_nRadius=20&cii_sCountry=RS
Koristan link za proveru trajanja garancije:
http://www-307.ibm.com/pc/support/site.wss/document.do?lndocid=SITE-WARNTY&sitestyle=lenovo
Koristan link za download drajvera:
http://www-307.ibm.com/pc/support/site.wss/product.do?doctypeind=9&template=%2Fproductselection%2Flandingpages%2FdownloadsDriversLandingPage.vm&sitestyle=lenovo
Servisna podrška je organizovana tako da servisni partneri poprijemu robe mogu proveriti odmah po serijskom broju status u garantnomroku. Takođe, imamo svoje servisne kanale, a deo rezervnih delova senalazi na servisnom skladištu IBM-a. Ukoliko rezervni deo nijelagerovan, DHL-om se šalje odmah iz najbližeg skladišta po prijemuzahteva za rezervnim delom. DHL dostavlja deo maksimalno brzo, zanekoliko dana u većini slučajeva, a carinska procedura je ubrzana uodnosu na prethodne godine. Želimo da izrazimo veliko zadovoljstvovezano za izveštaj na kraju tromesećja o obavljenim servisnimintervencijama u odnosu na broj prodatih jedinica u garanciji, pošto seisti meri promilima!
MSIKoliku garanciju dajete nasvoje prenosne računare? Na koje se serije daje kolika garancija?Postoji li neka ključna stvar koju bi krajnji korisnici trebali daprepoznaju?
Kompanija MSI daje 2 godine garancije na sve svoje notebook inetbook računare. Garancija na bateriju je godinu dana. Garantnapolitika je po tom pitanju jasna i odnosi se na našu komplenu ponudumobilnih računara. Takođe, svi vlasnici MSI računara mogu računati nausluge kurirske službe, koja će odneti i doneti notebook računare kadaservis bude bio završen.
Korisnici u svakom trenutku mogu pozvati naš kontakt centar putembroja 0700/108-108. Poziv se tarifira po ceni lokalnog poziva. Za sveračunare je obezbeđen Pick Up & Return za vreme trajanja garancije.
Pored toga što nudi 2 godine garancije na sve notebook i netbookračunare, MSI obezbeđuje jedinstvenu servisnu podršku “72hrs pick-upand return”. To znači da kada korisnik prijavi kvar (pozivanjempomenutog kontakt centra 0700/108-108) kurirska služba dolazi poračunar, koji će biti servisiran u roku od 72 radna sata od trenutkaprijema u servis. Na taj način pokušavamo da maksimalno skratimo periodtokom koga će korisnik biti uskraćen za svoj računar, jer smo svesnifrustracija koje se dešavaju u takvom slučaju, te želimo da obezbedimoda zadovoljstvo kupca bude na maksimalnom nivou. Za servisiranje MSIračunara je ovlašćen servis kompanije Pakom.
Toshiba
Koliku garanciju dajete na svoje prenosne računare? Na koje se serije dajekolika garancija? Postoji li neka ključna stvar koju bi krajnjikorisnici trebali da prepoznaju?
Standardna garancija koju Toshiba nudi na srpskom tržištu je 2 ili 3godine, u zavisnosti od serije računara. Za netbook računare inotebook računare iz Satellite serije ona iznosi 2 godine. Za SatellitePro, Tecra, Portege i Qosmio serije notebook računara, garancija je 3godine. Moguće je za svaku od serija produžiti garanciju do maksimalne4 godine za sve serije, a garanciju na modele Tecra računara i do 5godina!
Kako bi se standardna garancija aktivirala, nakon kupovine uređaja potrebno je registrovati uređaj na stranici www.toshiba.eu ( direktan link na Srpski portal http://bl.computers.toshiba-europe.com/innovation/rs/generic/SUPPORT_PORTAL/). Produženje garancije se takođe vrši putem te stranice. U slučajubilo kakve nedoumice vezane uz registraciju, osim na prodajnom mjestu,korisnik pomoć može potražiti na gore navedenim stranicama ili seobratiti tehničkoj službi za pomoć. Pored toga korisnik takođe možepotražiti pomoć u Toshiba ovlašćenim servisima Kimtec d.o.o. i SystemOne d.o.o. Detaljne kontakt informacije korisnici mogu pronaći na http://bl.computers.toshiba-europe.com/innovation/rs/generic/SUPPORT_PORTAL/.
Koje su osobenosti vašegarancije? Postoje li specifičnosti koje biste želeli da izdvojite?Kakvu servisnu podršku obezbeđujete (imate li svoj servis, rentirate liservis, kako stvari stoje sa rezervnim delovima)?
Rezervni delovi, kao i kod većine proizvođača laptopova, suosigurani do 5 godina od trenutka kupovine uređaja. Imamo 2 ovlašćenaservisa u Srbiji, što je detaljnije objašnjeno u odgovoru na prethodnopitanje.Osim standardne garancije koju korisnik ostvaruje kupovinom iregistracijom uređaja, korisnik dobija i mogućnost korišćenja posebnepromotivne "Garancije bez obzira na sve" koja važi do kraja 2010.godine. Zahvaljujući 25-godišnjem iskustvu u proizvodnji laptopovai dokazanom kvalitetu, možemo ponuditi korisnicima zaštitu od slučajnihfizičkih oštećenja, u slučaju krađe računara, te u slučaju ostanka bezposla. Da bi se ova besplatna promotivna mogućnost ostvarila, sve štoje potrebno od korisnika je registracija uređaja do 7 dana od njegovekupovine. Registracija se vrši na stranici www.nomatterwhatguarantee.com na kojoj se mogu naći i sve informacije o akciji.
Ovim tekstom smo želeli da pomognemo svima. Krajnjim kupcima ičitaocima smo želeli da omogućimo da na jednom mestu dobiju precizne,koncizne informacije vezane za servis i podršku koje mogu na tom istommestu međusobno uporediti i videti da li im odgovaraju uslovi kojepropisuju najveći brendovi, te odaberu šta je za njih najpovoljnijakombinacija. Vendorima, zastupnicima i partnerima smo želeli dapokažemo da je moguće da se na jednom mestu uz malo truda kreirasvojevrsna baza sa najneophodnijim informacijama, koja i njima možebiti od interesa u svakodnevnim komunikacijama. U krajnjoj liniji, uvekje dobro biti upoznat sa onim što radi konkurencija, zar ne? Konačno, iza nas je ovo dobra stvar, jer em demonstriramo moć web medija kojinisu ograničeni prostorom i stranama, em dobijamo jedan jasan tekstkoji možemo dalje koristiti u svim prikazima notebook računara na našemsajtu. Interesuje vas više o garanciji? Nema problema, u testunotebook-a X ćemo linkovati stranicu ovog teksta gde se izlaže detaljnopolitika podrške i garancije brenda koji je izradio notebook X.Shvatate sigurno o čemu pričamo.
Pored vremenskog trajanjagarancije, koja se protegla na nekoliko godina, što je u slučajuvisoko-integrisanih mašina poput laptopova veoma važna stavka, smatramoda je značajno što praktično svi nude krajnjem korisniku Pick Up &Return uslugu, što drastično smanjuje frustracije i neraspoloženje kojeje neminovno u slučaju kvara mobilnog računara. Nadamo se da će iostali ići putem HP-a i u narednom periodu ponuditi ne samoprodužavanje garancije, već i mogućnost menjanja i dopunjavanja njenesadržine, pa potom poraditi i na ceni ovih opcija. Naravno, uvek ima načemu da se poradi - negde je to dostupnost rezervnih delova, negde jeto možda više opcija za podršku, negde bi se moglo poraditi napristupačnosti/ceni dodatnih opcija podrške, ali smatramo da je tržišteu celini dostiglo određeni stepen zrelosti i da u nastupajućem periodumože biti samo još bolje.
Pregled ponude naprednih mobilnih telefona u Srbiji
Kako smo izabrali napredne mobilne telefone?
Principodabira naprednih mobilnih telefona krajnje je jednostavan. Uvreme kadabilo ko u Kini može da naruči najsavremeniji hardver pokrajnjepovoljnoj ceni, jedina stvar po kojoj se telefoni danasznačajnorazlikuju jeste softver. Vodili smo se principom da izdvojimomobilnetelefone koji imaju modularan i napredan operativni sistem. Čaki ako jetelefon hardverski običan, a ima napredan OS, stavili smo gana listu,dok smo određeni broj, više modnih ili neopravdano skupihmobilnihtelefona sa manje značajnim softverom, ignorisali. Tu sudakleBlackberry, Android, Symbian i Windows Mobile telefoni. Tu je iNokiaN900 sa Maemo operativni sistemom, a stavili smo i Samsung S8500Wavesa Bada platformom, koja očigledno nije toliko napredna platforma(uovom trenutku), ali je ovaj telefon izuzetno popularan, kako kodnas,tako i u svetu. Primera radi, HTC Smart nismo stavili na listu,jerovaj telefon, osim Sense UI, nema operativni sistem vredan spomena.
Šta nemamo u ponudi kod nas?
iPhone.Istina, mnogo iPhone telefona ima po našim oglasima, neki sečak novimogu kupiti u nekim prodavnicama, ali iPhonea zvanično nanašem tržištunema. Nismo jedini, zapravo iPhone je širom svetu uvektražena roba,pogotovo u mnogobrojnim zemljama gde se iPhone zvaničnone prodaje.Postoje neke glasine da će se iPhone uskoro pojaviti kodnas, ali kakovreme prolazi, čini se da će to na kraju ostati samoglasine. Joštužnije bi bilo da konačno dočekamo iPhone, a da to nakraju bude 3GS.Daleko od toga da je 3GS loš telefon, ali tolikočekanja za "samo" 3GSbi zaista bilo razočarenje. Što se tiče ostalihnaprednih telefona, uSrbiji situacija nije ni malo loša, ali uvek semogu naći zamerke.Najpopularniji Android telefon - Motorola Droid(Milestone u Evropi) smopredugo čekali, ali na kraju dočekali. Takođe,Android sa velikim 4.3"ekranom je najavljen i očekujemo ga uskoro.Osim HTC Evo koji jefaktički mogao da se nađe samo kod Verizonprovajdera u Americi, sadakada je HTC najavio Desire HD, očekujemo dase veliki Android nađe širomsveta, pa tako i kod nas. Jedino što zasada nema naznaka jeste nekaverzija Samsung Galaxy S telefona saqwerty tastaturom. Istina, ovakavtelefon je i dalje teško naći širomsveta, ali nadamo se da će se udogledno vreme stvari popraviti.
Cene u Srbiji generalno
Svismo čuli mnogo priča i bajki o tome "u svetu" dobijate mobilnitelefonza džabe. Ima i kod nas telefona za dinar, ali vam nigde nećedati nekinapredan telefon jeftino. Istina, u svetu se mnogo manje zatelefoneplaća u startu nego kod nas, ali kod nas je prosečan postpaidračunmnogo manji nego u Evropi. Većina postpaid računa koji plaćajukorisnicinaprednih telefona je između 1000 i 3000 dinara. U svimrazvijenimzemljama (gde su inače telefoni najpovoljniji), vlasniciskupih telefonamesečno plaćaju značajno veće račune kod nas. Kao i kodsvega, kod nasje problem mala kupovna moć i veliki troškoviposlovanja. Cene nisupovoljne, ali čini se da bolje od ovoga u ovomtrenutku ne mogu da budu.Svakako da je situacija sada bolja negoikada, ali se nadamo da ćeubuduće biti još bolja. Mada taj boljitakmožemo osetiti tek kada cenaprosečnog postpaid računa ode gore.
Formiranje cena telefona zavisno od paketa
Ovoje jedan interesantan momenat. Formiranje cena mobilnihtelefona,zavisno od toga koji se postpaid paket uzima, nije bašlinearno. Šta toznači? Ako gledamo najnižu i najvišu cenu telefona, onamože bitiprimeto različita od provajdera do provajdera. To znači daakoplanirate manji postpaid, neki mobilni telefon može da budepovoljnijikod jednog provajdera, dok je za veći mesečni račun tajtelefon boljeuzeti kod drugog provajdera. Situacija sa cenama telefonai srednjimpostpaid paketima (1000-2000 din) je uglavnom izjednačena kodsvihprovajdera, ali čak i tada može doći do primetnih razlika u ceni.Uprevodu, to znači da može da se desi da se negde neki telefonprodaje"za dinar", a da je na drugom mestu njegova najniža cena 15.000din.Međutim, za neki srednji iznos paketa, lako može da se desi datelefonbude povoljniji na tom drugom mestu, jer u prvom slučaju cena oddinarsa pojeftinjenjem paketa značajno raste, dok u drugom slučaju setih15.000 din postepeno i linerano povećava.
Struktura ponude telefona u Srbiji
- udeo platformi u ukupnom broju naprednih telefona -
Struktura ponude kod nas je uglavnom očekivana, osim parodstupanja odpravila. Pre svega, Nokia ima puno telefona u ponudi, pasamim timSymbian odnosi prvo mesto što se tiče ukupnog broja telefona.Istina,postoji nekoliko sasvim običnih ili modnih Symbian telefona,ali bi bilopogrešno sa naše strane izbaciti ih sa liste, jer oni idalje mogu darade napredne stvari, što putem ugrađenog softvera, štoputem dodatnihaplikacija. Blackberry je očekivano zastupljen. Androidje tu u punomsastavu, a biće još jači do kraja ove godine. WindowsMobile se sasvimpristojno drži, s obzirom da je u pitanju platforma nazalasku karijere- nedostaje par modela, ali onaj najbitniji telefon,HTC HD2, može da seuzme čak kod dva provajdera. Maemo i Bada suzastupljeni sa samo jednimtelefonom. I dok će Bada telefona ubudućnosti biti još, Maemo verovatnoviše nećemo videti, ali od Nokijetreba očekivati derivat, odnosnonaslednika Maemo platforme u viduMeego operativnog sistema.
Ponuda u Telenoru
Telenor ima prilično šarenoliku i kvalitetnu ponudu mobilnihtelefona.Svih 6 naprednih platformi koje se pojavljuju kod nas Telenorima uponudi. Najviše ima Nokia i Symbian telefona, kao što jeočekivano, aono po čemu Telenor zaostaje za konkurencijom jesuBlackberry i Androidtelefoni. MTS ima više Blackberry telefona, dokVip ima više Androidtelefona. Najveća zamerka u ovom trenutku je tašto Telenor nema SamsungGalaxy S (sPhone), mada ni izostanak Tattootelefona nije zanemarljiv(koji je ranije bio u ponudi), bez obzira štoje ovaj telefon dobio svognaslednika u vidu Wildfire telefona(koji semože naći u Telenoru).
- procenat naprednih telefona -
Ponuda u Vipu
Vip sigurno ima najkvalitetniju ponudu naprednih telefona uSrbiji. Taponuda nije mnogo kvalitetnija od Telenora, ali ipak bolja.Vip nemaveliki broj Symbian telefona kao Telenor, ali ima većinubitnih telefonau ponudi. Tri Blackberry telefona su savim dovoljna,pogotovo što su tuBold i Storm. Windows Mobile je prisutan samo sajednim telefonom, alije u pitanju HTC HD2. Situacija sa Androidima jedefinitivno najbolja nanašem tržištu, a tu je i N900 za one koji voleMaemo. Samsung Wave saBada platformom nije prisutan.
Ponuda u MTS
MTS ima najslabiju ponudu naprednih mobilnih telefona.Istina, MTS imačak pet Blackberry i čak tri Windows Mobile telefona,ali sama selekcijatelefona nije najbolja. Ako među pet Blackberrytelefona nemate Bold9700, onda tu nešto nije u redu. Takođe, ako međutri WM telefona nemože da se nađe HTC HD2, onda zaista ne možete rećida vas brojna ponudaBlackberry i Windows Mobile telefona "izvlači".Najveća zamerka ide naodsustvo HTC telefona (izuzimajući iz pričemanje popularni Touch 2),što je za sobom povuklo i najslabiju ponuduAndroid telefona kod nas.MTS ima dosta Samsung telefona, ali nemaGalaxy S, što nije za pohvalu.Ipak, MTS ima određeni broj telefonakoje ne možete da nađete kod drugihprovajdera, što se može uzeti kaoolakšavajuća okolost, ali MTS hitnomora da modernizuje svoju ponudu iprilagodi je zahtevima naših kupaca.
- telefoni po nazivu -
- telefoni po najnižoj ceni -
Pregled ponude naprednih mobilnih telefona u Srbiji II
Blackberry Bold 9700 i kod Telenora i kod Vipa košta identično ucelom rasponu paketa. Za standardne pakete Vip je malo u prednosti štose cene tiče, ali je zato Bold bolja kupovina u Telenoru ako vam višeodgovara Prenesi Plus 1GB. U svakom slučaju, razlike u cenama sufaktički beznačajne između dva provajdera koja imaju ovaj telefon uponudi, a da li ovaj telefon vredi koliko se ceni, to je velikopitanje. Za ljubitelje Blackberrya da, ali ostalima će Bold 9700 bitine tako dobra kupovina.
Blackberry Curve 8520 (Telenor, Vip, MTS)
Curve 8520 ima da se kupi "za dinar" u jednom Telenorovom paketu iu više MTS paketa. Ali to su oni najskuplji postpaid paketi. Vip ovajtelefon ne nudi tako jeftino čak ni uz najskuplju tarifu. Ipak, ovajtelefon jeste najpovoljniji u Vipu kod onih jeftinijih postpaid paketa.Telenor se uključuje u priču kod srednje skupih postpaid paketa, dok jeMTS daje najbolje cene za ovaj telefon sa onim najskupljim postpaidpaketima. Telenor i Vip ponovo imaju slične cene za slične pakete, a tuje glavno pitanje što se tiče isplativosti, da li vam više odgovarajuTelenor ili Vip postpaid paketi.
HTC Desire (Telenor, Vip)
Ukoliko vam je vaš mesečni račun ogroman, onda je HTC Desire boljekupiti u Telenoru. Međutim, u onim uobičajenim slučajevima, Telenor iVip se, kao kod gotovo svakog telefona, izjednačavaju. I tu je opetvečno pitanje šta vam više odgovara. Da li vam više odgovaraju Vippostpaid paketi koji imaju jednako minuta, poruka i megabajta ili moždaneki Telenor Prenesi Plus - sa nešto manje minuta, ali značajno višeporuka i megabajta. U svakom slučaju, situacija kod Telenora i Vipa zaHTC Desire je gotovo ista, osim za one ekstremno skupe postpaid pakete,gde je Desire u Telenoru značajno jeftiniji.
HTC HD2 (Telenor, Vip)
Telenor je vremenom obarao cenu HD2 telefona dok ponudom za ovajtelefon nije jasno pobedio Vip. HD2 je u gotovo svakoj kombinacijibolje kupiti u Telenoru, nego u Vipu. Vip sa te strane možda imaproblem što su jako retki slučajevi kada koriguje cenu telefona, makoliko dugo se taj telefon nalazio u ponudi. Ako želite HD2, a dvoumitese između Telenora i Vipa, odgovor je krajnje jednostavan: Telenor.
HTC Wildfire (Telenor, Vip)
Vip nije uspeo da pruži jednako dobru ponudu za Wildfire, kao štoje ta ponuda bila (i dalje jeste) za Tattoo. Istina, Wildfire jeznačajno bolji telefon od Tattoo, iako bi trebalo da budu telefoni isteklase. Ukoliko vam je potrebno da tokom meseca imate jednaku količinumegabajta, minuta i poruka, onda je Wildfire bolje kupiti u Vipu, alinam se čini da je Telenor u svim ostalim slučajevima ponudio boljeuslove kupovine za ovaj telefon.
Nokia 5228 (Telenor, Vip, MTS)
Ovaj krajnje popularan telefon kod nas, jednako je povoljan da sekupi kod sva tri provajdera. Nema potrebe detaljnije sagledavatistvari, jer je su razlike u cenama zaista beznačajne, pogotovo što je,po nama, ovaj telefon sasvim dobra kupovina. Gde god da se odlučite daga uzmete, nećete pogrešiti.
Nokia C5 (Telenor, MTS)
Prvi put da imamo "okršaj" Telenora i MTS-a. Čini se da u ovomslučaju MTS odnosi blagu pobedu. Najviše zbog toga što u jeftinijimpaketima nudi C5 povoljnije, ali i zbog toga što je novi set Mix Nettarifa fantastično odgovorio na izuzetno popularne Telenor Prenesi Pluspakete.
Nokia C6 (Vip, MTS)
U slučaju da želite jeftiniji postpaid uz ovaj telefon, Vip imanešto bolje cene. Što se tiče onih srednjih paketa, MTS odnosi blagupobedu, ponovo zahvaljujući novom setu Mix Net paketa, koji u ovomtrenutku deluju više nego interesantno.
Nokia E52 (Telenor, MTS)
Što se tiče ovog telefona, MTS daje nešto povoljnije cene kodjeftinijih postpaid paketa, ali se čini da Telenor pruža bolje cene uzone najtraženije postpaid pakete u ovom trenutku. MTS ne zaostajemnogo, ali ukoliko planirate da vaš postpaid račun bude srednji iliviši, u većem delu slučajeva će E52 biti povoljnije kupiti u Telenoru.
Nokia E72 (Telenor, Vip)
Razlike u cenama ovog telefona kod Telenora i Vipa se zasnivaju nasamim razlikama između postpaid paketa. Vip naizgled deluje kao boljiizbor, ali nemate za šta da žalite ukoliko želite E72 da uzmete odTelenora. Razlike nisu toliko velike, u svakom slučaju nedovoljne da bineko menjao mrežu. Ukoliko ste novi korisnik, treba videti da li vamviše odgovaraju Vip ili Telenor postpaid paketi, jer u ovom slučajucena telefona nije odlučujući faktor.
Nokia N900 (Telenor, Vip)
Jedan od naših i dalje omiljenih telefona, koji nikada nijedoživeo popularnost koju je zaslužio, zbog izuzetno visoke cene.Istina, uz Kombinuj 4000 ili Prenesi 1850, ovaj telefon u Telenoru nekošta previše, ali će vas ti postpaid paketi mesečno koštati previše.Za one postpaid pakete koji se najčešće kod nas prodaju, N900 jejednostavno mnogo skuplji nego što bi trebao. Šteta za ovako dobartelefon, ali on prosto ne sme da bude toliko skuplji od HTC Desire,HD2, Samsung Galaxy S. Morao bi da bude, ako ne jeftiniji od ovihtelefona, onda makar da ima istu cenu. Naš savet: zaobiđite i Telenor iVip, ovaj telefon, uz sve svoje kvalitete, ne vredi toliko.
Nokia N97 Mini Gold (Telenor, Vip)
Ovo je jedan od modnih telefona koji svoju cenu ne gradi na osnovusvojih karakteristika, već na osnovu nečega čime se mi na ovom sajtu nebavimo. Zašto je toliko skup, ne možemo da kažemo, niti znamo daopravdamo. N97 Mini Gold je jednako skup i kod Telenora i kod Vipa, ami prosto ne preporučujemo ovaj telefon zbog svoje cene ni pod jednimuslovima.
Nokia X6 (Telenor, Vip)
I kod ovog telefona situacija je ista kao kod većine prethodnih narelaciji Telenor - Vip. Glavno je pitanje koji vam postpaid paketi višeodgovaraju. Cene telefona su adekvatno ujednačene, tako da je samopitanje da li vam više odgovara prvi ili drugi operater.
Samsung S8500 Wave (Telenor, MTS)
Samsung Wave je značajno povoljnije kupiti u Telenoru i MTS bi morao da revidira svoje cene za ovaj telefon što pre.
Sony Ericsson Vivaz U5i (Telenor, MTS)
Sony Ericsson Vivaz nije povoljan telefon ukoliko se uzima uz nekijeftiniji postpaid paket. Što se tiče srednjih postpaid paketa, MTS jetu u prednosti u odnosu na Telenor. Kako cene paketa rastu, takoTelenor sustiže i prestiže MTS, tako da je uz one skuplje postpaidpakete bolje kupiti Vivaz u Telenoru. Ipak, čini se da je u većinislučajeva povoljnije uzeti Vivaz u MTS-u.
Sony Ericsson Xperia X10 (Vip, MTS)
Windows 7: x32 vs x64
Još od 1995. godine i predstavljanja operativnog sistema Windows 95,računari su primarno koristili 32-bitnu arhitekturu, a kako je tajperiod predstavljao svojevrstan bum kada je korišćenje u pitanju iprodiranje u sve sfere svakodnevnog života, proizvedena je gomilasoftvera od kojih su neki programi i dan danas u upotrebi. Stoga pojavaprvih 64-bitnih procesora namenjenih desktoop računarima tokom 2003.godine donela mnogo manju revoluciju od one koja se očekivala..
Iako su 64-bitni procesori u nekim sferama računarstva prisutni većviše od trideset godina (Cray 1 je bio zasnovan na 64-bitnojarhitekturi), u komercijalnim vodama revoluciju je doneo Athlon 64kompanije AMD, koji je i prosečnom kućnom korisniku doneo sve prednostikoje u teoriji donosi ovakva tehnologija. Naravno, tranzicija nije bilani brza, a ni laka, jer je, kao i mnogo puta u istoriji, razvojsoftvera kaskao za razvojem hardvera. Tada aktuelni operativni sistemi,Windows 2000 i Windows XP, bili su zasnovani na staroj NT platformi, iisključivo 32-bitni, za šta su uostalom i dizajnirani. Windows XP jenešto kasnije dobio i svoju 64-bitnu verziju, ali je bilo očigledno daje u pitanju „isforsirano“ rešenje koje je u većini slučajeva radilosporije od nativne, 32-bitne verzije.
Završna reč
U prethodnih nekolikogodina vrlo često se vodi polemika na temu treba li preći na 64-bitnuverziju operativnog sistema. Uvreženo mišljenje da na to treba raditisamo ukoliko u računaru imate makar 4GB radne memorije, ili više odtoga, jednostavno nije tačno – ukoliko koristite optimizovan softver,koji zna da iskoristi prednosti 64-bitne arhitekture procesora,benefite bi trebali da vidite i ukoliko imate 3GB radne memorije.
Igre su posebna priča. Iako je Crysis gromoglasnonajavljivan kao igra koja će doneti nativnu podršku za 64-bitni modizvršavanja, razlike u brzini u odnosu na 32-bitnu verziju ne postoje,i definitivno je sa te strane usledilo malo razočaranje. Naravno,Crysis nije jedina igra sa ovakvom podrškom, ali je i u ostalim igramasituacija verovatno slična, i na trenutnom stadijumu razvoja zabavnogsoftvera prednosti korišćenja 64-bitne verzije realno ne postoje. To sunam dodatno potvrdili i testovi u drugoj igri, kada je razlika u brzinitakođe bila zanemarljiva.
Imajući sve ovo u vidu, zaključak se sam nameće – ukolikokupujete retail verziju operativnog sistema, razloga da ne nabavite iinstalirate 64-bitnu verziju jednostavno nema, pod uslovom daposedujete hardver koji zadovoljava minimalne standarde (u prevodu,64-bitni procesor, za šta se kvalifikuju praktično svi modeliproizvedeni pet godina unazad). Sa druge strane, ukoliko ste uznovokupljeni računar dobili preinstaliranu 32-bitnu verziju, nema ninekog posebnog razloga da po svaku cenu prelazite na „napredniju“ – uzsva svoja „ograničenja“, i ona će bez problema zadovoljiti praktičnosve potrebe prosečnih korisnika.
"Doktor za računare"
ComTrade Shop: Doktor za računare
Ko godje makar neko vreme radio u nekoj maloprodaji zna koliko su kupci ustvari neinformisani, i u velikom broju slučajeva jednostavno nisu nisigurni šta žele da kupe. Situacija je svakako još gora kada suračunari i računarske komponente u pitanju, budući da tema i danas unašoj zemlji spada u one pomalo obavijene misterijom. Mnogo puta smobili u situaciji da savetujemo korisnike koji su uparili procesorkompanije AMD i ploču namenjenu Intel platformi, odabrali pogrešan tipRAM memorije ili neodgovarajući hard disk. Situacija se veoma lako možezakomplikovati, a potencijalni kupac može postati i nepoverljiv ukolikopokušate da ga ubedite da nije u pravu.
Kako je Microsoft jedan od sponzora projekta, dobili smo informacijuda će ComTrade Shop uz svaki od ovih računara preporučivati instalacijulegalno kupljenog operativnog sistema ove kompanije, ali da to nećebiti uslov, već će kupcima koji to ne žele biti instalirana probnaverzija koju će naknadno moći da aktiviraju.
Još jedna, zaodređeni krug kupaca veoma interesantna mogućnost, je i opcijanadogradnje – ukoliko donesete svoj stari računar, u kutku Doktora zaračunare moći ćete da nadogradite jednu ili više komponenti... čak iukoliko je u pitanju kućište. Nakon što odaberete jedno iz ponude,serviser će pred vama rasklopiti vaš stari računar i sve komponenteprebaciti u novo. Veoma važan detalj je i cena svih ovih usluga – svizahvati koji će biti obavljeni u ovom kutku će biti potpuno besplatni.
Kome su uopšte namenjene usluge „Doktoraza računare“? Kao što smo rekli već u uvodu, pre svega korisnicima kojiuopšte ne znaju šta im je u stvari potrebno, ali i onima koji suznatiželjni i zainteresovani za hardver – posmatranje iskusnogservisera na delu može biti veoma zanimljivo iskustvo. Sa druge strane,sasvim smo sigurni da postoji i određeni krug naprednijih korisnikakoji se ne bi previše bunili da ih neko jednom odmeni u sklapanjuračunara, instalaciji i podešavanju softvera, budući da su mnogi odnjih kompletan proces prošli i po više stotina puta... a to, složićetese, zna i da umori.
Reinstalacija Windows operativnog sistema (1. deo)
Jedna on najvažnijih uloga svakog medija je obrazovna, i sa te straneni oni koji pokrivaju sferu IT-a ne bi trebalo da se mnogo razliku. Nažalost, to često nije slučaj, i na računare i sa njima povezanetehnologije u našoj zemlji se i dalje gleda kao na nešto što nijesvakodnevna stvar, u šta se razume veoma mali broj ljudi, jer na krajukrajeva takvo znanje većini i nije potrebno. To dovodi do činjenice daje sa ogroman broj korisnika nedovoljno „osposobljen“ da samostalnoobavi mnoge jednostavne operacije vezane za računare – počev odsinhronizacije podataka računara i mobilnog telefona, osnovnogpodešavanja bežične kućne mreže, pa do svakako komplikovanijih stvari,kao što je reinstalacija operativnog sistema. Ipak, mnoge od njih bi svaki korisnik mogao da uradi, i to bez ikakvih problema, ukoliko bi im neko pokazao kako to da obave na pravi način.
Reinstalacija Windows operativnog sistema
Jedna od stvari kojih se svi korisnici najviše plaše je trenutak u komeće njihov računar postati neuoptrebljiv jer je operativni sistem izbilo kog razloga prestao da funkcioniše – bilo da je u pitanjudelovanje virusa ili drugih zlonamernih programa, loše instaliranidrajveri, loše odrađen update ili jednostavno starost instalacije – uWindows operativnom sistemu se tokom čak i standardnog svakodnevnogkorišćenja, skupi velika količina „đubreta“ nakon gomile instalacijaprograma, drajvera i drugih komponenti, mnogi korisnici su se našli uprilici da nisu u stanju da dovedu svoj računar u funkcionalno stanje.
Upravo ovo je i razlog zašto smo se odlučili da naš prvi„How-To“ vodič za obavljanje nekih važnih poslova na računaru posvetimoreinstalaciji operativnog sistema Windows. Iako se od ovoga mnogimkorisnicima zavrti u glavi, procedura i nije previše komplikovana,posebno ukoliko se na vreme za nju pripremite.
Šta to u stvari znači? Iako se neki neće složiti, najveća vrednost koju svako od nasposeduje u kućištu računara jesu podaci. Hardver je moguće zameniti,popraviti ili jednostavno kupiti novi, ali izgubljene podatke nije –bilo da su u pitanju uspomene u vidu fotografija, kolekcija e-mailporuka, podaci važni za buduće poslove, projekti velike vrednosti iličak kontakti iz Outlook programa, čije je prikupljanje takođe potrajalo godinama. Dopadalo nam se to ili ne, mnogima od nas je ceo život spakovan u tu kutiju koja stoji na stolu ili pored njega.
Imajući sve to u vidu, posedovanje rezervne kopije podataka je nešto očemu apsolutno svaki korisnik računara mora da razmišlja. Na koji načinće se do nje dolaziti je manje važno, važno je zaštiti se od gubitkanečega što vam jeste neophodno, ili predstavlja nenadoknadiv gubitakkada je sentimentalna vrednost u pitanju, poput starih fotografija.
Kako je procedura nešto različita u različitim generacijama operativnihsistema, odlučili smo da pokrijemo dva najaktuelnija i najvažnija, kojakoristi najveći procenat korisnika ne samo u našoj zemlji, već i širom sveta – Windows XP i Windows 7. Sa prvim se družimo već praktično 9 godna, a i danas predstavlja najkorišćeniji operativni sistem širom planete – stabilnost i niska hardverska zahtevnost susvakako veoma dobre preporuke. Windows 7 je, sa druge strane, najnoviji operativni sistem kompanije Microsoft, koji je nedavno proslavio prvirođendan, i već u tih 12 meseci može se pohvaliti velikim tržišnimuspehom – kompanija je prodala više od 240 miliona kopija.Operativnisistem između, Windows Vista, bio je razočaranje po mnogim parametrima,i danas je sve manje zastupljen – mnogi korisnici nikada nisu ni prešlina nju sa Windows-a XP, a i oni koji jesu, verovatno su je već zamenilinovijim (i daleko boljim) Windows-om 7. Jedna od stvari koje suznačajno redizajnirane su upravo aplikacije namenjene backup-upodataka, ili prebacivanju podešavanja na drugi računar koji koristiisti operativni sistem. Aplikacije su prilično intuitivne i lake za korišćenje, posebno ukoliko znate šta od njih možete očekivati.
Reinstalacija Windows operativnog sistema (1. deo)
Uoperativni sistem Windows XP Microsoft je implementirao alatkupodimenom Windows XP Backup. Ukoliko koristite Professionalverziju,aplikacija (Ntbackup) je već instalirana tokom instalacijesamog operativnog sistema, dok ćete se, ukoliko koristite Home verziju,ipakimati nešto dodatnog posla. Naime, potrebno je ubacitiinstalacioni disk u optički uređaj, sačekati da se pokrene instalacija,i na početnom ekranu odabrati Performa Additional Tasks. Zatim jepotrebno izabrati opciju „Browse this CD“, a potom u Windows ExploreruodabratiValueAdd folder, zatim Msft, i na kraju Ntbackup. Dvostrukiklik na Nt backup.msi obaviće instalaciju aplikacije za bekapovanjepodataka i uWindows XP Home Edition operativnom sistemu.
Naredna opcija omogućava da odredite vreme kada će posao bitii završen –odmah, ili u nekom drugom trenutku. Izbor opcija je veoma jednostavan, isigurni smo da ni apsolutni početnik neće imati nikakvih problema da sesnađe u interfejsu.
Reinstalacija Windows operativnog sistema (1. deo)
Aplikacija integrisana u ovaj operativni sistem namenjena bekapovanjuvaših podataka nosi ime „Backup and Restore“, i možete je pronaći uControl Panelu vašeg operativnog sistema i odatle je pokrenuti.Alternativni način je možda i daleko lakši – nakon pritiska na Startikonicu u donjem levom uglu, u polju „Search programs and Files“potrebno je jednostavno upisati Backup and Restore, a zartim odabratiprvu opciju sekcije Programs u dobijenim rezultatima pretrage sadržajaoperativnog sistema.
Prvi prozor će vam omogućiti izbor lokacije na koju ćeaplikacija snimiti podatke. Ne možete izabrati primarnu aktivnuparticiju, što je i logično, već samo druge, ukoliko ste ih napravilitokom procesa instalacije operativnog sistema. Microsoft preporučuje daodaberete potpuno drugi hard disk, što je nešto sa čime se moramosložiti – u svakom slučaju podiže nivo bezbednosti vaših podataka.Poslednja dostupna opcija je DVD RW drive, ali je u današnje vremeprilično teško smestiti ceo bekap na DVD medij, makar bio to i onajkoji prima više od 8GB podataka. Poslednja opcija, smeštena u donjem desnom uglu je Save on a network, što jeste veoma korisna mogućnostukoliko posedujete mrežu sa više računara.
Naredni korak je veoma važan, budući da određuje šta će bitibekapovano. Prva opcija, koja je i unapred izabrana i preporučena, nosiime Let Windows choose, omogućava da bekapujete podatke smeštene uosnovne foldere i na desktop. Nekim korisnicima i ovo može biti sasvimdovoljno, ali kako je u pitanju aitomatizovana opcija, ima i nekihograničenja – neće biti bekapovani podaci iz FAT sistema, RecycleBin-a, kao ni veliki fajlovi smešteni u Temp folderu. Svakako da većiniova ograničenja ne znače mnogo, ali u svakom slučaju je bolje imatikontrolu, i stoga preporučujemo izbor druge opcije – Let me choose.
U sledećem prozoru je potrebno izabrati foldere i tip fajlovakoji će biti uključeni u bekap. Klikom na malu strelicu smeštenu poredvašeg korisničkog imena dobićete detaljniji spisak foldera koje jepotrebno bekapovati – Documents, Music, Pictures, Videos, kao i dodatnelokacije (Additional Locations). Pored njih se nalazi dodatna strelica,koja otvara dodatne mogućnosti – možete izabrati, ili isključiti izbekapa, folder sa podacima koji koriste instalirane aplikacije,kontakte, sadržaj Desktopa, foldera u koji se automatski smeštaju svifajlovi skinuti sa interneta, omiljene lokacije programa InternetExplorer, linkovi, sačuvane pozicije u Windows igrama, kao i svepretrage koje ste pokretali u poslednje vreme.
Povrh svega ovoga, ispod se nalazi i dodatni meni, i klikom naComputer otvara vam se mogućnost bekapovanja bilo kog foldera sa harddiska. Naravno, opcija je veoma korisna, i omogućava vam da sačuvatefoldere koje ste navikli da koristite tokom rada, a ne predstavljajustandardni način na koji podatke i aktivnosti organizuje sam operativnisistem. Poslednja opcija, smeštena ispod prozora u kome birate folderekoje treba sačuvati, je Include a system image of drives, koji će unekim situacijama omogućiti da pokrenete operativni sistem čak i kadaste pomislili da to neće biti moguće. Nakon što ste odabrali sve štovam je potrebno, kliknite na Next.
U narednom prozoru prikazaće vam se spisak svega što bekapujete na nekulokaciju, ali je mnogo važnija opcija smeštena ispod glavnog prozora –link Change schedule. Klikom na njega dobijate prozor u kome je mogućeodabrati da li će ova operacija biti obavljena samo taj put, ili ćetenapraviti zadatak koji će se obavljati periodično. Ova druga opcija jeunapred izabrana, a možete je isključiti ukoliko ti ne želite. Ukolikoizaberete opciju za periodični automatski bekap, potrebno je da seodlučite za dinamiku – možete raditi svakog dana, jednom nedeljno ilijednom mesečno, pri čemu je u svakom slučaju potrebno izabrati vreme ukoje će zadatak biti izvršen. Ukoliko izaberete nedeljno ponavljanje,biće potrebno da izaberete dan, a ukoliko se odlučite za mesečni bekap,i datum u mesecu. Ukoliko odabirate poslednju opciju (mesečni bekap),preporučujemo da se odličite za Last day... ceo proces će biti izvršenposlednjeg dana u mesecu, u tačno predviđeno vreme. Nakon što steobavili kompletno podešavanje, jednostavnim klikom na OK se vraćate naprethodni prozor, u kome je sada potrebno izabrati opciju Save settingsand run backup koja će ceo proces i obaviti.
Reinstalacija Windows operativnog sistema (1. deo)
Zaključak
Iako mnogi programi nude sličnu funkcionalnost kao i alatka ugrađenau operativni sistem, čini nam se da je u najnovijoj verziji, uoperativnom sistemu Windows 7, ona dospela do dovoljnog stepena razvoja da se postavlja pitanje postoje li razlozi da ih uopšte koristite. Neke od njih imaju i određene prednosti, ali nam se čini da je i ova funkcionalnost sasvim dovoljna kada je većina korisnika u pitanju.Naravno, neke od naprednih mogućnosti drugih aplikacija i programskih paketa obradićemo u budućnosti, kada na njih dođe vreme, u zasebnom tekstu.
Reinstalacija Windows operativnog sistema, 2. deo
U odnosu nasvoje prve verzije, aktuelne operativne sisteme iz Windows familijekompanije Microsoftuopštenije teško instalirati, ukoliko ste celuproceduru makar jednom ispratili sa nekim ko je to radio i ranije, ilipronašli dobro uputstvo na internetu. Cilj ovog teksta je upravo tadruga mogućnost – da korisnicima ponudimo vizuelni vodič, koji će prekoserije slika ispratiti celokupnu proceduru instalacije operativnogsistema, sa posebnim objašnjenjima pojedinih kritičnih faza i savetimakako da izbegnete sve potencijalne zamke koje vam mogu zasmetati tokominstalacije, ali i nakon toga, kada počnete da koristite računar.
Čest uzrokovakvih problema mogu biti greške neiskusnog korisnika, koji je nekimsvojim postupkom oštetio registry bazu operativnog sistema i timeprouzrokovao probleme, najčešće brisanjem nekog važnog sistemskog fajlai „optimizacijama“ aktivnih procesa sistema na preporuku prijatelja, zakojima realno nije bilo potrebe. Naravno, veoma često su problemi ufunkcionisanju, nestabilnost ili sporost tokom rada posledica dejstvavirusa i drugih zlonamernih programa. Situacija da se nedovoljnoupućeni korisnici žale na nemogućnost korišćenja računara jer jebezbadežno spor je relativno česta, a jedini razlog je najčešćeaktivnost virusa koji se samostalno pokrenuo kao sistemski proces upozadini i opterećuje procesor do krajnjih granica, čineći redovnokorišćenje pravim mučenjem. Još jedna situacija u kojoj mnogi iskusnijikorisnici predlažu reinstalaciju operativnog sistema je izmenahardvera, pre svega grafičkih kartica, i posebno u situaciji kada semmodela menjate i proizvođača grafičkog čipa – sa neke od AMD Radeonkarti prelazite na NVIDIA GeForce ili obrnuto.
Windows 7 je najnovija verzija operativnog sistema kompanije Microsoft,i za najveći broj korisnika predstavlja u ovom trenutku najboljerešenje ukoliko posedujete iole noviji računar. Windows Vista ni utrenutku kada nije imala naslednika nije predstavljala najboljerešenje, zbog veoma loše optimizovanosti, velikih hardverskih zahteva inedovoljne brzine, a slobodno možemo reći da mnogim korisnicima u tomtrenutku nisu ni bila potrebna unapređenja u odnosu na Windows XP. Ovaji danas najpopularniji operativni sistem kompanije Microsoft, devetgodina posle inicijalnog predstavljanja, koriste mnogi širom sveta, alije već očigledno da ga je vreme pomalo pregazilo. I dalje ga je mogućeveoma dobro iskoristiti, naravno, posebno ukoliko se ne bavitezahtevnijim poslovima, ali se u poslednjih devet godina svet računaratoliko promenio uvođenjem višejezgarnih procesora i pojeftinjenjem RAMmemorije da samo jezgro ovog starog operativnog sistema ima ozbiljneprobleme da isprati ovakve džinovske skokove. Stoga ćemo se zadržativeć izrečene činjenice – Windows 7 je jedino logično rešenje za najvećibroj korisnika.
Optički disk sa instalacijom operativnog sistema je butabilan (eng.bootable) što znači da je pomoću njega moguće dovoljno osposobitiračunar da (re)instalirate operativni sistem. Ukoliko sisteminstalirate na potpuno nov računar, dodatne procedure nisu neophodne,budući da na hard disku ne postoji upis o ranije instaliranomoperativnom sistemu – dovoljno je pokrenuti računar i u optički uređajubaciti instalacioni DVD. Sa druge strane, ukoliko sistemreinstalirate, moraćete da uradite i nekoliko podešavanja opcija usamom BIOS-u, u koji ulazite pritiskom na taster Del na tastaturineposredno nakon uključivanja računara.
Nakon snimanja izmenjenih postavki računar će seponovo pokrenuti, i u trenutku kada bi standardno trebalo da dođe dostartovanja operativnog sistema biće vam ponuđena nova opcija – Press any key to boot from CD.
Nakonpritiska na neki taster pokrenućete proces instalacije, i pojaviće sepočetni ekran, tokom koga se u pozadini u radnu memoriju učitavajuneophodni drajveri i pozadinske aplikacije koje će biti iskorišćene za(re)instalaciju operativnog sistema.
Sledeći ekran je takođe grafičkog tipa, i sadrži samo jednu poruku – Setup is starting.U pozadini se startuju prve aplikacije i procesni neophodni zainstalaciju operativnog sistema, ali korisnik na njih nema nikakavuticaj, i sve što trebate da uradite je da sačekate. Sam proces možepotrajati i više minuta, u zavisnosti od hardvera (pre svega brzineprocesora i hard diska), pa budite strpljivi.
Sledeći prozor sadržiopcije za podešavanje hard diska i particija. Ukoliko vam je u BIOS-uodabran AHCI ili RAID režim rada, ponekad će biti potrebno učitati iposebne drajvere koje možete pronaći na sajtu proizvođača vaše matičneploče. Celu proceduru ćemo objasniti u nekom od narednih tekstova, asada ćemo se koncentrisati na osnovne mogućnosti. Nakon što odaberetehard disk, klikom na Drive options (advanced) dobićetemogućnost kreiranja i brisanja particija, ili formatiranja neke odparticija. U svakom slučaju, precizan odgovor šta je najbolje uraditinije moguće dati, jer postoji veliki broj različitih škola. U principu,jedna particija ima svoje prednosti, ali i mane, posebno sa modernimterabajtnim diskovima.
Ovim ste pokrenuli neposredni proces kopiranja sistemskih fajlova nahard disk, njihovo raspakivanje i instalaciju. Proces se može iprilično odužiti u slučaju starijih računara, a veoma veliku ulogu igrai brzina hard diska... često vas ni SSD neće spasiti čekanja, budući dastarijim generacijama drastično opadaju performanse u situacijama kadaobavljaju istovremeno čitanje i pisanje podataka, što je upravo ovdeslučaj.
Grafički ekran koji će vas sačekati nakon restarta obavestiće vas dainstalacija sada podešava bazu sistemskih registara. Kako nije dostupnani jedna opcija, ostaje vam samo da sačekate da se proces završi, a onprimarno zavisi od brzine centralnog procesora.
Naredniekran od vas zahteva unošenje lozinkekojom ćete zaštititi maloprekreirani korisnički nalog. Na vama je da odlučite da li ćete to iuraditi, a postupak je potrebno obaviti dva puta da bi je potvrdili, amožete uneti i „password hint“, pomoć koja vam može pomoći da seprisetite lozinke ukoliko je zaboravite i niste u mogućnosti dapokrenete računar. Naravno, lozinku možete dodati i naknadno, krozpodešavanja u kontrolnom panelu operativnog sistema vezana za korisnikeračunara.
Sledeći ekran je ujedno i najvažniji, jer od njega zavisi koje ćeopcije biti aktivne nakon instalacije operativnog sistema, kao i kojaverzija će biti aktivirana – 32bitna ili 64bitna. U polje je potrebnouneti serijski broj vaše instalacije, koju ste dobili u pakovanju prikupovini operativnog sistema. Serijski brojevi za 32 i 64-bitnu verzijusu različiti, kao i za pojedine pakete – Home, Proffesional iliUltimate.
Naredni ekran vam omogućavaizbor osnovnih podešavanja sistema, tj. njegovo ponašanje u pojedinimsituacijama, pre svega vezano za pitanje automatskih update-a. Ukolikoniste sigurni šta da radite, preporučujemo da odaberete osnovnapreporučena podešavanja, iako i ovde važi da ih možete promeniti u bilokom trenutku izmenom opcije u kontrolnom panelu.
Naredni ekran vas obaveštava o završetku procesa i poslednjim izmenamau operativnom sistemu koje se preduzimaju tokom procesa instaliranja...Windows is finalising your settings, i ovaj proces se odvija automatski.
Kao što možete zaključiti, proces instalacije operativnog sistemaMicrosoft Windows je toliko automatizovan da ukoliko ste sigurni daimate potpuno ispravan računar nema ni najmanjeg razloga da se u ovu„avanturu“ ne upustite sami, bez pomoći drugih, i uz uštedu novca.Pomenuli smo par kritičnih mesta, od kojih su najznačajnije pripremneradnje u vidu pravljenja rezervne kopije podataka, kao i osnovnapodešavanja BIOS-a i particionisanje hard diska. Iako će Windows 7raditi i na manjim particijama (20GB bi trebalo da bude sasvim dovoljnoza samu instalaciju), nikako ne preporučujemo pravljenje tako maleparticije – manje iskusnim korisnicima bi to moglo da stvori znatneprobleme tokom korišćenja. Jednostavno, u situaciji u kojoj se uopštene isplati kupiti hard disk kapaciteta manjeg od 500GB, izdvajanjemakar 100 za sistemsku particiju jeste velika greška.
Re: Edukacija & Editorijal
Srbija nije zemlja bogata materijalnim resursima, i svi vrlo dobroznamo da je jedna od najznačajnijih sirovina kojima naša zemljaraspolaže – pamet. Izvozimo je u enormnim količinama, najčešće nemajućipredstavu kakve tragične posledice to dugoročno ostavlja na našuzemlju. Srećom, radi se o resursu koji je (donekle) obnovljiv.Predstavljamo vam jedan od svetski poznatih i priznatih proizvoda“domaće radinosti”, Vivvo CMS.
Da li ste se ikada zapitali kako uopšte rade sajtovi širom naizgledbeskonačnog interneta? Šta je to što omogućava njihovo funkcionisanje,koja to “magija ispod haube” omogućava funkcionisanje sajta imanipulisanje njegovim sadržajima? Za sve to je zaslužan CMS, odnosnoContent Management System. Iz samog imena dosta toga postaje jasno čaki neupućenima, pre svega u domenu funkcije CMS-a. CMS predstavlja,najprostije rečeno, skup procedura koje omogućavaju velikom broju osobada kolaboracijom doprinose radnom okruženju, obezbeđujući im za toneophodne alatke koje im olakšavaju komunikaciju, izveštavanje,plasiranje sadržaja, lako smeštanje podataka i manipulaciju njima.Istina, CMS-ovi ne moraju biti vezani za web i mogu jednostavno služitiza interne potrebe velikih korporacija koje su tako velike organizacijeda moraju da obezbede sebi interne sisteme upravljanja. Na primer, tobi mogli biti Telekom Srbija ili HP. Ipak, uz Enterprise CMS-ove,najbitnija grupa su svakako Web CMS-ovi i jedan od takvih je predmetnašeg teksta.
U današnje vreme, uloga Web CMS-ova posebnodolazi do izražaja. Kao “obezbeđivači kontinualnog zasipanjasadržajima” modernih sajtova, oni moraju pratiti trendove koji postojena internetu, a koji se menjaju, dopunjavaju novim zahtevima ievoluiraju tako reći iz dana u dan. Internet danas i internet pre petgodina su veoma, veoma različite stvari i koriste se na značajnodrugačiji način, ne samo od strane krajnjih korisnika, već i od stranesamih kompanija koje nude sadržaje. Jednostavno, evolucija jepermanentna, i mora se ići u korak sa njom. CMS je podloga čijomnadgradnjom nastaju sajtovi, a verovatno nije potrebno posebnonaglašavati važnost podloge/temelja za dalju nadgradnju. Web CMS (WCMS)je sistem koji olakšava i omogućava objavu sadržaja bez neophodnosti dakreatori poznaju tehničko znanje HTML koda i drugih mehanizama. Uprincipu, osnovna podela je na Open Source i komercijalna rešenja,između postoje određene razlike, ne toliko u pogledu mogućnosti, kolikou domenu održavanja i podrške.
Šta je ono što razlikuje Open Source CMS-ove od“zatvorenih” CMS-ova? Mnogi od naših čitalaca su makar čuli da se negdepominju Joomla (Džumla), WordPress i slični pojmovi. Ako niste znali,upravo se radi o CMS-ovima. Teoretski gledano, svako može da preuzmeneki od Open Source CMS-ova i da na njima bazira sajt. Postoji ogromnabaza plaginova za njih, modularnost je izuzetna,ponuda naizgledogromna. Međutim, uglavnom se radi o WCMS-ovima generalne namene, kojinisu optimizovani po širini i dubini za specifičnu primenu, ili kojepak treba nadograđivati kroz plaginove.
Međutim, tu teknastaje muka – koji plagin uzeti, da li neki plagin platiti ilikoristiti neki besplatan, koji bi pogodovao primeni u oblasti delovanjasajta, a koji ne bi...postoji milion dilema, za koje korisnik moraimati programersko znanje da bi izveo čak ne samu implementacijukompletnog CMS-a, već samo da isprobava plaginove, trošeći vreme iresurse. Dabome, malo je onih sa programerskim znanjem, niti kreatoresadržaja takve stvari interesuju u principu. Da ne govorimo o podršci,koja je tek rak rana Open Source koncepta. Korisnicima treba dobar WCMSkoji oni praktično neće ni osetiti, koji će da bude prilagođen njihovimpotrebama, te se stoga mnogi okreću komercijalnim rešenjima. Za pardesetina/stotina dolara inicijalne investicije i licencu koja nagodišnjem nivou košta nekoliko desetina dolara, može se obezbediti podloga prilagođena potrebama tipa sajta koji korisnik želi da drži, sakompletnom infrastrukturom koja mu se isporučuje “na izvol’te”,kreiranom od strane onih koji se specijalizuju za optimizaciju CMS-aupravo potrebama za tip sajta koji korisnik planira da pokrene.
Nevezano direktno za sam CMS, put nas je naveo na domaću kompanijuSpoonlabs. Radi se o beogradskoj firmi, nastaloj na krilima entuzijazmanjenih osnivača prema webu i web sadržajima. Tom prilikom smo imalipriliku da se upoznamo sa Vivvo WCSM-om, jednom od najinteresantnijih podloga za web press & media publishingsa kojom smo imali priliku da se sretnemo. Sama kompanija Spoonlabsuglavnom sarađuje sa inostranim partnerima, što je dodatna potvrdakvaliteta njenih rešenja. Takođe, vrlo je okrenuta saradnji saintegratorima, kojima nudi gotovo rešenje koje oni mogu implementiratiza potrebe izrade sajtova kao finalnih proizvoda. Na taj način firmemogu doći do odličnog rešenja, optimizovanog upravo prema onima kojistvaraju i objavljuju sadržaje, što je od neizmernog značaja za svemedije koji generišu ono što čitamo svakodnevno na nekima od brojnihsajtova koji korisnicima pružaju konkretne informacije.
Vivvojenastao još 2004. godine na idejama sličnim onima na kojima počivaWordPress. Gospodin Boris Krstović, naš domaćin i direktor firmeSpoonlabs, je došao na ideju da kreira CMS kao okruženje usmereno premaonima koji generišu i objavljuju sadržaje na web-u, kako bi im olakšaomučenje sa tehnikalijama i uopšte maksimalno pojednostavio procesobjavljivanja članaka. Interesantno je bilo čuti odgovor na našepitanje zašto je odabrao da se fokusira na baš tu grupu sajtova i da limisli da je nešto izgubio time što je odabrao da se fokusira na,uslovno rečeno, užu oblast umesto da pravi CMS generalne namene.Njegovo mišljenje je da time ništa nije izgubio, već da mu je takvoopredeljenje omogućilo da zadrži fokus, te da je najpogodnije imajući uvidu da se ipak radi o maloj firmi, sa ne preterano velikim resursima.CMS-ovi opšte namene zahtevaju značajne dorade, prilagođavanja svakomklijentu zavisno od vrste njegovog posla, daleko veće angažovanje popitanju podrške. Fokusiranje na određenu tematiku, pak, omogućava da secela stvar “specijalizuje”, da se pruži brža i efikasnija podrška, alii da se lakše razvijaju nova rešenja, pošto je fokus na jednoj stvari,razvoj je vrlo usmeren, a samim tim i karakteristike su najboljeprilagođene potrebama specifične grupe korisnika, u ovom slučaju mediasajtova.
Od 2005. godine pa do danas, Vivvoje doživeo dve velike revizije, u sklopu kojih je značajno izmenjen,tako reći izmenjen iz korena. U ovom trenutku se radi treća velikarevizija, koja bi trebala da bude spremna za proleće naredne godine.Naravno, paralelno sa tim se permanentno unapređuju i dorađujupostojeće verzije. Trenutno je aktuelna verzija 4.5, a kada se negdekrajem marta bude pojavila nova verzija, ona će nositi oznaku 5.0. Dosada je akcenat bio na “news and media publishing” sajtovima, dok će se u budućim proizvodima WCMS fokusirati isključivo na “news publishing” sajtove, dakle – poput vašeg Benchmark-a. Na razvoju nove verzije trenutno radi troje ljudi.
Mi smo imali priliku da se uverimo u mogućnosti aktuelne 4.5revizije, ali i da dobijemo ekskluzivni “sneak peak” u 5.0 verziju,koja se planira otprilike za kraj marta naredne godine. Kreiranje novihverzija je neminovnost, naročito u današnje vreme kada se dosta togamenja. Prema navodima domaćina, onog trenutka kada se došlo dotle da jepotrebna optimizacija za više od 100 hiljada poseta dnevno, došao jetrenutak za kreiranje nove verzije, koja bi išla u korak sa vremenom.Implementirana je ili je u planu integracija mnoštva alatki koje pomažumenadžment sadržaja i daju vrlo egzaktne procene zanimljivosti u skladusa određenim parametrima. To mogu biti koeficijenti čitanosti u odnosuna prosečnu čitanost članka u danu ili nedelji, faktori poputlinkovanja ili privlačenja posetilaca putem socijalnih mreža, kojijasno mogu ukazati urednicima da je članku mesto na naslovnoj straniili van nje, da treba da osveži sadržaj, možda ubaci drugačiju sliku islično. Alatke za komparaciju članaka su fantastična mogućnost i vrlosu lake za korišćenje, što je valjda i najbitnije.
Cene VivvoCMS-azavise od tipa licence koji je korisniku neophodan. U ponudi surazličiti paketi, a konkretan spisak istih, zajedno sa poređenjimamogućnosti i karakteristika određenih paketa, možete pronaći na ovoj adresi.Professional verzija košta 295 dolara, Business 395 dolara, a Developerverzija košta 999 dolara. Pored njih, postoji i Corporate ponuda, čijacena zavisi od tipa implementacije i želja korisnika. Korisnicidobijaju besplatnu podršku u prvih 6 meseci (Professional i Business),odnosno 12 meseci (Developer i Corporate), a nakon toga se počinje saplaćanjem redovne godišnje licence, koja iznosi 85 dolara. Korisnicističu pravo na podršku, kao i na redovne apdejte i implementaciju novihmogućnosti u CMS. Na sajtu možete pronaći detaljne informacije, sa lepoorganizovanim sekcijama za pomoć i čestim pitanjima, ali i spremnu bazutemplejta, od kojih su neki besplatni i možete ih probati, a nekemožete metodom brze kupovine odabrati i kupiti. Svaki templejt imasvoju jasno istaknutu cenu i za odgovarajuću sumu novca možete dobitigotovo rešenje! Pogledate, proučite koji vam se sviđa i – kupite ga!
U našoj zemlji su na VivvoCMS-u bazirani sajtovi kao što su Cosmopolitain, Men’s Health Srbija, Story ili web portal Trojka. Postoje i brojni sajtovi u inostranstvu bazirani na ovom WCMS-u, kao što su poznati NewsWire, ili na primer sajt fudbalskog kluba River Plate.Primere, uostalom, možete pronaći na zvaničnom sajtu. Internet sepromenio u godinama koje su za nama. Traži se nešto novo i drugačije, a opet da sve bude lako za održavanje i besprekorno implementirano,tako da obezbeđuje izuzetno lagan workflow, u nedostatku boljeg izraza.
Zaključićemo tekst sjajnom uzrečicom našeg domaćina – Softverje tu da služi, ne da se korisnik batrga sa njim, već prisustvosoftvera ne treba ni da se oseti. Tada je CMS postigao pun efekat –kada niste ni svesni njegovog prisustva.
Re: Edukacija & Editorijal
Televizija se dosta promenila od kako je internet došao u svaki dom,čak i u Srbiji. Iako je ostao najmoćniji medij, internet je, osim našihnavika i očekivanja, promenio i televiziju. Televizija, zapravo, uzimaono najbolje od svog modernog, interaktivnog rođaka i postaje jača ibolja nego ikad. U Srbiji i zemljama u okruženu, u ponudi su gotovo svevrste digitalne i analogne televizije, pa je tako u većini zemljedostupna kablovska (analogna i digitalna) i satelitska, a u nekim i IPtelevizija. Provajderi koji nude prijem kanala putem analognog kabla sunajbrojniji i ta ponuda je prilično rasprostranjena što seinfrastrukture i pokrivenosti tiče. Emitovanje kanala se vrši ustandardnoj, PAL (576i) rezoluciji, a za standardne pakete nijepotreban ni box risiver. Ako želite da doplatite i za neki odspecijalnih paketa, morate instalirati i risiver koji će dekodirati i„otključati“ zaštićene kanale, koji postoje unutar kablovskog sistema,ali ih korisnici koji nisu doplatili za specijalne pakete, ne mogupratiti.
Putem kabla je moguće „pustiti“ i digitalni signal, kakav je DVB-T(Digital Video Broadcasting Terrastrial), kakav se u Srbiji emitujepočevši od aprila 2005. godine. Radi se o digitalnom prenosu podataka,pa je i odgovarajući risiver neophodan, bar zbog DA konverzije. DVB-Tse, u principu, emitje sa zemaljskih odašiljača i uglavnom unutar UHFopsega. Pošto se radi o digitalnom prenosu podataka, prisutna je ikompresija podataka “u letu”, pa je unutar jedne frekvencije mogućeemitovati od 4 do 6 programa u isto vreme, što se naziva DVB multiplex.Više kanala koji se emituju preko jednog odašiljača i unutar jednogfrekvencijskog spektra pravi značajnu uštedu i u smislu opreme, ali i usmislu prostora koji je ograničen u etru. Digitalni signal se možeemitovati OTA (over-the-air) ili putem kabla, a za razliku od analognogje neuporedivo manje osetljiv na smetnje, pa nema smetnji u vidu duhovaili snega, ali zato, prilikom jačih smetnji može da se desi da slikapotpuno nestane. Takođe, za pokrivanje istog područja je za DVB-Tpotrebno oko osam puta manje snage na odašiljaču u odnosu na analognoemitovanje. Većina postojećih analognih TV prijemnika koji su se tokomprvih nekoliko godina 21. veka prodavali u Srbiji nema DVB-Tkompatibilan tjuner, tj. prijemnik, pa je za prijem DVB-T signalapotrebno imati i Set Top Box (STB). Ovo nije veliki problem jer će vaškablovski provajder najčešće obezbediti STB za korišćenje, ako vam jeneophodan. U poslednje dve godne se najviše priča o IP televiziji, alii o drugoj generaciji “zemaljskog” DVB-T2 standarda, koji će omogućitiemitovanje nacionalnih kanala u visokoj definiciji, uključujući ne samosada rasprostranjene 720p i još prisutnije 1080i modove, već i Full HD– odnosno 1080p mod.Većina nas koji smo kupili LCDTV ili plasma ekran visoke rezolucije, gleda spljoštenu ili crop-ovanu sliku (cropse vrši ili na površini programa koji se emituje ili površini samogekrana u koji gledate (što baš i ne prija “plazmama”). I kada i tihmalih 500-ak linija “prepolovite”, jasno je da ne gledate u baš oštru idobro definisanu sliku. Najoštriju sliku na ekranu možete videti samokada svoj HDTV priključite na računar, Sony PlayStation 3, Xbox 360 iliBlu-ray plejer. Od (ne)kvalitetne slike na kablovskoj televiziji kojuimate “razvučenu” po stanu vas boli glava, jer je slika puna šuma, aboje su bledunjave. Ništa ne vredi papreno plaćeni HDTV kada je slikakoju svaki dan gledate razvučena i nedefinisana, a u odnosu na nju je iYouTube ponuda šampion kvaliteta. Rešenje mogu biti brojni satelitskikanali koji se emituju u HD režimu i, za sada, to je jedino rešenje zaone koji to mogu da priušte i one snalažljive, koji neumorno traže“razbijena” rešenja za zaobilaženje zaštite. Praksa kaže da je i toveoma teško postići ako insistirate na HD prijemu, pa onda ostaje davidimo šta se može dobiti putem regularne ponude. Od HD-a za sadamoramo da odustanemo, ali viši kvalitet prikaza je moguće postići iputem IP televizije.
Po definiciji, IPTV predstavljamultimedijalni servis koji podrazumeva prenos podataka iz kategorijetelevizije, zvuka, teksta, video materijala i grafike putem IP mreže,koja ima i zadovoljavajuće visok nivo kvaliteta, pozdanosti ali isigurnosti tokom prenosa podataka. Podaci koji se prenose ulaze i ukategorije LiveTV i Interactive TV / Video on Demand(iTV i VOD). Potrošač, u ovom slučaju gledalac ili, ako hoćete,korisnik (pošto je u pitanju i interaktivan servis) putem telefonskelinije, dakle, istom DSL „paricom“ kojom stiže i telefonski signal,prima MPTS pakete (multiple program transport streams) i to običnoupravo od svog postojećeg ISP provajdera. Prednosti IPTV platforme ijeste kombinacija sa brzim pristupom internetu, odnosno mogućnostintegracije servisa kao što su VoIP, VOD ili kompletan Tripple Play.Dakle, bitna prednost IPTV sistema je njegova interaktivnost – programise mogu pratiti u vreme koje vama odgovara, emisije i filmove je mogućenaručiti (i platiti), a isto tako je, naravno, moguć i streaming audio signala.
Open IPTVNakon godinu dana priča i najava, Telekom je pre godinu i po danalansirao prvu generaciju IP televizije u Srbiji. Tako je i kućnimkorisnicima koji imaju tehničkih mogućnosti (ADSL paricu) omogućeno dauživaju u digitalnoj televiziji, ali i mnogim drugim novitetima. Iakoje reč o Telekomu, ali i činjenici da IPTV nudi najviši kvalitet slikedo sada (tu uključujući i TotalTV, koji je po prikazu na drugom mestu),ponuda za IPTV još uvek nije toliko raznovrsna da bi kablovskiprovajderi morali da se zabrinu. Problem je i u tehničkim mogućnostima,kao i činjenici da je, bar u početku, IPTV podrazumevala da kanalepratite na samo jednom TV prijemniku po domaćinstvu. Od nedavno jeuvedena i opcija da se instalira sekundarni STB, pa je sada moguće dase program prati i na još jednom TV aparatu.IPTV se još nije nametnuo kao izbor za veliki broj korisnika – zanjega se najčešće odlučju mladi ljudi koji insistiraju na višemkvalitetu slike. Dakle, veći broj korisnika se pre odlučuje zaprovajdera na osnovu ponude paketa kanala i cene, a ne na osnovu togakakav je kvalitet slike, ako je već isti podrazumevano dobar (što uSrbiji samo znači da bi slike trebalo da ima – većina još ne insistirani na widescreen emitovanju kanala, a kamoli na nečemu više). Zauvođenje IP televizije je neophodno da imate i ADSL infrastrukturu imogućnosti za ADSL2 i ADSL2+, koja obezbeđuje protok informacija do 24Mbit/s prema korisniku. Srpski Telekom već treću godinu ima ADSL2+opremu, a trenutno se instalira i VDSL2, koji nudi još veće propusneopsege.
U praksi
Instalacija hardverskog dela jerelativno jednostavna. Potrebno je da imate ADSL modem (Telekomisporučuje sada već (ne)čuveni Huawei HG510 koji je i ADSL modem, ali iWLAN ruter). Na ovaj ruter se povezuje STB uređaj, čiji će daljinskiupravljač biti zamena za onaj koji je došao uz vaš HDTV. Naravno, tovaži za situacije kada gledate TV program, pošto daljinski upravljačkoji ide uz set top box nije univerzalan niti programabilan, pa se za podešavanje samih opcija HDTV-a i dalje koristi remote koji je stigao uz TV. Modemse sa STB-om povezuje UTP kablom i to je, praktično, najnezgodniji deo“planiranrenja”, pošto je modem uglavnom blizu “santiša” koji je natelefonskoj utičnici, dok je televizor čak u dnevnoj sobi, pa ako imateveći stan, može biti problema i potrebe za “prokopavanjem” ipravljenjem kanalića. No, ovaj problem nije nerešiv, a sve ovo se iprilično isplati, bar ako ste ljubitelj kvalitetnog prikaza i želite, utom smislu, najbolje moguće iskustvo pri gledanju TV programa.
Kvalitet slike, koliko smo mi imali prilike da vidimo je na solidnovišem nivou u odnosu na ono što se viđa kod kablovskih provajdera.Razlika se možda najbolje može opisati na ovaj način – DVD film kojitraje dva sata na DVD-u, u MPEG2 formatu izgleda znatno kvalitetnije odtog istog filma u DivX tj. MPEG4 formatu kada je fajl veličine 700 MB.Iako je za oba fajla reč o istoj rezoluciji (MPEG .VOB od 7 GB i DivX.AVI od 700 MB), recimo 762 x 464 piksela, .VOB fajl ima veću efektivnuoštrinu, jače boje i posebnu dubinu koja se prosto gubi i u najboljojMPEG4 konverziji. Upravo je takva razlika između jako dobre kablovskeverzije nekog stranog kanala u odnosu na istu tu, SD verziju kanala naOpenIPTV-u.
Pošto se paketi informacija šalju putem IP protokola, prilikomusporenja ili zagušenja u vezi može doći do izgubljenih (ilizakasnelih, svejedno) paketa, pa se tada javljaju kvadratići – segmentislike koji nedostaju u formiranju kolaža (tj. frejma). Paketi se,inače, jako često gube, ali u manjim količinama to nije vidljivo, jerpostoji algoritam koji duplira slične pakete. Ako se zagubi više paketaili algoritam pogreši, možete primetiti greške, ali se to ne javljatoliko često, a i ne smeta ništa više od povremene pojave šuma, duhovaili linijica na koje smo tokom prethodnih decenija praktično tolikonavikli, da ih više i ne vidimo. Ovi “kvadratići” se javljaju iprilikom prebacivanja kanala.
Prebacivanje kanala ume dapotraje od par do čak pet-šest sekundi i to je praktično najveća manaOpenIPTV usluge. Dakle, IPTV jednostavno nije za one koji frenetičnomenjaju kanale, a zapravo ništa ne gledaju (takva vrsta ljudi izumire –prim.aut.), već za one koji znaju spisak kanala i šta, otprilike, nasvakom mogu da očekuju. I pored toga, kašnjenje prilikom promene kanalanije nešto na šta ćete se brzo navići, ali to je jednostavno tako i stim se morate pomiriti. Razlog za kašnjenje je, naravno, tehničke prirode. Stream svakogod kanala se vrši pojedinačno. Dakle, u “žici” koja stiže do vas nemasvih stotinak i kusur kanala koji su u ponudi vašeg paketa, kao što jeto slučaj kod kablovske televizije. IPTV funkcioniše tako što svakapromena kanala na STB-u znači da ova uređaj šalje zahtev za promenuaktivnog stream-a. Na sve ovo, ako vam je lakše, možete gledati kao nagomilu otvorenih tabova u web browseru u kojima senalaze YouTube klipovi. Na nijedan od njih niste još kliknuli niti supočeli da se učitavaju, ali kada kliknete, potrebno je da prođenekoliko sekundi kako bi video krenuo – koliko god brza da je vaša vezaprema internetu. Kada se prebacite na drugi tab, tj. program,praktično ste ugasiliprethodni tab, pa je i video na njemu prestao dase učitava. Naravno, u slučaju IPTV-a, čitava priča je dosta boljeoptimizovana, pa je putem 4 do 8 megabita moguće gledati sasvim dobar video stream DVDkvaliteta. “Šetanje” kroz kanale nije baš onako kako smo navikli, jerse na listi uvek vidi spisak kanala, a zadržavanje na nekom od njih(tj. zaustavljanje na onom koji je trenutno obeležen), znači i“prebacivanje” na isti, tj. aktiviranje tog stream-a.
Sa IPTV nema potrebe za pretragom frekvencija na televizoru zasvaki TV kanal posebno, a tu je i interaktivni vodič kroz programskušemu, pomoću kog korisnik ima uvid u kompletne programske šeme svih TVkanala i to više dana unapred, često i sa informacijama o programima iemisijama koji će biti emitovani. Moguće je i izabrati emisije koježelite da gledate i to do sedam dana unapred, a kanali će se samiprebacivati u vreme kada one počinju. Još jedna od ponuda je i VOD(Video on Demand), koji predstavlja interaktivni katalog sa velikimbrojem filmova (preko 500) koje je moguće pretraživati unutar baze i topo žanrovima, naslovima, rediteljima ili glumcima. Tu je i setinformacija o filmovima prikazan na TV ekranu i pruža mogućnostkrajnjem korisniku da preko daljinskog upravljača lako pretražuje povodiču, selektuje sadržaj koji želi da gleda, premotava unapred,unazad, prekida emitovanje i ponovo pušta film. Pretraživanje olakšavai raspodela filmova po žanru, ali i mogućnost da se pročita krataksinopsis filma ili vidi odlomak filma pre odluke o kupovini, odnosnozahteva emitovanja odabranog filma. Radi lakšeg odabira moguće jekoristiti pretraživač naslova filmova ili imena glumaca po abecednomredu.Baza se neprestano dopunjuje aktuelnim filmovima, a nudi iekskluzivne i premijerne TV sadržaje. Naravno, ovakvu uslugu jepotrebno doplatiti, a o detaljima ćemo pisati na narednim stranama.Primera radi, HBO on Demand je moguć ako se pretplatite na HBO paket,unutar koga je mnoštvo filmova, TV serija, programa za decu,ekskluzivnih specijalnih emisija i koncerata. Ako se brinete zakontrolu sadržaja, Telekom OpenIPTV ima i nešto što se zove“roditeljska kontrola programa”. Ova funkcija podrazumeva zabranugledanja materijala za odrasle iz Video-on-demand baze, kao idefinisanje zabrane u zavisnosti od kanala, emisije, PG rejtinga ilidoba dana. Dodatne pakete je moguće aktivirati (naručiti) od kuće,putem daljinskog upravljača. IPTV, da ili ne?
Prednost Telekom OpenIPTV ponude u tome što zaista nudi najviši kvalitet slike. Pored toga,solidan broj kanala se emituje u 16 : 9 formatu (RTS Digital, BBCworld, TV5 Monde, Eurosport, Eurosport 2, ESPN America, Arena Sport 1,HBO). Internet pretraživanje preko TV je takođe opcija, ali ga, zasada, Telekom nema u ponudi, bar ne putem Open IPTV-a. To i nije čudno,jer je u paketima prisutan i standardni ADSL pristup Mreži. Open IPTVza sada ne podržava ni pay-per-view (plati pa gledaj), a koji jekoristan za sve one koji ne žele da se pretplate na gledanje celog TVkanala, već samo određenih emisija (serije, filmovi, sport).
Od 1. februara 2010. godine svi korisnici uključeni su u Open IPTVpromociju Telekoma Srbija koja im omogućava da četiri programska paketaOsnovni + HBO + Cinemax + Arena koriste po ceni Osnovnog paketa,odnosno po ceni od 699 dinara bez PDV-a. Od navedenog datumaprimenjuju se i nove cene programskih Open IPTV paketa. Svi novikorisnici imaju mogućnost da u probnom periodu od mesec dana besplatnokoriste sve programske pakete Open IPTV usluge i uvere se u prednostiove napredne digitalne televizije.
Od nedavno, Telekom Srbija je omogućio da se IPTV prati na dva TVprijemnika. Dodatni STB uređaj će reprodukovati odabrane Live TVpakete, kao i sve snimljene sadržaje na dva TV prijemnika takoeliminišući najveću manu koja je stavljana “na dušu” IP televiziji.Snimanje sadržaja nije moguće sa svih kanala, već samo sa odabranih kanala. Mesečna naknada za korišćenje usluge snimanja sadržaja iznosi 99 dinara, bez PDV-a. Mesečna nadoknada za korišćenjedodatnog STB uređaja je 250 dinara, bez PDV-a, i odnosi se naiznajmljivanje dodatnog STB uređaja. Mesečna pretplata za odabrane LiveTV pakete ostaje nepromenjena i sada se odnosi na oba TV prijemnika.Usluge snimanja sadržaja i Video na zahtev (VoD) se naplaćuju poaktivaciji, nezavisno od toga sa kog uređaja ste aktivirali ove usluge.Dodatni STB uređaj možete povezati na Vaš TV prijemnik samostalno ilito može da uradi lice iz tehničke podrške (uz malu novčanu nadoknadu).Ono što je zanimljivo je da svi provajderi uz doplatu nude HBO, Pink iArena Sport paket kanala. Ipak, ne nude svi HD verzije ovih kanala –Arena Sport 2, 3 i 4 u HD verziji nudi samo Radijus Vektor. Takođe,samo određeni operateri u svojoj ponudi imaju sva četiri Arena Sportkanala: IKOM, IPTV, Radijus Vektor, PTT KDS Beograd, KDS Novi Sad,Polaris na teritoriji Srbije, kao i Cabling, T-Com i BBM na teritorijiCrne Gore.
Telekom OpenIPTV preporučujemo svima koji želenajviši kvalitet slike i kojima ne smeta da čekaju prilikom promenekanala. Ponuda će svakako biti još bogatija u budućnosti, pa da ćeuskoro krenuti i emitovanje HD kanala, što će dodatno podićiatraktivnost ove usluge. Naravno, ni konkurencija (čitaj kablovskiprovajderi) u međuvremenu ne sedi na lovorikama, pa očekujemo dostaiznenađenja i unapređenja od kojih najveće koristi imaju, konačno,krajnji korisnici...
Re: Edukacija & Editorijal
Televizija je prozor u svet i čitav jedan vek predstavlja najmoćnijimedij, fenomen koji je oblikovao čovečanstvo. Mnogo toga je rečeno inapisano o televiziji, ali se mnogo toga i promenilo od kako suširokopojasne komunikacije postale dostupne svakom pojedincu koji jedeo moderne civilizacije. U jednom periodu, mnogi su joj predskazivaliskori kraj, predpostavljajući da je Internet nešto što će je upotpunosti zameniti, ali televizija, čini se, upravo uzima ono najboljeod svog modernog, interaktivnog rođaka i postaje jača i bolja negoikad. To je, ruku na srce, nešto očiglednije u zemljama Zapadne Evrope,u Americi i Japanu. U Srbiji se sve odvija nekako sporije, alisituacija ni izbliza nije tako loša kao što se mnogima (još uvek) čini.Za sada su u ponudi gotovo sve vrste digitalne i analogne televizije,pa je tako u većini zemlje dostupna kablovska (analogna i digitalna),satelitska i digitalna IP televizija. Provajderi koji nude prijemkanala putem analognog kabla su najbrojniji i ta ponuda je priličnorasprostranjena što se infrastrukture i pokrivenosti tiče. Emitovanjekanala se vrši u standardnoj, PAL (576i) rezoluciji, a za standardnepakete nije potreban ni box risiver. Ako želite da doplatite i za nekiod specijalnih paketa, morate instalirati i risiver koji će dekodiratii „otključati“ zaštićene kanale, koji postoje unutar kablovskogsistema, ali ih korisnici koji nisu doplatili za specijalne pakete, nemogu pratiti.
U Srbiji postoji više kablovskih provajdera koji nude i pakete sapristupom za Internet putem istog kabla, a o svemu ćemo detaljnijepisati već na narednim stranama. Satelitska televizija u Srbiji svodise, praktično, na jednog većeg provajdera, a to je, naravno, SerbiaBroadBand i njihov TotalTV, koji je zapravo kablovska televizija kojase emituje putem satelita, a pogodna je onima koji žele da imaju bogatuponudu kanala na mestima na kojima nema kablovske niti bilo koje drugeinfrastrukture. U poslednje dve godne se, pak, najviše priča o IPtelevizija (IP – Internet Protokol), ali i o budućem DVB-T2 standardu,koji će omogućiti emitovanje nacionalnih kanala u visokoj definiciji,uključujući ne samo sada rasprostranjene 720p i još prisutnije 1080imodove, već i Full HD – odnosno 1080p mod.
Bolja slika, ali još uvek SD
Kupili ste LCDTVili plasma ekran, a najbolju, najoštriju sliku na njemu postižete samokada na isti priključite računar, Sony PlayStation 3, Xbox 360 iliBlu-ray plejer. Od slike na kablovskoj televiziji koju imate“razvučenu” po stanu vas je gotovo sramota – šta vredi papreno plaćena“plazma”, kada je slika razvučena, bleda i uz blage smetnje ikriminalnu definiciju u odnosu na koju je i YouTube ponuda šampionkvaliteta? Rešenje mogu biti brojni satelitski kanali koji se emituju uHD režimu i, za sada, to je jedino rešenje za one koji to mogu dapriušte i one snalažljive, koji neumorno traže “razbijena” rešenja zazaobilaženje zaštite. Praksa kaže da je i to veoma teško postići akoinsistirate na HD prijemu, pa onda ostaje da vidimo šta se može dobitiputem regularne ponude. Od HD-a za sada moramo da odustanemo, ali višikvalitet prikaza je moguće postići i putem IP televizije.
Nakon godinu dana priča i najava, Telekom je pre godinu i po danalansirao prvu generaciju IP televizije u Srbiji. Tako je i kućnimkorisnicima koji imaju tehničkih mogućnosti (ADSL paricu) omogućeno dauživaju u digitalnoj televiziji, ali i mnogim drugim novitetima. Iakoje reč o Telekomu, ali i činjenici da IPTV nudi najviši kvalitet slikedo sada (tu uključujući i TotalTV, koji je po prikazu na drugom mestu),ponuda za IPTV još uvek nije toliko raznovrsna da bi kablovskiprovajderi morali da se zabrinu. Problem je i u tehničkim mogućnostima,kao i činjenici da je, bar u početku, IPTV podrazumevala da kanalepratite na samo jednom TV prijemniku po domaćinstvu. Od nedavno jeuvedena i opcija da se instalira sekundarni STB, pa je sada moguće dase program prati i na još jednom TV aparatu.
IPTV se još nije nametnuo kao izbor za veliki broj korisnika – zanjega se najčešće odlučju mladi ljudi koji insistiraju na višemkvalitetu slike. Dakle, veći broj korisnika se pre odlučuje zaprovajdera na osnovu ponude paketa kanala i cene, a ne na osnovu togakakav je kvalitet slike, ako je već isti podrazumevano dobar (što uSrbiji samo znači da bi slike trebalo da ima – većina još ne insistirani na widescreen emitovanju kanala, a kamoli na nečemu više).Za uvođenje IP televizije je neophodno da imate i ADSL infrastrukturu imogućnosti za ADSL2 i ADSL2+, koja obezbeđuje protok informacija do 24Mbit/s prema korisniku. Srpski Telekom već treću godinu ima ADSL2+opremu, a trenutno se instalira i VDSL2, koji nudi još veće propusneopsege.
Sa IPTV nema potrebe za pretragom frekvencija natelevizoru za svaki TV kanal posebno, a tu je i interaktivni vodič krozprogramsku šemu, pomoću kog korisnik ima uvid u kompletne programskešeme svih TV kanala i to više dana unapred, često i sa informacijama oprogramima i emisijama koji će biti emitovani. Moguće je i izabratiemisije koje želite da gledate i to do sedam dana unapred, a kanali ćese sami prebacivati u vreme kada one počinju. Još jedna od ponuda je iVOD (Video on Demand), koji predstavlja interaktivni katalog sa velikimbrojem filmova koje je moguće pretraživati unutar baze i to požanrovima, naslovima, rediteljima ili glumcima. Tu je i set informacijao filmovima prikazan na TV ekranu i pruža mogućnost krajnjem korisnikuda preko daljinskog upravljača lako pretražuje po vodiču, selektujesadržaj koji želi da gleda, premotava unapred, unazad, prekidaemitovanje i ponovo pušta film.
Pretraživanje olakšava i raspodela filmova po žanru, ali imogućnost da se pročita kratak sinopsis filma ili vidi odlomak filmapre odluke o kupovini, odnosno zahteva emitovanja odabranog filma. Radilakšeg odabira moguće je koristiti pretraživač naslova filmova iliimena glumaca po abecednom redu.
Baza se neprestano dopunjujeaktuelnim filmovima, a nudi i ekskluzivne i premijerne TV sadržaje.Naravno, ovakvu uslugu je potrebno doplatiti, a o detaljima ćemo pisatina narednim stranama. Primera radi, HBO on Demand je moguć ako sepretplatite na HBO paket, unutar koga je mnoštvo filmova, TV serija,programa za decu, ekskluzivnih specijalnih emisija i koncerata. Ako sebrinete za kontrolu sadržaja, Telekom OpenIPTV ima i nešto što se zove“roditeljska kontrola programa”. Ova funkcija podrazumeva zabranugledanja materijala za odrasle iz Video-on-demand baze, kao idefinisanje zabrane u zavisnosti od kanala, emisije, PG rejtinga ilidoba dana. Dodatne pakete je moguće aktivirati (naručiti) od kuće,putem daljinskog upravljača. Dakle, nije potrebno da pozivateprovajdera, popunjavate formulare ili (ne daj bože J), da idete lično unjihova predstavništva. Napominjemo da mi još uvek nismo imali prilikeda detaljno testiramo Open IPTV, ali smo videli kako funkcioniše upraksi kod kolega i prijatelja i odgovorno tvrdimo da je prednostTelekom Open IPTV ponude u tome što zaista nudi najviši kvalitet slike.Pored toga, solidan broj kanala se emituje u 16 : 9 formatu (RTSDigital, BBC world, TV5 Monde, Eurosport, Eurosport 2, ESPN America,Arena Sport 1, HBO). Internet pretraživanje preko TV je takođe opcija,ali ga, za sada, Telekom nema u ponudi, bar ne putem Open IPTV-a. To inije čudno, jer je u paketima prisutan i standardni ADSL pristup Mreži.Open IPTV za sada ne podržava ni pay-per-view (plati pagledaj), a koji je koristan za sve one koji ne žele da se pretplate nagledanje celog TV kanala, već samo određenih emisija (serije, filmovi,sport. Mnogo više informacija o IP televiziji možete pronaći na Wikipediji.
SBB
SBB ili Serbia BroadBand je jedan odnajpoznatijih kablovskih provajdera televizijskog programa u Srbiji,ali je isto tako prilično cenjen i kao ISP (Internet Service Provider).SBB d. o. o. je operater kablovske televizije i internet distributerosnovan u Kragujevcu 2000. godine pod imenom KDS d. o. o. Zahvaljujućidokapitalizaciji od strane Southeast Europe Equity Fund (SEEF) 2002.godine krajem iste i tokom naredne godine dolazi do spajanja sa KDSsistemima Telefonija iz Beograda, Media Plus iz Novog Sada, YU VOD izNiša i većeg broja manjih firmi, čime je nastao jedinstveni kablovskioperator - SBB.
SBB pruža usluge u sledećim gradovima:
- T. D. Beograd: Beograd, Mladenovac, Bor, Šabac, Požarevac, Kostolac i Valjevo;
- T. D. Novi Sad: Novi Sad, Kikinda, Sombor, Kula, Sremska Kamenica, Vrbas, Vršac i Zrenjanin;
- T. D. Kragujevac: Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Arilje, Trstenik, Vrnjačka banja, Čačak, Novi Pazar, Ivanjica i Užice;
- T. D. Niš: Niš, Pirot, Leskovac i Vlasotince.
- Echolite - za prijem standardne digitalne televizije
- Cisco Z3375 - za prijem standardne digitalne televizije
- Cisco Z4398 - za prijem standardne digitalne TV i HDTV
- Cisco Z8398 - za prijem standardne digitalne TV i HDTV. Ovajnapredni Cisco-v risiver je i DVR koji omogućava snimanje i čuvanje do320 GB programa
Svi Cisco prijemnici sadrže interaktivne servise i opciju videa nazahtev. D3 usluga je dostupna u Beogradu i na teritoriji celeVojvodine, dok se uvođenje u preostalim delovima Srbije planirano utoku 2010. godine.
Osnovna ponudu kanala podrazumeva čak 70 kanala i definitivno je najbolja od svih kada je u pitanju default ponuda kablovskih operatera.
MTV Adria |
Fox Crime |
Discovery |
VH1 Europe |
Cartoon Network |
TCM |
B92 Info |
Happy |
RTS 1 |
BN |
Avala |
RTS 2 |
Pink |
Prva |
B92 |
Studio B |
History |
RTV1 |
Pink Family |
AXN |
Pink Kids |
Pink Music |
DoQ |
Spectrum |
Golf Klub |
HRT 2 |
TopShop TV |
Sport Klub + |
Universal Channel |
Eurosport |
TLC |
Film+ |
Fashion TV SEE |
Disney |
Ultra |
Fox Life |
Baby TV |
Discovery ID |
Viasat Nature |
Animal Planet |
National Geographic |
DM Sat |
Sci Fi |
E! |
Zone Reality |
CNN |
TV1000 |
SOS |
OBN |
RTL |
KTV Zrenjanin |
Viasat History |
Viasat Explorer |
Atlas |
Info kanal |
ESPN America |
Cinemania |
Motors TV |
Enter |
HRT 1 |
Eurosport 2 |
Sport Klub |
Art TV |
Disney XD |
BBC World News |
Kopernikus |
Metropolis |
Rai Due |
Kanal D |
Fishing & Hunting |
Minimax |
FilmPlus |
Palma plus |
Ako želite još kanala, kod SBB-a ćete morati da pređete i na digitalnu ili D3 televiziju koja podrazumeva da imate i digitalni risiver. Ako se odlučite za D3 ponudu, imate na raspolaganju sledeće pakete:
PAKET | KANALI U PAKETU | MIX 24 MESECA | D3 12 MESECI | STANDARD |
Start | Preko 70 najboljih kanala iz osnovne ponude u digitalnom kvalitetu sa EPG - elektronskim programskih vodičem | 0 din | 0 din | 0 din |
Porodični | DISCOVERY WORLD, DISCOVERY SCIENCE, NATGEO WILD, MGM, ZONE ROMANTICA, FLN, BBC ENTERTAINMENT, WORLD FASHION,MTV ROCKS, MTV HITS, MTV DANCE, VH1 CLASSIC, MEZZO, KIDS CO, BOOMERANG,THE STYLE NETWORK | 200 din | 200 din | 400 din * |
Sportski | ESPN CLASSIC, EXTREME SPORTS CHANNEL,CHASE & PECHE, LIVERPOOL FC TV, MANCHESTER UNITED TV, CHELSEA TV,EUROSPORT NEWS, BODY IN BALANCE | 200 din | 200 din | 400 din * |
HBO | HBO, HBO COMEDY, HBO + 1, HBO COMEDY + 1 | 300 din | 350 din | 400 din * |
Cinemax | CINEMAX, CINEMAX 2 | 200 din | 200 din | 400 din * |
Pink Cinema | PINK MOVIES, PINK ACTION, PINK FILM | 300 din | 350 din | 400 din * |
Pink Extra | PINK EXTRA, PINK M, PINK PLUS, PINK FOLK | 200 din | 200 din | 400 din * |
Club X | FREE-X TV, FREE-X TV 2, X-DREAM, HUSTLER TV | 200 din | 200 din | 400 din * |
D3 Maximum | 8 paketa | 1.400 din | 1.500 din | 1.600 din |
HD | DISCOVERY HD SHOWCASE, NATIONAL GEOGRAPHIC HD, EURSPORT HD, EUROSPORT 2 HD, HISTORY HD, FASHION TV HD, PREMIER LEAGUE HD | 350 din | 400 din | 400 din * |
D3 HD Maximum | 9 paketa (D3 Maximum + HD) | 1.700 din | 1.850 din | 1.950 din |
DIGITALNI PRIJEMNICI | MIX 24 MESECA | D3 12 MESECI | STANDARD | |||
priključna taksa | mesečna renta | priključna taksa | mesečna renta | priključna taksa | mesečna renta | |
D3 SD | 0 din | 0 din | 0 din | 200 din ** | 1.000 din | 200 din ** |
(standard definition) | ||||||
D3 HD | 2.000 din | 200 din | 3.000 din | 200 din | 4.000 din | 400 din |
(high definition) | ||||||
D3 DVR | 4.000 din *** | 600 din | 6.000 din *** | 600 din | 8.000 din *** | 800 din |
(Digitalni Video Rekorder) |
SBB: Total TV
Ako ste jedan od korisnikakoji u svojoj zgradi nema SBB kablovsku ili, pak, živite negde vanurbane sredine u kojoj “kabl” još uvek nije stigao, a uz sveto vam sedopada SBB-ova ponuda kanala, za vas je definitivno TotalTV. Počev od2006. godine, SBB je svima omogućio da njihov program prati putemsatelita. DTH (Direct to Home) ponuda je, zapravo „kablovska prekosatelita“. Dakle, TotalTV je satelitska Pay TV platforma koja sadrživiše domaćih, regionalnih i stranih kanala. Sastavljena je iz osnovnogpaketa i više dodatnih, pretežno tematskih, paketa. SBB uslugu Total TVsatelitske televizije nudi u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj,Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. U oktobru 2009.godine SBB je postao vlasnik najveće bugarske satelitske platforme ITVPartner, koja je preimenovana u Total TV 1. aprila 2010. godine.
Start paket
01. RTS 1(Javni servis Republike Srbije, Kolažni, razlikuje se od satelitskog RTS-a)
02. RTS 2 ( Javni servis repiblike Srbije , kolažni, sportski, prenosni)
03. B92 (Jedan od najgledanijih beogradskih kanala, vesti,serije, politički dueli, filmovi)
04. Studio B (Beogradski kanal sa dnevnim izveštajem dogadjaja u gradu, filmovi, vesti, serije, )
05. FOX ( kanal sa dnevnim izveštajem dogadjaja u gradu, filmovi, vesti, serije, političke emisije)
06. AVALA ( kanal sa dnevnim izveštajem dogadjaja u gradu, filmovi, vesti, serije, političke emisije)
07. SOS KANAL (beogradski sportski kanal, izveštaji sa sportskih dešavanja viših i nižih liga, muzika)
08. EUROSPORT (najpoznatiji sportski kanal na srpskom jeziku)
09. ART ( Beogradski kanal koji prati dešavanja u gradu iz oblasti kulture, znanosti,muyike filmovi)
10. SUPER TV (Kolažni program , emituje se iz Subotice, filmovi, serije, dnevne vesti...)
11. PANONIJA (Kolažni program , emituje se iz Novi Sad, filmovi, serije, dnevne vesti...)
12. KOPERNIKUS (Kolažni program , emituje se iz Nis, filmovi, serije, dnevne vesti...)
13. PALMA PLUS (Kolažni program , emituje se iz Jagodine, filmovi, serije, dnevne vesti...)
14. MOST (Kolažni program , emituje se iz Novog Sada, filmovi, serije, dnevne vesti...)
15. ENTER (Kolažni program , emituje se iz Beograda, filmovi, serije, dnevne vesti...)
16. Happy TV-KOSAVA ( Dečija kanal, crtani filmovi, dečije emisije na srpskom jeziku)
17. KANAL D ( Dečija kanal, crtani filmovi, dečije emisije na srpskom jeziku
18. Happy TV CABLE ( Dečija kanal, crtani filmovi, dečije emisije na srpskom jeziku)
19. MOTORS TV (Kanal o automobilima, motorima, trke, prevod na srpski jezik)
20. DISCOVERY (Naučni kanal, svetska dostignuća, prevod - srpski jezik)
21. NAT. GEOGRAPHY ( Naučni kanal, stare civilizacije, prevod - srpski jezik)
22. HISTORY (Naučni istorijski kanal, istorijski dogadjaji, prevod - srpski jezik)
23. EXPLORER (Naučni kanal, istraživanja, svetska dostignuća, - srpski jezik)
24. TRAVEL ( Naučni kanal, stare civilizacije, prevod - srpski jezik)
25. ANIMAL PLANET ( Naučni kanal, stare civilizacije, )
26. BBC PRIME ( kolažni program iz BBC kanala, serije, emisije, prevod - srpski jezik)
27. MTV ADRIA (muzički kanal, zabavna muzika sa prostora EX-YU)
28. MTS (Muzicki kanal iz Beograda)
29. SPECTRUM (Muzicki kanal iz Beograda)
30. METROPOLIS (Muzicki kanal iz Beograda)
31. OBN (Kolažni program , emituje se iz Sarajeva, filmovi, serije, dnevne vesti...)
32. RTRS (Kolažni program , emituje se iz Banja Luke, filmovi, serije, dnevne vesti...)
33. ATV (Kolažni program , emituje se iz Banja Luke, filmovi, serije, dnevne vesti...)
34. RTV ATLAS (Kolažni program , emituje se iz Crne Gore , filmovi, serije, dnevne vesti...)
35. TOTAL TV INFO
Total TV Paket
(sadrži START paket i dodatne kanale iz PLUS paketa (navedene ispod)
1. SPORT KLUB +
2. SPORT KLUB
3. FOX CRIME
4. FILM +
5. TV 1000
6. CINEMANIJA
7. FOX LIFE
8. EUROSPORT
9. JETIX
10. MINIMAX
11. FILM plus
12. E!
13. ANIMAL PLANET
14. HALLMARK
15. HISTORY CHANNEL
Pink paket obuhvata11 Pink-ovih kanala (Pink, Pink Action, Movies, Film, Montenegro, BH,Kids, Music, Total Family, Pink Plus i Pink Extra).
HBO paket obuhvata sledeće kanale: HBO, HBO COMEDY, HBO + 1, HBO COMEDY + 1
Cene paketa:
Start HBO Pink** Pink Cinema Plus* Club X* | 620,00 din 410,00 din 1.730,00 din 490,00 din |
PTT KDS
PTT KDS ili Pošta KDS jeoperator kablovske televizije i radija. Osnovan kao prvi KDS operator uJugoslaviji još 1990, u Subotici. Godine 1997. je po prvi put izvršenopovezivanje predgrađa Subotice - Palića sa optičkim kablom i timedotadašnja CATV mreža je prerasla u kablovski distributivni sistem.Glavna KDS stanica Subotica je takođe bila prva u Srbiji koja je signaljedne Beogradske TV stanice (BK) dobila posredstvom optičkog kabla iodgovarajuće opreme. Glavna KDS stanica u Beogradu je prva avgusta2003. omogućila korišćenje kablovskog Interneta svojim korisnicima nalokaciji Tošin Bunar, Novi Beograd. PTT KDS je ujedno inajkontroverzniji operater kablovske televizije u zemlji. Korisnici senajpre suočavaju sa dugim čekanjem na priključak, da bi nakon konačnogpriključenja shvatili da je više od pola usluga navedenih u promotivnimbrošurama još nisu aktivne, te da se najavljuju za višegodišnji period.PTT KDS svoje usluge pruža korisnicima u:
- Beogradu,
- Subotici,
- Čantaviru,
- Smederevu,
- Soko Banji,
- Velikoj Plani,
- Petrovaradinu,
- Boljevcu,
- Novom Sadu i
- Sremskim Karlovcima
"K" opseg
1. -
2. -
3. -
4. -
5. Fox
6. PTT Info
7. RTS 2
8. Avala
9. Zone Romantica
10. Studio B
11. Pink
12. -
13. -
14. -
15. -
16. Fox
17. -
18. -
19. -
20. Studio B
21. Vojvodina 1
22. Art
23. B92
24. 24
25. SOS
26. Happy / Košava
27. Pink
28. Kanal D
29. Sport klub
30. Politika
31. Enter
32. Film +
33. RTS 1
34. Hallmark
35. MTS
36. -
37. -
38. Arte (FR)
39. BBC World (EN)
40. Minimax
41. Explorer
42. RTL (DE)
43. RAI 2 (IT)
44. TV5 Monde (FR)
45. CNBC Europe (EN)
46. MTV Adria
47. ORT 1 (RU)
48. DSF (DE)
49. Travel (EN)
50. Sky (EN)
51. TVE
52. Canale 5 (IT)
53. NASN
54. BN
55. RT CG
56. FTV
57. Cartoon / TCM
58. -
59. -
60. -
61. Disney (EN)
62. Pro 7 (DE)
63. RAI 1 (IT)
64. CNN (EN)
65. Nickelodeon
"S" opseg
1. -
2. -
3. Zone Reality (EN)
4. Zone Club (EN)
5. Russia Today (EN)
6. History
7. Discovery
8. Eurosport 1
9. HRT 1
10. HRT 2
11. Pink Music
12. Metropolis
13. Palma +
14. K:CN
15. Panonija
16. Cinemanija
17. Eurosport 2
18. Animal Planet (EN)
19. National Geographic
20. BBC Prime (EN)
21. VH1
22. Ultra
23. City 1
24. B92 Info
25. Most
26. Jetix (EN)
27. Euronews (EN)
28. OMusic
29. CCTV9 (EN)
30. Super TV
31. Svet Plus
32. Spectrum
33. Pink Kids
34. The History Channel
Ikom
Kao i SBB, kompanija Ikom je kablovski operater, ali i internet service provider. IKOM– skraćeno od Interaktivne Kablovske Objedinjene Mreže - jedan je odvodećih kablovskih operatera u Srbiji, sa mrežom na svim beogradskimopštinama. Dugogodišnjom tradicijom i iskustvom u pružanjutelekomuikacionih usluga, IKOM svojim korisnicima nudi osnovni iDigitalni TV paket kablovske televizije, kao i mogućnost kablovskog(broadband) Interneta. Cena mesečne pretplate na osnovni paketkablovske televizije je 725 din (u cenu je uključenPDV), a osim standardne kablovske, čiji spisak kanala vidimo ispod, tuje i digitalna televizija, sa manje-više standardnom ponudom u vidupaketa.
1. RTS Digital
2. Travel Channel
3. Happy/Kosava
4. PINK Family
5. TLC
6. Universal Channel
7. Prva (FOX TV)
8. RTS 1
9. RTS 2
10. Avala
11. B92
12. PINK
13. Prva (FOX TV)
14. Discovery Channel
15. Discovery Channel+1
16. National Geographic
17. Sci-Fi
18. Sci-Fi+1
19. History
20. Crime and Investigation
21. FOX Crime
22. FOX Life
23. AXN
24. AXN+1
25. CNN
26. B92 Info
27. BBC World
28. RT TV
29. Vesti
30. Fashion TV
31. PINK Music
32. HRT 1
33. HRT 2
34. OBN
35. Eurosport
36. Info kanal/ Hustler TV Blue
37. Eurosport 2
38. Sport Klub
39. Sport Klub+
40. Arena Sport 1
41. Avala
42. SOS
43. Studio B
44. ART
45. Cinemania
46. Film+
47. Enter TV
48. PINK
49. Animal Planet
50. RTV 1
51. Disney XD
52. Ultra TV
53. Boomerang
54. Cartoon/ TCM
55. Kanal D
56. Minimax/Bebe TV
57. PINK Kids
58. MTV
59. VH 1
60. Palma Plus
61. BN
62. RTR Planeta
63. Kopernikus
64. DM SAT
65. TV CG Sat
66. Metropolis
67. Viasat History
68. Viasat ExplorerKao i u slučaju drugih provajdera, ako želite da postanete korisnikdigitalne televizije, morate platiti “Instalacionu taksu” koja u Ikomuza sve pakete iznosi 2000 dinara (sa PDV-om). U toku je promotivnaponuda do 1. januara 2011. godine: instalaciona taksa + 1 mesecpretplata koštaju svega 500 dinara (sa PDV-om). Ikom DTV podrazumevasledeće pakete:
1. MEGA - obavezan paket | 74 kanala + 10 radio stanica | 250 din. |
2. HBO paket | HBO, HBO+1, HBO+2, HBO Comedy, HBO Comedy+1, HBO Comedy+2 | 400 din. |
3. CINEMAX paket | Cinemax, Cinemax +1, Cinemax+2, Cinemax 2, Cinemax 2+1 | 250 din. |
4. Paket 18+ | X-Dream, Playboy TV, Dorcel, Dorcel+1, Free-X TV1, Free-X TV2, Hustler, Hustler Blue | 400 din. |
5. PINK CINEMA | Pink Film, Pink Movies, Pink Action | 400 din. |
6. ARENA SPORT | TV Arena Sport 2, TV Arena Sport 3, TV Arena Sport 4, TV Arena Sport1+2, TV Arena Sport 2+2, TV Arena Sport 3+2, TV Arena Sport 4+2 | 500 din. |
7. Paketi 1, 2 i 3 | MEGA, HBO i CINEMAX | 800 din. |
8. Paketi 1, 2, 3 i 4 | MEGA, HBO, CINEMAX i 18+ | 1.000 din. |
9. Paketi 1, 2, 3, 4, i 5 | MEGA, HBO, CINEMAX, 18+ i PINK CINEMA | 1.200 din. |
10. Paketi 1, 2, 3, 4, 5 i 6 | MEGA, HBO, CINEMAX, 18+, PINK CINEMA, ARENA SPORT | 1.400 din. |
Radijus Vektor
Još jedan kablovskioperater i ISP, baš kao i SBB iliIKOM, Radijus Vektor, takođe je jedanod prepoznatljivih provajdera u Srbiji. Svojim korisnicima nudi osnovnii digitalni TV paket kablovske televizije, kao i mogućnost kablovskogpristupa internet. Cena mesečne pretplate na osnovni paket kablovsketelevizije je 727 din (u nekim mestima uunutrašnjosti je 592 dinara), a osim standardne kablovske, od januara2009. godine, tu je i digitalna televizija, sa manje-više standardnomponudom u vidu paketa (START, PRIME i MEGA).
Paket START ima desetak standardnih kanala i to 3 RTS-a, ruski,makedonski, crnogorski i sl. nacionalni kanali. PRIME ima preko 60kanala i liči na ponudu ostalih "analognih" provajdera, uz tu razlikuda su tu i kanali kao što su NASN i ESPN Classic. Paket MEGA dodatnodonosi kanale za odrasle, HBO i Pink Movies, a vrlo fina stvar je stoje moguce izabrati tj. kreirati nestandardni paket, jer su pojedinikanali podeljeni u "tematske" grupe kao sto su dokumentarni, HBO, Pink,18+, muzički, ArenaSport i sl. Kompletnu ponudu pogledajte na samoj web lokaciji...
Iako drži mnogo manji “share” u odnosu na SBB, RadijusVektor je bio prvi provajder digitalnih HD kanala u Srbiji. U ponudi sudva paketa – HD (Rush HD, Arte HD, National Geographics, History HD,Deluxe Lounge i Luxe TV), ali i Arena Sport HD koji obuhvata sva četiriArena Sport kanala u HD-u!
Detaljna lista kanala svih paketa nalazi se ispod:
Re: Edukacija & Editorijal
Standardni (DVB-C)
1 RTS 1 nacionalni javni servis Republike Srbije srpski
2 RTS 2 nacionalni javni servis Republike Srbije srpski
3 RTS DIGITAL TV kanal posvećen kulturi i umetnosti u digitalnom formatu srpski
4 RTV 1 radio difuzni sevis građana Vojvodine srpski
5 B 92 INFO srpski informativni kanal srpski
11 RTRS radio televizija Republike Srpske srpski
12 RTCG nacionalna televizija Crne Gore srpski
13 HRT 1 nacionalna televizija Hrvatske hrvatski
14 OBN regionalna bosanska televizija bosanski
15 SLO 1 nacionalna televizija Slovenije slovenački
16 MKTV nacionalna televizija Makedonije makedonski
31 CNN američki informativni kanal engleski
32 SKY NEWS britanski informativni kanal engleski
33 RUSSIA TODAY ruski informativni kanal engleski
41 N 24 nemački informativni kanal nemački
42 VESTI ruski informativni kanal ruski
50 VEKTOR INFO KANAL informacije o sistemu i kanalima srpski
VEKTOR DIGITAL PRIMEBOX + STARTBOX
51 PINK domaći kolažni kanal srpski
52 B 92 domaći kolažni kanal srpski
53 FOX domaći kolažni kanal srpski
54 AVALA domaći kolažni kanal srpski
55 KOŠAVA/HAPPY domaći kolažni kanal srpski
56 STUDIO B domaći kolažni kanal srpski
81 PINK FAMILY zabavni kolažni kanal namenjen celoj porodici srpski
82 FOX LIFE zabavni kanal kolažnog karaktera srpski
83 HRT 2 hrvatski zabavni kolažni kanal hrvatski
84 ZONE REALITY kanal koji se bavi surovom realnošću svakodnevnog života titl
85 ZONE ROMANTICA zabavni kanal koji emituje telenovele i muziku titl
86 ZONE CLUB zabavni kanal namenjen ženskoj populaciji: moda, dizajn, zabava, životni stil engleski
111 BBC PRIME celodnevna zabava na britanski način engleski
131 FASHION TV modni kanal francuski
151 ANIMAL PLANET dokumentarni kanal posvećen životinjama srpski titl
152 DISCOVERY CHANNEL dokumentarni kolažni kanal srpski titl
153 NATIONAL GEOGRAPHIC dokumentarni kolažni kanal srpski titl
154 NATIONAL GEOGRAPHIC WILD dokumentarni kanal koji istražuje prirodu i život divljih životinja srpski titl
155 VIASAT HISTORY dokumentarni kanal fokusiran na istoriju društva srpski titl
156 VIASAT EXPLORER dokumentarni kanal posvećen istraživanjima i avanturama srpski titl
157 THE HISTORY CHANNEL dokumentarni kanal posvećen istoriji ljudskog društva srpski titl
158 TRAVEL CHANNEL dokumentarni kanal posvećen putovanjima srpski titl
159 DOQ dokumentarni kolažni kanal srpski titl
181 DISCOVERY WORLD dokumentarni kanal o istoriji civilizacije i trendovima u društvu engleski
182 DISCOVERY SCIENCE dokumentarni kanal posvećen nauci i istraživanjima engleski
183 DISCOVERY TRAVEL & LIVING dokumentarni kanal posvećen istraživanjima najfascinantnijih mesta na planeti engleski
201 PINK KIDS dečji kolažni kanal srpski
202 KANAL D dečji kolažni kanal srpski
211 BABY TV dečji kolažni kanal engleski
212 JIM-JAM dečji kolažni kanal engleski
213 BOOMERANG dečji kanal koji emituje crtaće 24 sata dnevno engleski
251 PINK MUSIC muzički kanal iz produkcije RTV Pink srpski
252 MTV ADRIA muzički kanal srpski
271 MTV HITS muzički kanal koji emituje hitove 24 sata dnevno engleski
272 MTV 2 muzički kanal posvećen mladima i pop kulturi engleski
273 MTV DANCE muzički kanal posvećen dens muzici engleski
274 VH1 CLASSIC muzički kanal u retro stilu engleski
275 NG MUSIC muzički kanal engleski
291 MEZZO muzički kanal posvećen klasičnoj muzici, džezu, baletu i operi francuski
301 EUROSPORT sportski kanal srpski
302 EUROSPORT 2 sportski kanal srpski
305 SPORT KLUB sportski kanal srpski
306 SPORT KLUB + sportski kanal srpski
321 EXTREME SPORTS CHANNEL kanal posvećen ekstremnim sportovima engleski
322 NASN evropska sportska mreža fokusirana na profesionalni sport u SAD i Kanadi engleski
323 ESPN CLASSIC kanal posvećen prikazivanju dokumentaraca i filmova koji za temu imaju sport engleski
324 YACHT&SAIL kanal posvećen jedriličarstvu engleski
325 CHASSE & PECHE kanal za lov i ribolov francuski
401 TV 1000 filmski kanal srpski titl
402 MGM filmski kanalV
VEKTOR DIGITAL MEGABOX + PRIMEBOX
501 HBO najpopularniji svetski filmski kanal sa prevodom na srpski jezik srpski titl
502 HBO COMEDY filmski kanal iz HBO® produkcije koji emituje komedije srpski titl
531 PINK MOVIE filmski kanal koji prikazuje filmove akcionog žanra sa prevodom na srpski jezik srpski
532 PINK FILM filmski kanal koji prikazuje domaće filmove srpski
533 PINK ACTION filmski kanal sa prevodom na srpski jezik srpski
601 PLAYBOY TV kanal za odrasle engleski
602 PRIVATE SPICE kanal za odrasle engleski
603 HUSTLER kanal za odrasle engleski
604 DORCEL kanal za odrasle francuski
VEKTOR DIGITAL HD
901 FASHION TV HD modni kanal u HD rezoluciji engleski
902 NATIONAL GEOGRAPHIC HD dokumentarni kolažni kanal u HD rezoluciji engleski
903 VOOM HD strani kolažni kanal u HD rezoluciji engleski
904 LUXE TV HD kanal posvećen luksuzu u HD rezoluciji engleski
VEKTOR DIGITAL DOKUMENTARY
151 ANIMAL PLANET dokumentarni kanal posvećen životinjama srpski titl
152 DISCOVERY CHANNEL dokumentarni kolažni kanal srpski titl
153 NATIONAL GEOGRAPHIC dokumentarni kolažni kanal srpski titl
154 NATIONAL GEOGRAPHIC WILD dokumentarni kanal koji istražuje prirodu i život divljih životinja srpski titl
155 VIASAT HISTORY dokumentarni kanal fokusiran na istoriju društva srpski titl
156 VIASAT EXPLORER dokumentarni kanal posvećen istraživanjima i avanturama srpski titl
157 THE HISTORY CHANNEL dokumentarni kanal posvećen istoriji ljudskog društva srpski titl
158 TRAVEL CHANNEL dokumentarni kanal posvećen putovanjima srpski titl
159 DOQ dokumentarni kolažni kanal srpski titl
181 DISCOVERY WORLD dokumentarni kanal o istoriji civilizacije i trendovima u društvu engleski
182 DISCOVERY SCIENCE dokumentarni kanal posvećen nauci i istraživanjima engleski
183 DISCOVERY TRAVEL & LIVING dokumentarni kanal posvećen istraživanjima najfascinantnijih mesta na planeti engleski
VEKTOR DIGITAL MUSIC
251 PINK MUSIC muzički kanal iz produkcije RTV Pink srpski
252 MTV ADRIA muzički kanal srpski
271 MTV HITS muzički kanal koji emituje hitove 24 sata dnevno engleski
272 MTV 2 muzički kanal posvećen mladima i pop kulturi engleski
273 MTV DANCE muzički kanal posvećen dens muzici engleski
274 VH1 CLASSIC muzički kanal u retro stilu engleski
275 NG MUSIC muzički kanal engleski
291 MEZZO muzički kanal posvećen klasičnoj muzici, džezu, baletu i operi francuski
VEKTOR DIGITAL MACHO
84 ZONE REALITY kanal koji se bavi surovom realnošću svakodnevnog života titl
301 EUROSPORT sportski kanal srpski
302 EUROSPORT 2 sportski kanal srpski
305 SPORT KLUB sportski kanal srpski
306 SPORT KLUB + sportski kanal srpski
321 EXTREME SPORTS CHANNEL kanal posvećen ekstremnim sportovima engleski
322 NASN evropska sportska mreža fokusirana na profesionalni sport u SAD i Kanadi engleski
323 ESPN CLASSIC kanal posvećen prikazivanju dokumentaraca i filmova koji za temu imaju sport engleski
324 YACHT&SAIL kanal posvećen jedriličarstvu engleski
325 CHASSE & PECHE kanal za lov i ribolov francuski
601 PLAYBOY TV kanal za odrasle engleski
602 PRIVATE SPICE kanal za odrasle engleski
603 HUSTLER kanal za odrasle engleski
604 DORCEL kanal za odrasle francuski
VEKTOR DIGITAL SENSUAL
81 PINK FAMILY zabavni kolažni kanal namenjen celoj porodici srpski
82 FOX LIFE zabavni kanal kolažnog karaktera srpski
85 ZONE ROMANTICA zabavni kanal koji emituje telenovele i muziku titl
86 ZONE CLUB zabavni kanal namenjen ženskoj populaciji: moda, dizajn, zabava, životni stil engleski
111 BBC PRIME celodnevna zabava na britanski način engleski
131 FASHION TV modni kanal francuski
201 PINK KIDS dečji kolažni kanal srpski
202 KANAL D dečji kolažni kanal srpski
211 BABY TV dečji kolažni kanal engleski
212 JIM-JAM dečji kolažni kanal engleski
213 BOOMERANG dečji kanal koji emituje crtaće 24 sata dnevno
VEKTOR DIGITAL HBO
501 HBO najpopularniji svetski filmski kanal sa prevodom na srpski jezik srpski titl
502 HBO COMEDY filmski kanal iz HBO® produkcije koji emituje komedije srpski titl
VEKTOR DIGITAL PINK CINEMA
531 PINK MOVIE filmski kanal koji prikazuje filmove akcionog žanra sa prevodom na srpski jezik srpski
532 PINK FILM filmski kanal koji prikazuje domaće filmove srpski
533 PINK ACTION filmski kanal sa prevodom na srpski jezik srpski
VEKTOR DIGITAL 18+
601 PLAYBOY TV kanal za odrasle engleski
602 PRIVATE SPICE kanal za odrasle engleski
603 HUSTLER kanal za odrasle engleski
604 DORCEL kanal za odrasle francuski
Za više informacija posetite sajt Radijus Vektora.
DigiTV (DigiSat)
DIGI Sat je, baš kao i
SBB-ov TotalTV, provajder koji korisnicima nudi uslugu reemitovanja TV
i radio kanala preko DTH tehnologije (Direct – To - Home) u nekoliko
različitih paketa, prema izboru korisnika. Biranjem paketa, korisnik je
u obavezi da uzme osnovni (Basic) paket, a za dodatni paket se odlučuje
prema svojim interesovanjima, potrebama i mogućnostima. Prilikom
potpisivanja ugovora sa kompanijom DIGI Sat, predstavnik kompanije
instalira opremu koja je korisniku neophodna za korišćenje usluge.
Instalacija opreme podrazumeva postavljanje satelitske antene tako da
ima vidljivost prema satelitu, povezivanje sa risiverom, aktivaciju
kartice i stavljanje u rad svega navedenog.
Pretplata na usluge može biti:
1. Mesečna (uplatnica stiže do 20-og u mesecu za prethodni mesec)
2. Tromesečna (uplatnica stiže do 20-og u mesecu za naredni period koji je odabran )
3. Šetomesečna
4. Godišnja
Spisak standardnih kanala (Basic paket):
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Basic Plus paket podrazumeva još dva kanala – HBO Adria i HBO Comedy Adria, a ova dva kanala čine HBO paket. HBO. HU i RO paketi su namenjeni tržištima okolnih zemalja, ali Extra paket obuhvata iste kanale, pa nije baš jasno zbog čega su kanali iz mađarskog i rumunskog područja ponuđeni kod nas. Extra paket plus pored basic kanala nudi i sledeće kanale:
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Telekom Open IPTV
O Telekom Open IPTV smo
dosta pisali iznad, a sada ćemo se fokusirati samo na ponudu. Od 1.
februara 2010. godine svi korisnici uključeni su u Open IPTV promociju
Telekoma Srbija koja im omogućava da četiri programska paketa Osnovni +
HBO + Cinemax + Arena koriste po ceni Osnovnog paketa, odnosno po ceni
od 699 dinara bez PDV-a. Od navedenog datuma primenjuju se i nove cene
programskih Open IPTV paketa. Svi novi korisnici imaju mogućnost da u
probnom periodu od mesec dana besplatno koriste sve programske pakete
Open IPTV usluge i uvere se u prednosti ove napredne digitalne
televizije.
Svi novi Open ADSL korisnici koji se do 31. decembra 2010. godine
prijave za novu ADSL promociju dobijaju 4 puta brži Internet i
mogućnost da godinu dana uživaju u visokokvalitetnoj digitalnoj
televiziji i velikom izboru TV kanala za samo jedan dinar mesečno. Uz
brzinu Interneta od 4Mb/s (Click 4) po ceni paketa od 1Mb/s (Click 1),
koja trenutno iznosi 1.208 dinara mesečno u toku trajanja dvogodišnjeg
ugovora, svi novi korisnici Open ADSL-a u prvih godinu dana dobijaju Osnovni Open IPTV paket programa i paket Arena Sport po simboličnoj ceni od samo 1 dinar mesečno.
Od nedavno, Telekom Srbija je omogućio da se IPTV prati na dva TV
prijemnika. Dodatni STB uređaj će reprodukovati odabrane Live TV
pakete, kao i sve snimljene sadržaje na dva TV prijemnika tako
eliminišući najveću manu koja je stavljana “na dušu” IP televiziji.
Snimanje sadržaja nije moguće sa svih kanala, već samo sa odabranih kanala. Mesečna naknada za korišćenje usluge snimanja sadržaja iznosi 99 dinara, bez PDV-a. Mesečna nadoknada za korišćenje
dodatnog STB uređaja je 250 dinara, bez PDV-a, i odnosi se na
iznajmljivanje dodatnog STB uređaja. Mesečna pretplata za odabrane Live
TV pakete ostaje nepromenjena i sada se odnosi na oba TV prijemnika.
Usluge snimanja sadržaja i Video na zahtev (VoD) se naplaćuju po
aktivaciji, nezavisno od toga sa kog uređaja ste aktivirali ove usluge.
Dodatni STB uređaj možete povezati na Vaš TV prijemnik samostalno ili
to može da uradi lice iz tehničke podrške (uz malu novčanu nadoknadu).
Ono
što je zanimljivo je da svi provajderi uz doplatu nude HBO, Pink i
Arena Sport paket kanala. Ipak, ne nude svi HD verzije ovih kanala –
Arena Sport 2, 3 i 4 u HD verziji nudi samo Radijus Vektor. Takođe,
samo određeni operateri u svojoj ponudi imaju sva četiri Arena Sport
kanala: IKOM, IPTV, Radijus Vektor, PTT KDS Beograd, KDS Novi Sad,
Polaris na teritoriji Srbije, kao i Cabling, T-Com i BBM na teritoriji
Crne Gore.
|
|