Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Laza Kostić Empty Laza Kostić

Sre Jan 28, 2009 10:47 pm
Laza Kostić 01%20Laza%20Kostic%20b
Rođen je 1841 god. u Kovilju, u Bačkoj, u vojničkoj porodici. Osnovnu školu je učio u mestu rođenja, gimnaziju u Novom Sadu, Pančevu i Budimu, a prava i doktorat prava na Peštanskom univerzitetu. Službovanje je počeo kao gimnazijski nastavnik u Novom Sadu; zatim postaje advokat, veliki beležnik i predsednik suda. Sve je to trajalo oko osam godina, a potom se, sve do smrti, isključivo bavi književnošću, novinarstvom, politikom i javnim nacionalnim poslovima. Dvaput je dopao zatvora u Pešti: prvi put zbog lažne dojave da je učestvovao u ubistvu kneza Mihaila i drugi put zbog borbenog i antiaustrijskog govora u Beogradu na svečanosti prilikom proglašenja punoletstva kneza Milana. Kad je oslobođen, u znak priznanja, biva izabran za poslanika Ugarskog sabora, gde je, kao jedan od najboljih saradnika Svetozara Miletića, živo i smelo radio za srpsku stvar. Potom živi u Beogradu i uređuje „Srpsku nezavisnost", ali pod pritiskom reakcionarne vlade morade napustiti Srbiju. Na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru i tu ostaje oko pet godina, kao urednik zvaničnih crnogorskih novina i politički saradnik knežev. No i tu dođe do sukoba, pa se vrati u Bačku. U Somboru je proveo ostatak života relativno mirno. Umro je 1910 god. u Beču.
Izabran je za člana Srpskog učenog društva 27. februara 1883, a za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909.
Kao politički čovek i javni radnik Kostić je vršio snažan uticaj na srpsko društvo svoga vremena. On je jedan od osnivača i vođa „Ujedinjene omladine", pokretač i urednik mnogih književnih i političkih listova, intiman saradnik Svetozara Miletića. On se u Austriji borio protiv klerikalizma i reakcije, a u Srbiji protiv birokratske stege i dinastičara. Kad je zašao u godine, napustio je svoju raniju borbenost i slobodoumlje, pa je to bio razlog što se i njegov književni rad stao potcenjivati.
Kostić je svoje književno stvaranje počeo u jeku romantizma, pored Zmaja, Jakšića i drugih vrlo istaknutih pisaca. Pa ipak, za nepunih deset godina stvaranja on je odmah istaknut u red najvećih pesnika i postao najpoznatiji predstavnik srpskog romantizma. On je napisao oko 150 lirskih i dvaestak epskih pesama, balada i romansi;

tri drame:

- Maksim Crnojević, (napisana 1863, objavljena 1868)
- Pera Segedinac(1882) i
- Uskokova ljuba ili Gordana (1890);

estetičku raspravu:

- Osnova lepote u svetu s osobenim obzirom na srpske narodne pesme (1880),

filosofski traktat:

- Osnovno načelo, Kritički uvod u opštu filosofiju (1884),

i veliku monografiju:

- O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmaj Jovi), njegovom pevanju, mišljenju i pisanju, i njegovom dobu (1902).

pored većeg broja članaka polemičnog karaktera, predavanja, skica i feljtona. Od prevodilačkog rada najznačajniji su njegovi prevodi Šekspira: „Hamlet", „Romeo i Julija" i „Ričard III". U prozi je napisao i nekoliko originalnih fantastičnih pripovedaka („Čedo vilino", „Maharadža", „Mučenica")
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Laza Kostić Empty Re: Laza Kostić

Pet Jul 10, 2009 10:58 pm
Ko je inspirisao Lazu Kostića da napiše „Santa Maria Dela Salute“

Laza Kostić Lenka_dundjerski_dragan_stojkov
(Lenka Dunđerski na slici Dragana Stojkova)

Ujedared zašušta kroz naše redove. Evo Laze Kostića. To je Laza Kostić! Svi se okrenemo i ja videh visokog, mladog, golobradog gospodina crne bujne kose koja se nemirno spuštala. A Laza je više gledao u žensku pri-pratnju nego u ikonostas.
Laza Kostić. Pesnik i profesor novosadske gimnazije. Nacionalni borac. Perjanica Svetozara Miletića. Predsednik varoškog suda. Laza Kostić uvek spreman da bude mlad ili da luta po tuđoj mladosti.
Njemu je bila već pedeseta godina, njoj tek dvadesetprva. Lenki Dunđerskoj, ćerki najimućnijeg Srbina u Vojvodini, Laze Dunđerskog. U pedesetoj godini čak se i Laza Kostić plašio da započne nov, uzbudljiv, zaljubljen život sa trideset godina mlađom devojkom. Zadovoljio se njenim prijateljstvom, vožnjom kočijama po gradu i slušanjem klavira. I dubokom patnjom koja nije znala za milost. I koja bi počinjala negde u sumrak dok Lenka sanja u svojoj devojačkoj sobi.
Da bi nekako zaboravio Lenku, Laza se ženi najbogatijom miraždžikom Julkom Palanački. Međutim, Laza uopšte nije morao da se ženi da bi se odvojio od Lenke. Lenka Dunđerski preminula je u Beču od tifusne groznice. Njoj u čast, životu u spomen, Laza Kostic napisao je "Poslednju labudovu pesmi", pesmu "Santa Marija Dela Salute"
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Laza Kostić Empty Re: Laza Kostić

Čet Okt 01, 2009 9:00 am

Generalna proba agonije

Pojava Marije Magdalene, kao jednog obličja Anime Laze Kostića, nije bila slučajna, jer je i naš
pesnik, kao i Marija Magdalena, najpre grešio, posebno u mladosti kada
je bio opčinjen Srpstvom i majkom Jevrosimom, i pri tome se neprimereno
rugao Bogorodici, a zatim postao pokajnik

Laza Kostić LazaKostic28.apr

O LAZI KOSTIĆU, JOŠ JEDNOM
Snovi Laze Kostića iz njegovog Dnevnika snova, koji sadrži trideset i dva sna, nisu od značaja samo za razumevanje Kostićeve pesme Santa Maria della Salute,
„najsilnije pesme srpske književnosti” (I. Sekulić), a time i njegove
ljubavi prema Lenki Dunđerskoj, već i za potpunije razumevanje njegove
ličnosti, kao i ljubavi prema supruzi Julijani Palanačkoj, što sam i
pokazao u svojoj knjizi Anima Laze Kostića (2004. godine).
S obzirom na to da se ove godine navršava sto godina od pojave pesme Santa Maria della Salute,
hteo bih da taj značajan datum obeležim tumačenjem jednog sna Laze
Kostića, sna koji je krunski u celoj seriji od trideset i dva sna, pa
shodno tome ima i presudan značaj za razumevanje njegove pesme.
Tekst sna: sanjan 7. septembra, 1907. godine, na Mitrovdan
Sedim kao u nekoj katoličkoj crkvi, u prvoj klupi, potpuno sam, prema velikoj oltarskoj slikici, sa ogromnim figurama, među kojima jedna nedostaje, kao istrgnuta iz celine. Odjednom, vidim kako prođe pored mene jedna žena, odevena kao evanđeoska žena i velika kao planina. Polako se približavala k slici i zauzela prazno mesto. Bila je to Magdalena, po mome utisku. Kad je slika, na taj način, bila popunjena, začuh ljudski glas, koji me je, iz dubine slike, pitao šta znam o postanku i značaju te slike. Kako nisam znao ništa, slavna ispitna komisija je izgledala veoma nezadovoljna.
Nato osetim da me obuzima i prožima neko više biće, grudi mi se raširiše da puknu, i osetim sasvim jasno da je Ona sišla da mi uzme dušu. Bio sam na vrhuncu nebeske sreće i već ugledah raj – sa Njom, kada se probudih.
Komentar Laze Kostića
Prva slava mog pokojnog prijatelja patrijarha Georgija Brankovića, posle Njegove smrti.
Za života patrijarha Georgija imao sam običaj da svaku Njegovu slavu
provodim kod Njega, u Njegovom dvorcu u Karlovcu. Ako su Njegove
molitve možda pridonele silasku moje mile Duše (Lenke), da budem
nagrađen za moju odanost, ja mu zahvaljujem od sveg srca.
Nadam se da je to bila generalna proba moje agonije.
Tumačenje
Ovo je višestruko značajan san, ne samo za razumevanje dubinske psihologije Laze Kostića i dubinske psihologije njegove pesme Santa Maria della Salute,
već i za razumevanje dubinske psihologije njegovog odnosa prema Lenki
Dunđerskoj, i ne možemo ga ni brzo ni jednostavno protumačiti. Jer i
struktura i dinamika, kao i sadržaj, odnosno simbolika ovog sna,
uključujući tu i numinozna osećanja snevača u toku sna, upućuju
nas na to da se ovde radi o kompleksnom arhetipskom snu par excellence,
u kome Laza Kostić, u jednoj katoličkoj crkvi, verovatno u
crkvi Santa Maria della Salute, ima dva numinozna doživljaja: prvi, pri
susretu sa Marijom Magdalenom, koja je odevena „kao evanđeoska žena i velika je kao planina”, i drugi, pri susretu sa Lenkom, njegovom Animom, koja je sišla s neba da mu „uzme dušu”, pri čemu je bio „na vrhuncu nebeske sreće”, i kada je već ugledao raj, naravno, sa Njom, iznenada se, kao i obično u kritičnim situacijama, budi.
Ovo buđenje, nakon što je Laza Kostić već ugledao raj, možemo
shvatiti kao dokaz da on u svom nesvesnom još nije bio spreman za
„nebesko venčanje” sa Lenkom, iako je to neodoljivo želeo, pa otuda u
svom komentaru na ovaj san kaže: „Nadam se da je to bila generalna proba moje agonije”, odnosno priprema da napusti svoje telo, pošto je to preduslov da se njegova duša spoji sa Lenkom.
Svakako da nije slučajno što je radnja ovoga sna smeštena u
katoličkoj crkvi, verovatno u crkvi Santa Maria della Salute, koja
predstavlja središnji simbol i energetsko i kreativno jezgro njegove poslednje pesme, kao i simbol ne za ličnu, već za arhetipsku
majku, kao što nije slučajno da se na sceni te crkve najpre pojavljuje
Marija Magdalena, velika kao planina, a na samom kraju sna Lenka
Dunđerski.
One, svaka na svoj način, simbolizuju jedan sasvim specifični aspekt
Anime Laze Kostića. Jer sve osobe u ovom snu, uključujući i crkvu,
treba shvatiti na nivou subjekta, odnosno metaforično, kao aspekt Laze
Kostića. Njihova bogata simbolika i numinoznost ukazuju nam na značaj i
veličinu ovog arhetipskog sna.
Po Jungu, pojava ljudskog glasa u snu je simbol Sopstva – ono proverava Lazu Kostića šta zna o toj oltarskoj slici, kao vrhunskom simbolu božanskog, iz čije je celine istrgnut lik Marije Magdalene, grešnice i pokajnice.
Ali njen lik se vraća u sliku, kao što se i Laza Kostić vratio crkvi, i
upotpunjuje tu narušenu celinu. A celina je, kao što nas poučava Hegel
istina, koju Laza Kostić još uvek nije bio u stanju da na svom putu individuacije potpuno shvati i prihvati, te otuda ništa nije ni znao o poreklu te slike u koju se vraća Marija Magdalena.
I upravo zbog toga on u drugoj sceni ovog sna još nije bio spreman
za „duhovno venčanje” sa Lenkom, pa se zato, kao što je već rečeno, i budi,
kako bi u narednim snovima nastavio svoj bolan put individuacije,
odnosno unutrašnjeg sazrevanja, i dosegao Sopstvo, koje je važan
preduslov tog arhetipskog venčanja sa crkvom, koja je simbol Majke
Božje, a time i simbol arhetipske majke. Pa je, shodno tome, radnja sna
i smeštena u crkvu, koja je bila značajna i kao simbol koji je u
arhetipskom smislu transformisao Lazu Kostića i njegovom životu dao
novi značaj i smisao.
I majka i nevesta
Pojava Marije Magdalene, kao jednog obličja Anime Laze Kostića, nije
bila slučajna, jer je i naš pesnik, kao i Marija Magdalena, najpre
grešio, posebno u mladosti kada je bio opčinjen Srpstvom i majkom
Jevrosimom, i pri tome se neprimereno rugao Bogorodici, a zatim postao
pokajnik, koji se vraća veri i veliča Bogorodicu kroz simboliku crkve
Santa Maria della Salute, koja kao arhetip majke predstavlja središte
njegove vere, a time i središte novopronađenog smisla u njegovom
životu, smisla koji ga je pripremio za smrt i ponovno rađanje, jer
„vaskresenja nema bez smrti”.
I na kraju treba istaći da nije slučajno što je Laza Kostić ovaj san
sanjao uoči slave svog prijatelja, patrijarha Georgija Brankovića,
odnosno uoči Mitrovdana. Ovaj datum možemo shvatiti kao „okidač” za
san, budući da su našeg pesnika za patrijarha i za njegovu slavu
vezivale veoma snažne emocije, koje su i pokrenule ovaj tako snažan i
za razumevanje Laze Kostića tako važan san, koji, može se reći,
predstavlja arhetipsko središte gotovo svih snova u Dnevniku snova Laze
Kostića, pa im stoga i daje dodatni smisao, smisao u kome je sadržana
čežnja ne za ličnom, već za velikom, arhetipskom majkom, čežnja koja je
tako karakteristična i važna za razumevanje i ličnosti i dela Laze
Kostića. Jer, Anima je, kao što je poznato, veoma povezana sa imagom
majke, tako da je ona bila za Lazu Kostića i majka i nevesta: u liku
Julijane Palanačke majka, a u liku Lenke Dunđerske nevesta.
Sponsored content

Laza Kostić Empty Re: Laza Kostić

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu