Strana 1 od 3 • 1, 2, 3
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:46 pm
Danzón br. 2 za orkestar napisao je Arturo Markez (Arturo Márquez), jedan od najpopularnijih meksičkih kompozitora savremene klasične muzike. Inspiraciju za ovu kompoziciju (kao i za ostale istog naziva) Markez je našao u muzici Kube i meksičke regije Verakruz.Danzón br.2 bila je deo programa venecuelanskog Simfonijskog orkestra mladih „Simon Bolivar“ (Orquesta Sinfónica Simón Bolívar), koji su, na čelu sa dirigentom Gustavom Dudamelom (Gustavo Dudamel) 2007. godine imali turneju po Evropi i Sjedinjenim državama. Zahvaljujući ovim koncertima, Markezova kompozicija postala je izuzetno popularna. Postala je zaštitni znak ovog orkestra, a nazivaju je i drugom himnom Meksika.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:48 pm
„Libertango“, Astora Piazzolle
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:50 pm
Jakob Gade: „Tango ljubomore“
Zanimljivo je da je najpoznatiji tango (igra koja je nastala u Argentini) napisao zapravo danski kompozitor Jakob Gade, u Kopenhagenu. Reč je o kompoziciji „Tango ljubomore“ („Tango Jalousie“) ili samo „Ljubomora“ („Jalousie“ ), koji je Gade napisao za jedan nemi film. Kažu da ga je za ovu muziku inspirisao članak u novinama u kome je objavljeno da je muž, u napadu ljubomore, ubio svoju ženu.
Ovo delo premijerno je izvedeno 14. septembra 1925. godine i u neverovano kratkom roku osvojilo je svet. Ubraja se među pet najpopularnijih kompozicija ikada napisanih i smatra se da je u `70-ima bar jednom na svaki minut ova kompozicija bila emitovana na nekoj od radio stanica negde u svetu .
Iako je ovaj tango originalno komponovan kao instrumental, kasnije je u svakoj zemlji urađena i verzija sa tekstom. Korišćen je u više od 100 filmova i TV serija.
Zanimljivo je da je najpoznatiji tango (igra koja je nastala u Argentini) napisao zapravo danski kompozitor Jakob Gade, u Kopenhagenu. Reč je o kompoziciji „Tango ljubomore“ („Tango Jalousie“) ili samo „Ljubomora“ („Jalousie“ ), koji je Gade napisao za jedan nemi film. Kažu da ga je za ovu muziku inspirisao članak u novinama u kome je objavljeno da je muž, u napadu ljubomore, ubio svoju ženu.
Ovo delo premijerno je izvedeno 14. septembra 1925. godine i u neverovano kratkom roku osvojilo je svet. Ubraja se među pet najpopularnijih kompozicija ikada napisanih i smatra se da je u `70-ima bar jednom na svaki minut ova kompozicija bila emitovana na nekoj od radio stanica negde u svetu .
Iako je ovaj tango originalno komponovan kao instrumental, kasnije je u svakoj zemlji urađena i verzija sa tekstom. Korišćen je u više od 100 filmova i TV serija.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:53 pm
Liroj Anderson: „Plink plank plunk“
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:55 pm
Darius Mio: „Brazilijera“ (iz svite „Skaramuš“)
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:57 pm
Svoju Petu simfoniju Čajkovski je komponovao u periodu od maja do avgusta 1888. godine. Premijerno je izvedena 6. novembra iste godine u Sankt Peterburgu, dok je za dirigentskim pultom stajao Čajkovski lično.
Peta simfonija sastoji se iz četiri stava, kroz koje se stalno provlači glavna tema. Tema je zasnovana na pasažu iz Glinkine opere „Život za Cara“ (poznatija pod nazivom „Ivan Susanjin“). U prvom stavu, ona ima karakter posmrtnog marša, ali se postepeno transformiše u trijumfalni marš, koji dominira celim poslednjim stavom.
Ovakav način vođenja glavne teme veoma podseća na Betovenovu Petu simfoniju. U obe simfonije glavna tema javlja se prvo u molu, da bi se, prolazeći kroz različite tonalitete, u poslednjem stavu javila u duru. Po istom principu izgrađena je i cela simfonija – od tragičnog ka trijumfalnom, odnosno per aspera ad astra (kroz trnje do zvezda).Jedno od izvođenja ove simfonije koje će svakako ostati upamćeno, bilo je za vreme opsade Lenjingrada u toku II svetskog rata (opsada je trajala od 8. septembra 1941. do 18. januara 1944. godine). U noći 20. oktobra 1941. godine, Lenjingradski Simfonijski orkestar svirao je Petu simfoniju Čajkovskog u Sali Filharmonije, a zahvaljujući radio-talasima, direktan prenos ovog koncerta bio je emitovan u Lodonu. Gradski većnici naredili su orkestru da nastavi sa izvođenjem, šta god da se desi, kako bi se održao moral i duh ljudi u gradu. Koncert je počeo, a već na početku drugog stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. Međutim, ovo nije omelo članove orkestra – nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije.
Iako Čajkovski nije u potpunosti bio zadovoljan svojom Petom simfonijom (posle drugog izvođenja izjavio je da je smatra potpunim neuspehom), ovo delo postalo je jedno od njegovih najpoznatijih. Najviše se ističe drugi stav, zahvaljujući prelepoj melodiji koju donosi solo horna:
Peta simfonija sastoji se iz četiri stava, kroz koje se stalno provlači glavna tema. Tema je zasnovana na pasažu iz Glinkine opere „Život za Cara“ (poznatija pod nazivom „Ivan Susanjin“). U prvom stavu, ona ima karakter posmrtnog marša, ali se postepeno transformiše u trijumfalni marš, koji dominira celim poslednjim stavom.
Ovakav način vođenja glavne teme veoma podseća na Betovenovu Petu simfoniju. U obe simfonije glavna tema javlja se prvo u molu, da bi se, prolazeći kroz različite tonalitete, u poslednjem stavu javila u duru. Po istom principu izgrađena je i cela simfonija – od tragičnog ka trijumfalnom, odnosno per aspera ad astra (kroz trnje do zvezda).Jedno od izvođenja ove simfonije koje će svakako ostati upamćeno, bilo je za vreme opsade Lenjingrada u toku II svetskog rata (opsada je trajala od 8. septembra 1941. do 18. januara 1944. godine). U noći 20. oktobra 1941. godine, Lenjingradski Simfonijski orkestar svirao je Petu simfoniju Čajkovskog u Sali Filharmonije, a zahvaljujući radio-talasima, direktan prenos ovog koncerta bio je emitovan u Lodonu. Gradski većnici naredili su orkestru da nastavi sa izvođenjem, šta god da se desi, kako bi se održao moral i duh ljudi u gradu. Koncert je počeo, a već na početku drugog stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. Međutim, ovo nije omelo članove orkestra – nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije.
Iako Čajkovski nije u potpunosti bio zadovoljan svojom Petom simfonijom (posle drugog izvođenja izjavio je da je smatra potpunim neuspehom), ovo delo postalo je jedno od njegovih najpoznatijih. Najviše se ističe drugi stav, zahvaljujući prelepoj melodiji koju donosi solo horna:
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 12:59 pm
Tema koju izvodi solo horna u drugom stavu iskorišćena je kao motiv za pesmu Moon Love, koju su snimili Glen Miler i Čet Bejker (između ostalih).
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:05 pm
Dok je boravio u Italiji, List je napisao kompoziciju pod nazivom „Igra vode u vili Este“.
Ovo delo se Ravelu toliko dopalo, da je i sam napisao nešto slično. Godine 1901. objavio je komad za solo klavir pod nazivom „Jeux d’eau“ („Igra vode“ ili „Vodoskoci“), u kome uspešno dočarava zvuke vode. Ravel je ovo delo posvetio svom tadašnjem profesoru, Gabrielu Foreu.
Ovo delo se Ravelu toliko dopalo, da je i sam napisao nešto slično. Godine 1901. objavio je komad za solo klavir pod nazivom „Jeux d’eau“ („Igra vode“ ili „Vodoskoci“), u kome uspešno dočarava zvuke vode. Ravel je ovo delo posvetio svom tadašnjem profesoru, Gabrielu Foreu.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:08 pm
Jedna od najpopularnijih kompozicija Gabriela Forea je svakako njegova Pavana, op.50. Pisana je po uzoru na istoimenu igru koja je bila popularna na španskom dvoru u 16-tom veku (doba renesanse).Kada je počeo da radi na ovom delu, Fore je zamislio da to bude orkestarska kompozicija koja bi se izvodila na popularnim letnjim koncertima kojima je dirigovao Žil Dombe (Jules Danbé). Međutim, kada je kasnije odlučio da Pavanu posveti svojoj pokroviteljki, grofici Elizabet, poželeo je da delo učini grandioznijim, tako da je dodao i deonicu hora, a ostavio je i mogućnost za plesnu koreografiju. Stihove za hor napisao je grofičin rođak, po uzoru na francuskog pisca Verlena.
Orkestarska verzija Pavane izvedena je premijerno 25. novembra 1888. na jednom od koncerata Orkestra Lamuro (Concert Lamoureux).
Orkestarska verzija Pavane izvedena je premijerno 25. novembra 1888. na jednom od koncerata Orkestra Lamuro (Concert Lamoureux).
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:09 pm
Tri dana kasnije, izvedena je premijerno i verzija sa horom, na koncertu koji je organizovalo Société Nationale de Musique, koje je osnovano kako bi se mladim muzičarima dala prilika da predstave svoja dela publici.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:12 pm
Kompanija „Bakitone International“ u saradnji sa vladom Papue Nove Gvineje danas je konačno objavila neverovatno otkriće – naime, otkriven je novi koncert velikog kompozitora Sergeja Rahmanjinova!
Radi se zapravo o Drugom klavirskom koncertu, koji je Rahmanjinov napisao i u verziji za trombon. Za ovu verziju nije se znalo sve do pre par dana. Naravno, već su u toku pregovori sa eminentnim umetnicima o snimanju ovog koncerta.
Predpremijerno izvođenje ovog koncerta zahvaljujući jednom mladom i perspektivnom trombonisti iz Rusije, koji za sada želi da ostane anoniman.
Radi se zapravo o Drugom klavirskom koncertu, koji je Rahmanjinov napisao i u verziji za trombon. Za ovu verziju nije se znalo sve do pre par dana. Naravno, već su u toku pregovori sa eminentnim umetnicima o snimanju ovog koncerta.
Predpremijerno izvođenje ovog koncerta zahvaljujući jednom mladom i perspektivnom trombonisti iz Rusije, koji za sada želi da ostane anoniman.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:16 pm
Dve arabeske (Deux Arabesques) su prva značajnija dela jednog od najvažnijih kompozitora XX veka – Kloda Debisija. Smatra se da su nastale između 1888. i 1901. godine. Prva arabeska, koja podseća na žubor vode, ima odlike impresionizma, dok je druga pisana više u baroknom stilu.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:18 pm
Prva arabeska, u elektronskoj verziji Isao Tomite, korišćena je kao tema petominutne serije o astronomiji – Star Gazer.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:19 pm
Svoju prvu simfoniju Gustav Maler je komponovao od 1884. do 1888. godine, a revidirana je 1894. Premijerno je izvedena 1889. godine u Budimpešti i to kao petostavačna simfonijska poema pod nazivom „Simfonijska poema u dva dela„.
Na sledeća dva izvođenja (u Hamburgu 1893. i Vajmaru 1894.), ovo delo nazvano je „Titan, tonska poema u formi simfonije„. Posle izvesnog vremena, Maler je opet izmenio delo: izbacio je naslov i opise stavova, kao i drugi stav – Andante (od ovog stava je kasnije napravio zaseban komad pod nazivom „Cvetovi“ (Blumine)). Ovako izmenjeno delo premijerno je izvedeno u Berlinu, 1896., pod nazivom „Simfonija u D-duru„, i trajalo je oko 55 minuta.
Treći stav ove simfonije je posmrtni marš. Počinje solom kontrabasa, koji uz pratnju timpana izvodi varijaciju dečije pesme „Dragi bato“ (Frère Jacques), ali sa jednom izmenom: Maler je pesmu promenio iz dura u mol i tako dobio karakter posmrtnog marša. Zanimljivo je da ova promena iz dura u mol nije, zapravo, Malerova ideja. Prema nekim izvorima, pesma „Frère Jacques“ se baš tako pevala krajem 19-tog i početkom 20-tog veka u Austriji.
Na sledeća dva izvođenja (u Hamburgu 1893. i Vajmaru 1894.), ovo delo nazvano je „Titan, tonska poema u formi simfonije„. Posle izvesnog vremena, Maler je opet izmenio delo: izbacio je naslov i opise stavova, kao i drugi stav – Andante (od ovog stava je kasnije napravio zaseban komad pod nazivom „Cvetovi“ (Blumine)). Ovako izmenjeno delo premijerno je izvedeno u Berlinu, 1896., pod nazivom „Simfonija u D-duru„, i trajalo je oko 55 minuta.
Treći stav ove simfonije je posmrtni marš. Počinje solom kontrabasa, koji uz pratnju timpana izvodi varijaciju dečije pesme „Dragi bato“ (Frère Jacques), ali sa jednom izmenom: Maler je pesmu promenio iz dura u mol i tako dobio karakter posmrtnog marša. Zanimljivo je da ova promena iz dura u mol nije, zapravo, Malerova ideja. Prema nekim izvorima, pesma „Frère Jacques“ se baš tako pevala krajem 19-tog i početkom 20-tog veka u Austriji.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:21 pm
„Radecki marš“ (Radetzky March, op. 228) Johana Štrausa I je svakako jedan od najpopularnijih marševa ikada napisanih. Posvećen je austrijskom fedmaršalu Jozefu Radeckom. Kada su prvi put čuli ovaj marš, austrijski vojnici su, poneseni muzikom, krenuli da tapšu i lupaju nogama o pod u ritmu muzike. Ova tradicija ostala je do današnjeg dana. Naime, pošto se Radecki marš izvodi tradicionalno svake godine na Novogodišnjem koncertu u Beču, običaj je da publika tapše u rimu muzike.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:23 pm
Godine 1898. Gabriel Fore (Gabriel Fauré) napisao je muziku za izvođenje komada „Pele i Melisanda“ (Pelléas and Mélisande) belgijskog književnika Morisa Meterlinka (Maurice Maeterlinck). Komad govori o zabranjenoj, nesrećnoj ljubavi između dvoje glavnih likova.
Dve godine kasnije, Fore je ovu scensku muziku preradio u svitu – Pelléas and Mélisande, op.80, koja je premijerno izvedena 1901. godine. Sastoji se iz pet stavova, a najpopularniji je Sičilijana (Sicilienne).
Dve godine kasnije, Fore je ovu scensku muziku preradio u svitu – Pelléas and Mélisande, op.80, koja je premijerno izvedena 1901. godine. Sastoji se iz pet stavova, a najpopularniji je Sičilijana (Sicilienne).
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:26 pm
Kasnije su se javile i obrade ove svite za različite instrumente -
flauta
klavir
violončelo
flauta
klavir
violončelo
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:28 pm
Jedna od najpoznatijih arija iz Verdijeve opere Rigoleto je arija vojvode od Mantove iz trećeg čina – „La donna è mobile“ („Žena je varljiva“). Ironija ove arije je u tome što je zapravo vojvoda taj koji je „varljiv“, tj. zavodi svaku ženu na koju naiđe.
Zanimljivo je da je, dok nije prvi put snimljena, ova arija uvežbavana u tajnosti. Razlog tome je taj što je melodija vrlo iteresantna i brzo se pamti. Već posle prvog izvođenja opere skoro svaki gondolijer u Veneciji je pevušio baš ovu ariju. Na premijeri „Rigoleta“ Rafael Mirate (Raffaele Mirate) igrao je ulogu vojvode i otpevao ovu ariju odlično.
Zanimljivo je da je, dok nije prvi put snimljena, ova arija uvežbavana u tajnosti. Razlog tome je taj što je melodija vrlo iteresantna i brzo se pamti. Već posle prvog izvođenja opere skoro svaki gondolijer u Veneciji je pevušio baš ovu ariju. Na premijeri „Rigoleta“ Rafael Mirate (Raffaele Mirate) igrao je ulogu vojvode i otpevao ovu ariju odlično.
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:29 pm
Posle njega, mnogi poznati tenori snimili su „La donna è mobile“: Lučano Pavaroti
- MustraBecka
Datum upisa : 11.12.2008
Re: Red muzike pa red priče
Ned Jan 02, 2011 1:30 pm
Enriko Karuzo
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|