Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Na današnji dan

+5
Vedrana
mesecevojezero
beznačajna
ka5an
MustraBecka
9 posters
Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 05, 2009 10:47 pm
First topic message reminder :



Na današnji dan - Page 22 Timeline1


ka5an
Admin
Admin
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Čet Jul 08, 2010 6:22 pm
9. jul

1386. - U bici kod Zempaha savez švajcarskih kantona potukao je znatno nadmoćniju vojsku Leopolda III Habsburga. Ova bitka zabeležena je u istoriji ratovanja kao prva pobeda pešadije nad konjicom.

1441. - Umro je flamanski slikar Jan van Ajk (Eyck). Prvi je u evropskom slikarstvu prevladao srednjovekovne šeme i uveo novi likovni izraz, zbog čega se svrstava u najznačajnije ličnosti u istoriji slikarstva. Proslavio se oslikavanjem oltara u crkvi Sv. Bavona u Gentu.

1519. - Španski konkvistador Ernan Kortes (Hernan Cortez) iskrcao se na obalu Meksičkog zaliva, gde je osnovao grad Vera Kruz i počeo osvajanje Meksika koje je završio
1521. godine uništenjem carstva Asteka.

1609. - Rimsko-nemački car Rudolf II, da bi pridobio češke protestante, izdao je povelju o slobodi veroispovesti u Češkoj.

1686. - Formirana je Augsburška alijansa između nemačko-rimskog cara Leopolda I, Španije, Švedske, Holandije i Saksonije protiv francuskog kralja Luja DžIV (Louis).

1746. - Francuska flota je stigla na teritoriju Pondišeri u Indiji, koja je potom postala francuski posed. Vraćena je Indiji 1954.

1762. - Abdicirao je ruski car Petar III Fjodorovič Romanov, nekoliko meseci nakon što je preuzeo presto. Car je potom uhapšen i ubijen po naredbi njegove supruge, buduće carice Katarine II Aleksejevne, poznate kao Katarina Velika.

1810. - Napoleon Bonaparta anektirao je Holandiju.

1816. - Na Kongresu u Tukumanu proglašena je nezavisnost Ujedinjenih provincija Rio de la Plate (Argentina) od Španije.

1877. - Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu.

1879. - Rođen je italijanski kompozitor Otorino Respigi (Ottorino Respighi), jedan od pokretača obnove italijanske muzike na početku 20. veka ("Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane").

1913. - Pobedom srpske vojske nad bugarskim trupama završena je bitka na Bregalnici u Drugom balkanskom ratu. Bitka je počela 30. juna kada su bugarske trupe bez objave rata napale srpsku i grčku vojsku u Makedoniji, dotadašnje saveznike u borbi protiv Turske.

1916. - Rođen je engleski državnik Edvard Hit (Edward Heath), lider Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer (1970-74) uveo je Veliku Britaniju u Evropsku ekonomsku zajednicu (Evropska unija).

1922. - Američki plivač, kasnije filmski glumac ("Tarzan") Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller) postao je prvi plivač koji je za manje od jedne minute (58,6 sekundi) preplivao 100 metara.

1932. - Umro je američki pronalazač King Kemp Džilet (Camp Gillette), izumitelj nožića za brijanje, kod nas poznatog kao "žilet", prema francuskoj verziji njegovog prezimena.

1944. - Britanske i kanadske trupe preuzele su od Nemaca u Drugom svetskom ratu grad Kaen u Normandiji, nakon žestokog bombardovanja i jednomesečnih bitki.

1960. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov upozorio je SAD da ne intervenišu protiv Kube, jer će u tom slučaju ŠSR podržati kubanski narod.

1963. - Potpisan je sporazum o formiranju Federacije Malezije, u čiji sastav su ušli Malaja, Singapur, Saravak i Severni Borneo (Sabah). Dve godine kasnije Singapur je istupio iz Malezije.

1971. - Poslednja američka baza u Vijetnamu predata je trupama Južnog Vijetnama.

1989. - Umro je srpski istoriograf Fedor Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više dela, uključujući "Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku".

1993. - Koristeći genetičku metodu DNK fingerprintinga britanski naučnici identifikovali su posmrtne ostatke ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, koji su ubijeni u leto 1918. u Jekaterinburgu.

1996. - Rusija je nastavila ofanzivu na čečenske separtiste, nakon što je Boris Jeljcin ponovo izabran za predsednika.

1997. - Bokser teške kategorije Majk Tajson (Mike Tyson) kažnjen je zabranom bavljenja sportom na godinu dana i novčanom kaznom od tri miliona dolara zato što je tokom meča za svetskog šampiona u teškoj kategoriji 28. juna, protivnika, Ivandera Holifajlda (Evander Holyfield), ugrizao za uho.

1998. - U Zagrebu je umro jugoslovenski sineast Dušan Vukotić, dobitnik Oskara 1961. za kratki crtani film "Surogat".

2001. - Apelacioni sud u Santjagu suspendovao je proces protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea (Pinochet) proglasivši ga mentalno nesposobnim. Pinoče je uhapšen
1998. u Londonu zbog zločina počinjenih u Čileu nakon dolaska na vlast vojnim udarom 1973.

2003. - Srbija i Crna Gora primljene su u punopravno članstvo Grupe država za borbu protiv korupcije (Group of States against Corruption - GRECO).

2004. - U napadima pobunjenika iz Ugande koji su opljačkali i spalili šest sela na jugu Sudana, poginulo je više od 100 osoba, a oko 15.000 meštana primorano je da pobegne iz svojih domova.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jul 09, 2010 6:25 pm
10. jul

138. - Umro je rimski car Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus).Tokom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

1099. - Umro je španski nacionalni junak El Sid (Cid) (RodrigoDiaz de Bivar), legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve (Corneille) tragedije "Sid" i Masneove (Mashenet) opere.

1509. - Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla ŽanKalvin (Jean Calvin), vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hiršćanstva" (1536) postalo je priručnik protestantske doktrine.

1584. - Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ odOranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Holandije.

1609. - U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor naosnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.

1774. - Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile suKučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.

1830. - Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar KamijPisaro (Camille Pišaro), jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa (Seurat) i Sinjaka (Signac).

1834. - Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije "majevaca" - književnika koji su, okupljeni oko časopisa "Maj", promovisali češki književni realizam ("Malostranske pripovetke", "Arabeska", "Železnički radnici", zbirke pesama "Prosti motivi", "Kosmičke pesme", "Balade i romanse").

1840. - Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve ujužnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.

1856. - U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo je u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

1871. - Rođen je francuski pisac Marsel Prust (Marcel Proust),čije je delo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

1895. - Rođen je nemački kompozitor Karl Orf (Carl Orff), autorpopularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.

1897. - U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francusketrupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.

1940. - Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu (Henri Petain), koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

1943. - Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale suse na Siciliju.

1945. - Virginia Wade, Tennis player

1953. - Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.

1962. - Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

1973. - Bahamska ostrva su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

1976. - Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" ublizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

1992. - Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu (Noriega) na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

1994. - Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.

1995. - Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnogpritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći (Suu Kyi).

1999. - Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekiduvatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.

2000. - U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje,nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sub Jul 10, 2010 7:42 pm
11. jul


1533. - Papa Klement VII (Clement) ekskomunicirao je engleskog kralja Henrija VIII (Henry), odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom (Catherine) i ozakoni vezu s Anom Bolen (Boleyn). Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer), a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.

1690. - U bici kod Bojna, u "Slavnoj revoluciji", engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio je katoličke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, "Oranžisti", obeležavaju nizom parada i marševa, što izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).

1844. - Rođen je Petar I Karađorđević, kralj Srbije (1903-1918) i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-21). Za kralja Srbije izabran je nakon majskog prevrata 1903. u kojem su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Tokom vladavine, poštovao je Ustav i parlamentarnu demokratiju, a u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju, kao i na Francusku i Englesku.

1871. - Rođen je hrvatski političar i pisac Stjepan Radić, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i još dvojicom poslanika HŠ-a u Skupštini u Beogradu izvršio 20. juna 1928. radikalski poslanik Puniša Račić.

1876. - U crnogorsko-turskom ratu (1876-78) Crnogorci su u bici na Fundini, u Kučima, pobedili tursku vojsku.

1920. - Rođen je američki filmski i pozorišni glumac ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muzičkom filmu Kralj i ja.

1921. - Mongolija je proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1921. - Održano je prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko društvo.

1935. - Umro je francuski oficir Alfred Drajfus (Dreyfus), čije je suđenje za izdaju
1894. podelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuđen je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.

1937. - Umro je američki kompozitor Džordž Geršvin (George Gershnjin), koji je u klasičnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza (opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Rapsodija u plavom", "Melanhonična rapsodija").

1960. - Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz Čombe (Moise Tshombe) proglasio je nezavisnost te pokrajine, čime su počeli višegodišnji nemiri u toj afričkoj zemlji.

1978. - U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je oko 200 ljudi.

1979. - Americka vasionska stanica "Skajlab", nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.

1982. - U Beogradu je umro jugoslovenski pisac Mehmed-Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti" ("Derviš i smrt", "Tvrđava", "Sjećanja").

1987. - UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novorođenog dečaka u Zagrebu Mateja Gaspara.

1989. - Umro je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije (Laurence Olivier), jedan od najboljih tumača likova Vilijama Šekspira (William Shakespeare), prvi glumac kojem je dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet".

1991. - Avion sa hodočasnicima iz Nigerije srušio se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i članovi posade (261).

1995. - Bosanski Srbi zauzeli su Srebrenicu, a potom Žepu (25. jula). Više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebačeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom području izvršile ratni zločin i da je ubijeno oko 7.000 bosanskih Muslimana.

1995. - U Francuskoj je umro general Gojko Nikoliš, lekar, narodni heroj, španski borac i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1996. - Sudsko veće Međunarodng suda za ratne zločine u bivšoj SFRJ u Hagu potvrdilo je optužnice za ratne zločine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao međunarodne poternice.

2000. - Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton), u Kejmp Dejvidu su počeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata (Yasher).

2001. - U Kambodži je odobreno donošenje zakona koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.

2002. - Italijanski parlament je odobrio muškim naslednicima krune da se vrate u zemlju, čime je okončan 56-godišnji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je sarađivala sa fašistima.

2004. - Na devetu godišnjicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari sahranjeni su posmrtni ostaci 338 osoba muslimanske nacionalnosti, ubijenih u leto 1995. U tom centru je do tada pokopano ukupno 989 identifikovanih tela.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Dogodilo se na današnji dan - 12. jul

Ned Jul 11, 2010 7:39 pm
- Pravoslavna crkva danas slavi praznik Sveti apostoli Petar i Pavle - Petrovdan. Sveti apostol Petar je prvi od
učenika koji je jasno izrazio veru u Gospoda Isusa Hrista rekavši: "Ti si Hristos, Sin Boga živoga" (Mt 16, 16). Njegova vera postepeno se
utvrđivala, jer kada je Gospod izveden pred sud, Petar ga se tri puta odrekao, ali se zbog toga pokajao i postao potom silni i neustrašivi
propovednik Jevanđelja. Posle jedne njegove besede, tri hiljade ljudi obratilo se u veru. Pomagao je i verom isceljivao ljude. Po zapovesti
cara Nerona, Petar je razapet na krst, a on sam molio je dželate da ga raspnu glavom okrenutom nadole, smatrajući sebe nedostojnim da umre kao
njegov Gospod. Sveti apostol Pavle najpre se zvao Savle i bio je farisej i progonitelj hrišćana.
Kada se čudesno preobratio u veru, postao je apostol i vatreni pobornik i propovednik Jevanđelja, od granica Arabije do Španije.
Mnogo je stradao i strpljivo podnosio muke, čvrst i stamen i svojoj veri u Gospoda. Posečen je u Rimu u vreme cara Nerona, kao i apostol Petar.

Na današnji dan - Page 22 Sv-petar-i-pavle

1859. - Crnogorski knjaz Danilo Petrović zabranio je običaj sečenja i izlaganja odsečenih glava neprijatelja. On
je sečenje glava ocenio kao kukavičluk, a zarobljavanje neprijatelja kao vrlinu.

1884. - Rođen je Amadeo Modiljani, italijanski moderni slikar. Slikarstvo je studirao u Firenci i Veneciji.
Od 1906. godine pa do smrti, živeo je i radio u Parizu. Vidan predstavnik Pariske škole, u ranoj mladosti bavio se i skulpturom u
kojoj se osećao uticaj crnačke plastike. Najviše je slikao ženske aktove i vajao figure radnica.

1904. - Rođen je Pablo Neruda, čileanski pesnik. Smatra se najreprezentativnijim savremenim liričarem Latinske
Amerike. Njegova poezija prolazila je kroz nekoliko faza. U prvim zbirkama je pod uticajem modernista i postromantičara ("Praznična pesma"
i "Suton"), a drugu fazu karakteriše sve jače osećanje prolaznosti svega ("Boravak na zemlji"). Borba republikanaca u građanskom ratu budi u
njemu novu veru u ljudske i društvene vrednosti. Od tada je njegova poezija okrenuta idealima socijalne i političke borbe. Najbolje i
najčuvenije njegove zbirke su: "Opšta pesma", "Grožđe i vetar" i "Elementarne ode".

1912. - Prvi put je u SAD-u prikazan strani umetnički film. Bio je to film "Kraljica Elizabeta".

1920. - Litvanija i SSSR potpisale su primirje. Litvanija je postala nezavisna republika.

1928. - Prvi put je rađen televizijski prenos jednog teniskog meča.

1941. - U Cetinju je u Drugom svetskom ratu, na skupštini crnogorskih kvislinga, proglašena "suverena i
nezavisna" Crna Gora pod italijanskim protektoratom. Vlada te "nezavisne
države" pala je već sutradan, izbijanjem opštenarodnog ustanka protiv
okupatorskih snaga fašističke Italije.

1984. - Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Posle
završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu, između dva svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju
Drugog svetskog rata, bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela:pesme "Od sreće i od sna", "Bez mere", eseji "Nacrt za jednu
fenomenologiju iracionalnog" (s Kočom Popovićem), "Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije", "Smrt fašizmu - sloboda narodu",
"Književna politika", "Ljudi u nevremenu", "Od istog pisca", "Krleža", "Prostor-vreme", "Politička književnost", "Nacer tiempo", "Svedok ili
saučesnik".

2000. - Umro je jugoslovenski princ srpskog porekla Tomislav Karađorđević, sin kralja Aleksandra I, prvi
pripadnik kraljevske dinastije koji se posle Drugog svetskog rata vratio u otadžbinu. Na dan sahrane u porodičnoj grobnici Karađorđevića u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, okupilo se nekoliko desetina hiljada ljudi, dok su državni mediji ignorisali prinčevu smrt i sahranu.
ka5an
ka5an
Admin
Admin
Rak Pacov
Datum rođenja : 24.06.1960
Godina : 63
Lokacija : Gde god je Dunav
Poso/dokolice : Za kormilom
Raspoloženje : PreRaspoložen
Datum upisa : 06.12.2008
https://beogradskaka5anija.forumsr.com/forum.htm

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jul 16, 2010 5:04 pm
17. jul


1453. - U bici kod Kastijona Francuzi su postigli odlučujuću pobedu nad Englezima, koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

1762. - Ubijen je ruski car Petar III tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Presto je preuzela njegova supruga Katarina II (Velika), koja je kasnije postala jedan od najčuvenijih ruskih vladara.

1790. - Umro je škotski ekonomista Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda (David Ricardo), najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije. Postavio je osnove radne teorije vrednosti. ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

1890. - Sesil Roudž (Cecil Rhodes), po kojem je Rodezija dobila naziv, postao je premijer Kapske kolonije u Južnoj Africi.

1912. - Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare). Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.

1917. - Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saks-Koburg-Gota (Saxe-Coburg-Gotha) u Vindzor (Windsor) zbog antinemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svetskog rata.

1928. - Umro je srpski geolog i paleontolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, prvi ministar privrede u Srbiji (1904-05). Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je sa geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1945. - U Potsdamu je počela konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Na skupu koji je okončan 2. avgusta predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu - SSSR-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil (Churchill), kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli (Clement Atlee), doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.

1946. - U Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu.

1959. - Umrla je čuvena američka džez i bluz pevačica Bili Holidej (Billie Holiday).

1968. - U Iraku je oborena vlada Abdula Arefa, a na vlast je došlo desno krilo BAAS partije. Predsednik republike, a kasnije i vlade postao je general Ahmed Hasan al-Bakr (Hassan).

1969. - U Španiji, general Fransisko Franko imenovao je za svog naslednika princa Huana Karlosa (Juan Carlos), koji je preuzeo vođstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

1973. - U Avganistanu je proglašena republika nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohameda Zahir Šaha (Mohammed, Shah). Predsednik je postao bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan (Muhammad Daoud Khan).

1975. - Američki i sovjetski vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" spojili su se u Zemljinoj orbiti. Komandanti letilica, Aleksej Leonov i Tom Staford (Stafford), razmenili su čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski.

1979. - Diktator Nikaragve Anastasio Somoza Debajle (Somoza Debayle) dao je ostavku i pobegao iz zemlje, a vlast je preuzeo levičarski sandinistički pokret Danijela Ortege Saavedre (Daniel).

1981. - Više od 100 ljudi je poginulo, a 550 ranjeno kada su izraelski avioni bombardovali palestinska područja Bejruta.

1984. - Lansiran je sovjetski svemirski brod "Sojuz T12", a član posade Svetlana Savickaja postala je prva žena koja je "prošetala" svemirskim prostorom izvan letelice.

1994. - Brazil je na svetskom fudbalskom prvenstvu u SAD osvojio četvrtu šampionsku titulu.

1995. - Umro je argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo (Juan, Fangio), petostruki svetski šampion u "Formuli-1".

1996. - Američki putnički avion "Boing 747" na liniji Njujork-Pariz ekplodirao je iznad Atlantskog okeana, nakon što je poleteo sa aerodroma "Kenedi". Poginulo je svih 230 putnika i članova posade.

1998. - Posmrtni ostaci ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, preneti iz Jekaterinburga 80 godina nakon ubistva, sahranjeni su u Sankt Peterburgu. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i predsednik Rusije Boris Jeljcin.

1998. - Džinovski talasi izazvani snažnim zemljotresom na dnu Pacifika odneli su šest sela na severozapadnoj obali Papue Nove Gvineje. Poginulo je oko 2.000 ljudi.

1998. - Na konferenciji UN u Rimu, predstavnici 120 zemalja usvojili su statut kojim je uspostavljan prvi stalni Međunarodni krivični sud za ratne zločine. SAD su odbile da se priključe tom sudu. Do marta 2003. sporazum je ratifikovalo 89 zemalja.

2000. - Bašar el-Asad postao je predsednik Sirije, obećavši prilikom inauguracije da će nastaviti nepopustljivu politiku prema Izraelu kakvu je vodio njegov otac Hafez el-Asad, koji je umro 10. juna.

2001. - Na osnovu odluke vlade SRJ, princ Aleksandar Karađorđević i članovi njegove porodice uselili su se u kraljevsku rezidenciju u Beogradu koja je jugoslovenskoj kraljevskoj porodici oduzeta posle Drugog svetskog rata.

2001. - Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman (Florence Hartmann), tokom 1999. i 2000. godine 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

2002. - Umro je Jozef (Joseph) Luns (90) komandant Zapadne alijanse sa najdužim stažom na toj funkciji. Luns, bivši ministar inostranih poslova Holandije, imenovan je za generalnog sekretara NATO u oktobru 1971, za vreme hladnog rata. Tu dužnost napustio je 1984. godine.

2003. - U Americi je umrla "kraljica salse", pevačica kubanskog porekla Selija Kruz (79). Kubu je napustila uoči dolaska Fidela Kastra na vlast i nastanila se u SAD, a povratak na karipsko ostrvo joj nikad nije dozvoljen. Odigrala je ključnu ulogu u promovisanju kubanske muzike, snimila 70 albuma i pet puta dobila nagradu Gremi, najznačajnije američko priznanje za muziku.

2004. - Grčke vlasti uhapsile su u Solunu Dejana Milenkovića Bagzija, osumnjičenog za saučesništvo u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića. Nekoliko meseci kasnije Bagzi je izručen vlastima u Srbiji, gde je dobio status zaštićenog svedoka.

2005. - Specijalni tribunal u Iraku podigao je prvu optužnicu protiv bivšeg predsednika te zemlje Sadama Huseina za zločine počinjene tokom njegove 35-godišnje vladavine.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Ned Jul 18, 2010 12:10 am
Dogodilo se na današnji dan - 18. jul

64. - Izbio je veliki požar u Rimu.

1374. - Umro je Frančesko Petrarka, italijanski lirski pesnik, jedan od najznačajnijih preteča humanizma i
renesanse. Pisao je na latinskom i italijanskom. Najslavnije njegovo
delo - "Kanconijer", posvećen Lauri - zapravo je intimni dnevnik o
pesnikovom duševnom životu, u kom ljubav i simboli postaju sredstva za
pesničko izražavanje i oblikovanje najtananijih unutarnjih osećanja,
stalnog nemira i melanholije. Petraraka je izvršio dalekosežan uticaj na
italijansku i svetsku književnost. Prevođen je na sve evropske jezike.

1536. - Papa je izgubio svaki autoritet u Engleskoj.

1872. - U Britaniji je uveden sistem tajnog glasanja na glasačkim listićima.

1877. - Rođen je srpski vizantolog i prevodilac Dragutin Anastasijević, sjajan znalac grčkog jezika i
paleografije, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije
nauka i umetnosti. Proučavao je romejsku (vizantijsku) kulturu i
književnost, srpsko-romejske odnose i istraživao nove izvore, naročito
na Svetoj Gori.

1918. - Rođen je Nelson Mandela, južnoafrički borac za ljudska prava.

1931. - Porinuta je "Mariposa" - prvi klimatizovan brod.

1940. - Izveden je prvi uspešan let helikopterom.

1942. - Posle 38 dana ogorčenih borbi, Nemci i Hrvati su u Drugom svetskom ratu zauzeli planinu Kozaru u
severozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbeg sa oko 80.000 srpskih civila pred
ofanzivom 40.000 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika, uz podršku mađarskih rečnih brodova. U borbama u kojima su srpski partizani
ispoljili izuzetno herojstvo poginulo je 1.700 branilaca. Na više mesta probijen je obruč i spaseno je nešto više od 15.000 civila, ali su
napadači nadjačali, spalili sva sela, pobili deo stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila oterali u logore, mahom u Jasenovac.

1986. - Izašle su video-kasete sa podvodnim snimcima ostataka Titanika.

1992. - Ratni brodovi NATO i Zapadnoevropske unije uplovili su u Jadransko more radi kontrole
sankcija UN protiv Savezne Republike Jugoslavije; bila je to prva takva operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pet Jul 23, 2010 2:45 pm
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sub Jul 24, 2010 3:42 pm




MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty na današnji dan - 26. jul

Pon Jul 26, 2010 1:45 am
Danas je po pravoslavnom kalendaru praznik Sveti arhanđel Gavrilo. Smatra se da je praznovanje ovog dana ustanovljeno još
u IX veku u Svetoj Gori, povodom javljanja ovog arhanđela u jednoj ćeliji, gde je prstom u kamenu napisao pesmu Bogorodici. Pesma se zvala
"Dostojno", pa se ova ćelija i danas tako zove. U vezi sa ovim pominju se i ostala javljanja arhanđela Gavrila, kao javljanje Mojsiju, kada je
ovom izabraniku Božijem otkrio kako je stvoren svet, a Mojsije je to zapisao u knjizi Postanja. Javio se i proroku Danilu i objavio mu tajne o
budućim carstvima i dolasku Spasitelja, a potom i svetoj Ani, kojoj je obzanio da će roditi Devicu Mariju. Mnogo puta se javljao i devici
Mariji dok je boravila u Hramu jerusalimskom. Prvosvešteniku Zahariju objavio je rođenje sina - svetog Jovana Krstitelja, a svetoj Devi u
Nazaretu saopštio je blagovest o začeću i rođenju Gospoda Isusa Hrista. Javio se i pravednom Josifu, pastirima kod Vitlejema, ženama
mironosicama i, najzad, samom Gospodu u vrtu Getsimanskom kada ga je, kao čoveka, krepio pred njegovo stradanje.

1835. - Na Havajima je zasađena prva plantaža šećerne trske.

1856. - Rođen je u Dablinu Džordž Bernard Šo, engleski dramski pisac. Najpoznatiji komadi: "Sveta Jovana",
"Kandida", "Lekar u nedoumici", "Pigmalion"... Veoma su značajni i Šoovi predgovori pojedinim komadima u kojima iznosi svoje društvene i
političke teorije, dok sami komadi treba da posluže jedino kao ilustracija. Otuda su to "komadi sa tezom", u kojima pisac razbija
ideale savremnog društva - zastarele i nazadne konvencije i lažni moral "srednjeg staleža" u oblasti religije, etike, politike i ekonomije.
Humorist i satiričar, uz to neobično smeo, borben i racionalan duh, Šo je dramski sukob preneo u oblast intelektualnog i idejnog, umesto u
sferu emotivnog, pokazavši da on, pozorišno uzev, može da bude isto tako
snažan i uzbudljiv.

1887. - Objavljen je prvi udžbenik esperanta, veštačkog međunarodnog jezika, koji je stvorio varšavski
lekar Lazarus Ludvig Zamenhof. Knjigu je objavio pod pseudonimom - dr
Esperanto. Rečnik esperanta sastoji se od korena reči, većinom uzetih iz romanskih i germanskih jezika, prefiksa i sufiksa. Sintaksa je
uglavnom slovenska. To je najvažniji i najrašireniji veštački jezik u svetu, a udruženja esperantista postoje u mnogim zemljama.

1908. - Osnovan je FBI (Federal Bureau of Investigation), obaveštajna i kontraobaveštajna organizacija SAD. U
početku joj je zadatak bio borba protiv špijuna i krijumčara u SAD i njenim posedima, ali je tokom vremena primila i ofanzivni karakter -
prikupljanje obaveštajnih podataka u drugim državama.

1952. - U Buenos Ajresu je umrla 33-godišnja prva dama Argentine, Evita Peron, supruga argentinskog
predsednika Huana Dominga Perona, kome je izuzetno pomagala u radu.

2000. - Novinara Miroslava Filipovića, dopisnika lista "Danas" i AFP iz Kraljeva, Vojni sud u Nišu osudio je na
sedam godina zatvora, na osnovu optužnice za krivična dela špijunaže i
širenja lažnih vesti (o akcijama pojedinih pripadnika jugoslovenskih oružanih snaga na Kosovu i Metohiji).
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty na današnji dan - 27. jul

Pon Jul 26, 2010 8:36 pm
1189. - U Nišu su srpski veliki župan Stefan Nemanja i nemački car Fridrih I Barbarosa (Friedrich Barbarossa), koji je predvodio vojsku krstaša na putu ka Bliskom istoku, sklopili sporazum o saradnji, što je prvi srpsko-nemački ugovor.

1586. - Ser Walter Raleigh doneo je prvi duvan iz Virdžinije u Englesku.

1661. - Engleski parlament odobrio je Navigacioni akt - zbirku zakona koji su imali cilj da osiguraju razvoj engleske mornarice i trgovine.

1789. - Američki Kongres formirao je State department.

1824. - Rođen je Aleksandar Dima, francuski romanopisaci i osnivač društvene drame. Pozorišni komadi: "Dama s kamelijama", "Polusvet", "nezakoniti sin", "Gospodin Alfons", "Deniza"...

1866. - Uspešno je postavljen 1686 milja dug telegrafski kabl preko Atlantika.

1872. - Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor "Marša na Drinu". Kompoziciju i solo pevanje studirao je u Minhenu, a po dolasku u Beograd, osnovao je vojni orkestar. Zajedno sa Stevanom Stojanovićem Mokranjcem i Kostom Manojlovićem, osnovao je 1899. Srpsku muzičku školu koja sada nosi ime Mokranjac. Bio je direktor Beogradske opere. Dela: prva srpska opera "Na uranku", horske pesme (zbirka "Seljančice"), solo pesme, muzika za dramske komade, vojni marševi.

1905. - Rođen je srpski slikar Petar Lubarda, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Pre Drugog svetskog rata, stvarao je u postimpresionističkom i ekspresionističkom stilu slike guste materije i zasićene atmosfere. Posle rata, postepeno je promenio orijentaciju i stvaralački impuls; snažan slikarski temperament uputio ga je na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i sadržaja nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predele, mrtvu prirodu, portrete, a u poslednjem stvaralačkom periodu oprobao se u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

1924. - Zatvorene su osme Olimpijske igre u Parizu.

1953. - Potpisano je primirje koje je dovelo do okončanja Korejskog rata.

1967. - Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je pretežno pisao o Vojvodini, njenom ambijentu i ljudima. Prava je završio u Pešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac, potom načelnik u Ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Prve zbirke stihova objavio je 1914. Neposrednim i rodoljubivim stihovima žigosao je nacionalno otuđivanje, korupciju i izdaju, a u intimnoj lirici bio je impresionista. Bio je i plodan prozni pisac, a pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama "Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah života", "Moloh"
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty NA DANAŠNJI DAN 31. jul

Pet Jul 30, 2010 7:58 pm
1489. - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristiforo Colombo) je na trećem putovanju u Novi svet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.
1556. - Umro je Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola), osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i sveštenik. Sastavio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".
1648. - U borbi s Turcima poginuo je proslavljeni srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.
1658. - Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.
1789. - Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga (Coburg), pobedile su tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.
1849. - U bici kod Šegešvara poginuo je veliki mađarski pesniki revolucionar Šandor Petefi (Sandor Petoefi), jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime bilo je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka i snažno je uticao na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš").
1886. - Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List (Franz Liszt), muzičar romantizma, pijanistički virtuoz, koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. veka ("Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", "Mađarske rapsodije").
1912. - Rođen je američki ekonomista Milton Fridman (Friedman),dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.
1914. - Ubijen je francuski političar i istoričar Žan Žores (Jean Jaures), jedan od osnivača Francuske socijalističke partije (1902) i osnivač i urednik "Imanitea", kasnije lista francuskih komunista.
1919. - U Nemačkoj je donet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Nemački car Vilhelm II (Wilhelm) abdicirao je u novembru 1918. nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu.
1941. - Nemački maršal Herman Gering (Hermann Goering) dao je pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu (Reinhard Heydrich) da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja ("konačno rešenje").
1944. - Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu nad Mediteranom je poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi (Antoine, Saint Exupery), autor "Malog princa", jedne od najčitanijih knjiga u svetu.
1954. - Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio,prva je osvojila vrh Godvin Ostin, poznat kao K2, na Karakorumu, drugi najviši planinski vrh na svetu (8611 m).
1964. - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Rendžer 7" emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.
1965. - Rođena je škotska književnica Džoan Rouling (Joanne Rowling), autorka bestselera o dečaku Hariju Poteru (Harry Potter), koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primeraka.
1969. - Papa Pavle VI stigao je u Ugandu, u prvu papsku posetu Africi.
1971. - Američki astronauti Dejvid Skot (David Scott) i Džejms Irvin (James Irwin), članovi misije "Apolo 15", drugog dana boravka na Mesecu proveli su više od šest časova u vožnji lunarnim vozilom ("moon buggy"). To je bila prva vožnja po tlu Meseca.
1991. - Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Sergejevič Gorbačov i Džordž Buš (George Bush) potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa (START).
1993. - Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 ljudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemlje, prekinuto je jednonedeljno primirje na Bliskom istoku.
1994. - Savet bezbednosti UN odobrio je upotrebu sile u Haitiju,čime je dozvoljena vojna intervencija, koju su protiv vojnog režima predvodile SAD, i omogućen povratak na vlast izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida (Jean Bertrand Aristide).
1997. - Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj (Dai), poslednjimonarh Vijetnama, koji je kao marioneta vladao zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je u vojnoj bolnici u Parizu u 83. godini.
2001. - Umro je bivši portugalski predsednik Francisko KostaGomes (87). Gomesa je na funkciju predsednika postavila revolucionarna hunta, pet meseci nakon aprilske pobune 1974. kojom je okončana 50-godišnja desničarska diktatura.
2002. - Na osnovu sporazuma vlada BiH i Hrvatske u Karlovcu je osuđen bivši lider cazinskih Muslimana Fikret Abdić na 20 godina zatvora, za ratne zločine u periodu 1993-1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.
2003. - Austrijanac Feliks Baumgartner (Felix) prvi je padobranom preleteo Lamanš, padajući brzinom većom od 200 kilometara na sat.
2003. - Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić doputovaou Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemlje.
2003. - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Milomira Stakića na duživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty na današnji dan - 4. avgust

Uto Avg 03, 2010 9:25 pm
1791. - Posle četvorogodišnjeg rata Austrije i Otomanskog carstva, potpisan je Svištovski mir, kojim je određena granica između tih dveju zemalja. Mirom su amnestirane Crna Gora, Bosna,Srbija, Vlaška i Moldavija i potvrđen je Beogradski mir iz 1739.
Otomansko carstvo je obavezano da osigura plovidbu i trgovinu, a Austrija da evakuiše turska područja.

1875. - Umro je danski književnik Hans Kristijan Andersen. Andersen je postao opštepoznat u svetu književnosti po svojim bajkama. U oko 200 bajki obradio je čudesni svet vila, patuljaka, kraljeva i princeza.

1901. - U Nju Orleansu rođen je Luis Daniel Armstrong, veliki džez muzičar.

1914. - Srpska Vrhovna komanda uputila je proglas vojnicima u kom ih je upoznala sa namerama Austrougarske posle objavljivanja rata Srbiji. U proglasu se, pored ostalog, kaže: "Najveći zakleti neprijatelj naše države i našeg naroda iznenada i bez ikakvog razloga nasrnuo je besomučno na našu čast i na život... Vojnici! Posle sjajnih uspeha našeg oružja 1912. i 1913. godine koje nam je priznala cela Evropa, želeli smo da se naši ratnici u miru odmore i okrepe od silnih napora. Srbija je želela da se na miran način objasni i sporazume
sa Austrougarskom o svim spornim pitanjima. Ali se, nažalost, odmah videlo da Austrougarska ne ide na to da sa nama pregovara. Mi smo s prezrenjem imali odbiti ovu sramotu koja je imala pasti na Srbiju, bacili je u lice onome ko je pokušao da uprlja sjaj i slavu našeg
oružja. Stoga smo vas pozvali pod oružje, pod naše pobedonosne zastave. Uvereni smo da ćete i ovog puta na braniku otadžbine umeti da povećate slavu i glas našeg oružja i našeg junaštva...", kaže se na kraju proglasa srpske vojne komande.

1936. - Na Berlinskoj Olimpijadi, američkiatletičar Džesi Ovens skočio je 8 metara i 6 centimetara u dalj, osvojivši ukupno četiri zlatne medalje. Uvređen zbog pobede jednog
crnca, Hitler je napustio olimpijski stadion.

1944. - Nacisti su otkrili Anu Frank i njenu porodicu koji su se od 1942. godine skrivali u strahu od deportacije u logor.

1977. - Umro je nemački filozof Ernst Bloh. Univerzoitetsku karijeru Bloh je započeo u Lajpcigu, gde je boravio do dolaska nacista na vlast. Kao istaknuti antifašista, bio je u
emigraciji do 1948. godine. Po povratku u zemlju, radio je kao profesor
u Istočnom Berlinu. U obimnom delu koje obuhvata probleme filozofije, istorije religije, prava i etička pitanja, Bloh se bavio analizom utopijske teorije. Najpoznatija njegova dela su: "Duh utopije", "Sloboda i poredak", "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju" i "Princip nade".

1987. - U saobraćajnoj nesreći poginuo je Dragiša Vitošević, pripovedač, esejista i vrsni poznavalac našeg jezika i naših običaja. Kao dugogodišnji urednik časopisa "Raskovnik", uveo je u našu literaturu do tada neprimećene pesničke glasove naših seljaka. Iz
toga je nastao pesnički zbornik "Orfej među šljivama". Objavio je više knjiga iz istorije naše književnosti.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty na današnji dan - 5. avgust

Sre Avg 04, 2010 4:43 pm
1716. - Austrijski feldmaršal francuskog porekla, Fransoa Eugen Savojski, naneo je, predvodeći armiju od 40.000 vojnika u bici pod Petrovaradinskom tvrđavom, uništavajući poraz
turskim snagama od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali-paše. U bici koja je Austrijancima omogućila da ubrzo zauzmu Beograd, poginulo je najmanje 30.000 turskih vojnika.

1804. - U noći između 5. i 6. avgusta, na Adi Kale, na Dunavu, srpska potera zarobila je dahije: Aganliju, Kučuk-Aliju, Mula Jusufa i Mehmed-agu Fočića i pogubila ih. Dahije,
obesne starešine janičara, osilile su se u Srbiji u drugoj polovini 18. veka. Proterani su iz naših krajeva odlukama Svištovkog mira 1791. godine i otišli u Vidin odmetniku Pazvan Ogulu. Vratili su se početkom 19. veka, ubili beogradskog vezira Hadži Mustafu i zavladali Beogradskim pašalukom, čineći nasilja, osvete i pljačke. U Carigradu se verovalo da
su se Srbi zadovoljili njihovim pogubljenjem. Međutim, ustanici su pod vođstvom Karađorđa nastavili otpor turskoj okupaciji.

1850. - Rođen je Gi de Mopasan, francuski pripovedač, romansijer i teoretičar književnosti; najčešće se svrstava među realiste, tj. uzima kao predstavnik realizma, mada je sam tvrdio da ne pripada nijednom književnom pravcu. Kao mlad, borio se u
francusko-pruskom ratu, a zatim je u Parizu radio kao činovnik u Ministarstvu mornarice i Ministarstvu prosvete. U Parizu upoznaje Gistava Flobera, počinje da se druži sa njim i kao književnik se formir prevashodno pod njegovim uticajem. Pored Flobera, na Mopasana je uticao
i Emil Zola, korifej naturalističke poetike i tvorac "Eksperimentalnog romana". Pa ipak, uticaji ove dvojice vrsnih književnika ne umanjuju Mopasanovu originalnost. Štaviše, i pored sveg divljenja svojim učiteljima, Mopasan je znao i da ih kritički ocenjuje: tako se u jednom
od pisama izjašnjava kao protivnik naturalizma i realizma i kao
pristalica romantizma. U tom istom pismu on kaže da je Zola "veličanstvena, sjajna i neophodna ličnost", ali da je njegov način rada samo "jedan vid ispoljavanja umetnosti, a ne njena ukupnost". Mopasan se prvi put književnoj publici predstavio zbornikom "Medanske večeri" (1880), u kom su bili objavljeni i radovi Zole, Huismana i drugih manje
poznatih naturalista, te je zbog toga književna javnost u njemu videla pristalicu naturalizma, mada se sam pisac kasnije uvek ograničavao od naturalista, ističući da ne pripada nijednoj književnoj školi. Pisao je stihove, priče, romane, putopise, pozorišne komade i književnoteorijske i kritičke spise. Pored zapaženih šest romana, Mopasan je naročito poznat kao pisac novela. Najpoznatije su: "Strasti", "Naličja", "Gospođica
Fifi", "Lovačke priče", "Sestre Rondoli", "Dunda", "Rozalija Pridan", "Orman". Bio je vrstan portretista normandijskih seljaka i ljudi uopšte.Mopasan je umro 1893. godine. B. Kroče hvalio ga je kao ingenioznog pesnika čije delo odoleva vremenu.

1844. - Rođen je Ilija Jefimovič Rjepin, ruski slikar, jedan od glavnih predstavnika realizma u ruskom slikarstvu 19. veka. U početnoj fazi umetničkog stvaralaštva, radio je kompozicije sa temama iz Biblije i narodne legende. Kasnije je slikao portrete,
među kojima posebnu pažnju zavređuju portreti muzičara i književnika:
Glinke, Musorskog, Turgenjeva, Tolstoja i drugih. Veliki uspeh kod publike imala su njegova dela "Burlaci na Volgi", "Ivan Grozni", "Carevna Sofija", "Zaprosci pišu pismo turskom sultanu".

1895. - Umro je Fridrih Engels. Zajedno sa Karlom Marksom, bio je tvorac naučnog socijalizma i osnivač revolucionarnog radničkog pokreta. Jedan je od autora "Manifesta
komunističke partije" i utemeljivač filozofije poznate kao marksizam.
Najznačajnija dela: "Položaj radničke klase u Engleskoj", "Nemačka ideologija", "Anti-Diring" i "Poreklo porodice, prvatne svojine i države".

1914. - Crna Gora je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austrougarskoj, priključivši se tako napadnutoj Srbiji.

1962. - Legendarna američka filmska glumica, Merlin Monro, pronađena je mrtva u svojoj kući u Los Anđelesu. Posle opsežne istrage, policija je utvrdila da je glumica izvršila samoubistvo, uzimanjem prekomerene doze pilula za spavanje. U vezi sa tim, pojavile su se brojne teorije zavere koje su samoubistvo dovodile u pitanje i implicirale da su u glumičinu smrt umešani Robert i Džon Kenedi, sa kojima je navodno imala ljubavnu aferu. Merlin Monro rođena je 1. juna 1926. kao Norma Džin Mortenson. Prvi put se udala sa 16 godina i ubrzo se razvela. Godine 1944. počela je da radi kao model, a krajem 1946. počela je snimanje prvog filma. Anonimna Norma Džin promenila je ime u Merlin Monro. Najznačajnija njena ostvarenja su: "Neki to vole vruće", "Nijagara", "Kako se udati za milionera", "Autobuska stanica", "Princ i igračica"... Godine 1954. udala se za čuvenog bejzbol igrača Džoa di Madžija, ali ni ovaj brak se nije održao - razveli su se osam meseci kasnije. Godine 1956. udala se za pisca Artura Milera. Njen poslednji film, "The Misfits" (1961), režirao je Džon Hjuston, a scenario je napisao Artur Miler, od kojeg se razvela nedelju dana pre premijere filma.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Ned Avg 08, 2010 8:47 pm
- Danas je po pravoslavnom kalendaru praznik Sveti velikomučenik Pantelejmon. Sasvim mlad, postao je lekar, a sveštenik Ermolaj ga je krstio i naučio veri Hristovoj. Pantelejmon - što znači svemilostivi - izlečio je čudotvorno, imenom Hristovim, jednoga slepca
kog su drugi lekari uzalud pokušavali da izleče; tada su ga, iz zavisti, prijavili kao hrišćanina. Svetitelj je išao na sud pred cara Maksimijana gde je takođe izlečio jednog uzetnog čoveka od dugotrajne bolesti, što je mnoge neznabošce privuklo hrišćanstvu. Osudili su ga i sve muke podnosio je mirno i trpeljivo uz pomoć Gospoda kome se usrdno
molio. Osuđen je na posečenje mačem zajedno sa sveštenikom Ermolajem.Postradao je vrlo mlad, 9. avgusta (27. jula po starom kalendaru) 304.godine, pod nekom maslinom koja se potom cela okitila plodovima.Njegove mošti postale su celebne, a ime svetog Pantelejmona priziva se
pri vodoosvećenju i jeloosvećenju zajedno sa svetim Ermolajem i ostalim besrebrenicima i čudotvorcima. Najlepši hram posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj Gori.

Na današnji dan - Page 22 Pantelejmon

1778. - Kapetan Kuk proplovio je kroz Bermudski trougao.

1803. - Na Havaje su stigli prvi konji.

1813. - Poginuo je Hajduk Veljko Petrović, jedan od najvećih junaka Prvog srpskog ustanka. Istakao se naročito u borbama oko Banje i Varvarina i u odbrani Negotina. O
njegovom junaštvu Vuk Karadžić je između ostalog zapisao: "Po srcu i po
tjelesnom junaštvu bio je prvi ne samo u Srbiji, nego se slobodno može
reći i u celoj Jevropi svoga svuda ratnoga vremena. U vrijeme Ahila i
Miloša Obilića on bi zaista njihov drug bio, a u njegovo vrijeme Bog
zna da li bi se oni mogli s njim porediti."

1817. - Na ulicama nemačkog grada Karlsruea pojavio se Jozef Drans, na vozilu sa dva drvena točka. Bio je to prvi bicikl, konstruisan bez sedla i pedala. Kasnije je pedale
konstruisao Nemac Moris Fišer, a 1885. godine Englez Danlop konstruisao je i gumene točkove.

1945. - Američke vazdušne snage bacile su na Japan i drugu atomsku bombu. Tada je teško razoren Nagasaki, trgovačka i ratna luka Japana, sa oko pola miliona stanovnika. Bomba je eksplodirala na 600 metara iznad grada i bila je nešto snažnija od one
bačene na Hirošimu. Oko 36 hiljada ljudi je poginulo, a ranjeno je
preko 40 hiljada, dok je u požaru izgorelo 20 hiljada zgrada. Šest dana posle eksplozije atomske bombe nad Nagasakijem, japanski car Hirochito
objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana.

1945. - Na trećem zasedanja AVNOJ se u Beogradu proglasio privremenom Narodnom skupštinom Demokratske Federativne Jugoslavije. Istog dana usvojen je i zakon o biračkim
spiskovima i donesena je odredba o pravu glasa žena i omladine iznad 18 godina.

1965. - Singapur je dobio nezavisnost od Malezije.

1992. - U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre, na kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Zbog sankcija UN, Jugosloveni nisu mogli da se takmiče u
ekipnim sportovima, ali su medalje izborili naši strelci - Jasna
Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pon Avg 16, 2010 10:53 pm
17. avgust


1552. - završeno je štampanje prve knjige u Beogradu, poznate kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu je krupnim ćirilskim slovima, koja je rezao jeromonah Mardarije, štampao Trojan Gundulić, član Dubrovačke kolonije u Beogradu, koji je nastavio posao kneza Radiše Dimitrijevića, posle čije smrti je preuzeo njegovu štampariju. "Četvorojevanđelje" je dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu polovinom 16. veka.
Na današnji dan - Page 22 Beogrjevan



1743. - Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske,okončan je rusko-švedski rat (1741-43).
1753. - Rođen je češki slavista Jozef Dobrovski (Josef Dobrovsky), najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika" (1822), prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.
1786. - Rođen je američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket (Davy Crockett), član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.Na današnji dan - Page 22 Dejvikroket


1786. - U Potsdamu je umro pruski kralj Fridrih II Veliki(Friedrich der Grosse), koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.
1850. - Danska je prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja ivlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.
1879. - Osnovana je Francuska kompanija za izgradnju Panamskogkanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom (Lessepes). Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala (1903).
1887. - Rođen je Karlo I, poslednji austrijski car (1916-18) iugarsko-hrvatski kralj (1916-19), naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.
1896. - Džorž Karmak (George Carmack) otkrio je zlato u pritocireke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".
1908. - Umro je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političkesatire, koja u njegovim najboljim pripovetkama ("Stradija", "Vođa", "Danga") doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.
Na današnji dan - Page 22 Radojedomanovic
1923. - Rođena Mira Stupica, pozorišna, filmska i TV glumica (Gnjilane, 17. 08. 1923).Na današnji dan - Page 22 Mirastupica



1941. - Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama ucentru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.
1943. - Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu,kontrolu na Siciliji.
1945. - Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukar noproglasio je nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.
1960. - Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od Francuske.
1962. - Čuvari Berlinskog zida ranili su 18-godišnjeg Petera Fehtera (Peter Fechter) kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.
1976. - U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, nafilipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.
1985. - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.
1987. - Nemački ratni zločinac Rudolf Hes (Heš), zamenik Adolfa Hitlera, izvršio je samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osuđen u Nirnberškom procesu 1946.
1988. - Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo jepakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak (Mohammed Zia, Hack). Sa predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel (Raphel).
1990. - Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.
1996. - Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj (Claudie, Deshays), koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".
Na današnji dan - Page 22 Kosmodrom


1999. - U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, uzemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.
2001. - Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.
2004. - Umro je Žerard Suzej (Gerard Souzay) jedan od najvećih francuskih baritona.
2005. - Umro je bolivijski fotograf Fredi Alborta (Fredy) koji je 1967. snimio čuvenu fotografiju ubijenog legendarnog gerilskog vođe Če Gevare (Che Guevara).
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Uto Avg 17, 2010 6:01 pm
18. avgust
1227. - Umro je Džingis-kan, osnivač ogromne mongolske feudalne imperije. Najpre je ujedinio mongolska plemena, a zatim izvršio mnogobrojna osvajanja, osvojivši severnu Kinu i srednju Aziju. Izvršio je uspešne pohode na Iran i Avganistan i prodor u Rusiju. Država koju je Džingis-kan stvorio obuhvatala je ogroman prostor od Tihog okeana do Crnog mora (prostranstvo veće i od Rimske imperije).
Na današnji dan - Page 22 Dingiskan


1649. - Turski sultan Ibrahim je smenjen i ubijen. Nasledio ga je Muhamed IV.
1708. - Britanci su zauzeli Sardiniju.
Na današnji dan - Page 22 Sardinija


1805. - Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj odnajvećih bitaka tokom Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli tursku vojsku.
1812. - Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je u bici kod Smolenska porazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.
1830. - Rođen je Franc Jozef I (Franz Josef), austrijski car od 1848, a od 1867. car Austro-Ugarske monarhije do smrti u septembru 1916. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. iskoristio je kao povod da objavi rat Srbiji, što je bio i povod početku Prvog svetskog rata.
1831. - Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, poznat po zapisima i harmonizacijama srpskog crkvenog pojanja, koje je dotada bilo sačuvano samo usmenom tradicijom. Izdao je šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.
Na današnji dan - Page 22 Stankovica


1850. - Umro je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac),čije se opsežno delo "Ljudska komedija", sastavljeno od oko 100 romana, smatra svojevrsnim dokumentom francuskog društva u prelomnim godinama njegove istorije ("Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta").
Na današnji dan - Page 22 Balzakx
1868. - Postavljen je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom "Gospođe i husari", knez Srbije Mihailo Obrenović obećao je da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozorište. Narodno pozorište svečano je otvoreno u oktobru 1869, prigodnim komadom "Posmrtna slava kneza Mihaila".

1896. - Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.
Na današnji dan - Page 22 Madagaskar


1897. - Rođen je crnogorski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača i prvih predavača na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata osnovao je Umetničku školu u Cetinju.
1914. - Nemačka je objavila rat Rusiji; presednik SAD Vudro Vilson (Woodronj Wilson) je proklamovao neutralnost SAD u Prvom svetskom ratu.
1933. - Rođen je američki filmski režiser poljskog porekla Roman Polanski, dobitnik Oskara za film "Kineska četvrt". Proslavio se filmom "Nož u vodi" posle čega je otišao iz Poljske u SAD i postao jedan od najpoznatijih režisera ("Rozmarina beba", "Makbet", "Tesa").
Na današnji dan - Page 22 Polanski


1948. - U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom jedogovoreno da u upravljanju Dunavom i njegovom plovidbom učestvuju samo priobalne zemlje. Osnovana je i Dunavska komisija sa sedištem u Budimpešti.
1954. - Džejms Vilkins (James Wilkins) je postao prvi crnac uameričkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. Sednici je prisustvovao kao pomoćnik ministra rada, jer su ministar i njegov zamenik bili odsutni.
1960. - U Ilinoisu u SAD plasirana je na tržište prva oralna pilula za kontracepciju "Enovid 10".
1990. - Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili."Beli drim-tim" činili su Dražen Petrovic, Velimir Perasovic, Zoran Čutura, Toni Kukoč, Žarko Paspalj, Jure Zdovc, Radisav Curcic, Željko Obradovic, Vlade Divac, Arijan Komazec, Zoran Jovanovic i Zoran Savic.
Na današnji dan - Page 22 23205178


1993. - SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizami isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.
1999. - U Tel Avivu u 56. godini umro je vodeći izraelski dramskipisac Hanoh Levin (Hanoch). Majstor igre rečima hebrejskog jezika i alegorije napisao je 34 dramska dela od kojih je najpoznatije "Kraljica od Batuba".
2000. - Indijansko pleme za koje se verovalo da je nestalo pre 80 godina, locirano je u džunglama amazonske države Akre u Brazilu.
2001. - U velikim požarima, posle višenedeljne suše u državi Vašington, izgorilo je vise od 37.200 hektara širom istočnog dela zemlje.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sre Avg 18, 2010 6:50 pm
19. avgust

14. - Umro je rimski državnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat (centralizacija vlasti), a Rimsko carstvo je u njegovo vreme doživelo procvat u kulturi i umetnosti ("Zlatni vek").
Na današnji dan - Page 22 Oktavijanavgust


636. - Arapi su u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je držala Vizantija.
1587. - Sigismund III, sin švedskog kraqa Džona III i Katarine Jagelo, postao je kralj Poljske. Nakon očeve smrti (1592) pripala mu je i švedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Švedske izazvalo je rat između dve države, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio je primoran da se odrekne nasledstva na švedski presto.
1601. - Ubijen je rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar Vlaške od 1593, a kasnije Transilvanije (1599) i Moldavije (1600). Uz pomoć rimsko-nemačkog cara Rudolfa oslobodio je zemlju od Turaka. Ubijen je po nalogu carskog generala Baste.
1691. - Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog (Ludwig) potukli su Turke kod Slankamena i naneli im teške gubitke. U bici je poginuo i veliki vezir Mustafa Ćuprilić.
1819. - Umro je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine 1765. Uveo je jedinicu za merenje snage, koju je nazvao "konjska snaga" (horse power) i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena osnovao je 1782. prvu fabriku parnih mašina.
1871. - Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt (Orville Wright), koji je 1903. sa bratom Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.
Na današnji dan - Page 22 Orvilrajt


1878. - Posle žestokih uličnih borbi austrougarske trupe ušle su u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.
1883. - Rođena je francuska modna kreatorka Gabrijela "Koko" Šanel (Gabrielle Chasnel), koja je gotovo šest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.
Na današnji dan - Page 22 Cocochanel


1910. - U Cetinju je puštena u rad prva električna centrala u Crnoj Gori. Svečano puštanje u rad centrale upriličeno je povodom krunisanja kralja Nikole, a služila je za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i nekoliko kuća viđenijih Crnogoraca.
1929. - Umro je ruski koreograf i režiser Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduševljenje izazivale su njegove izvedbe baleta "Posvećenje proleća" i "Žar ptica" Igora Stravinskog.
1936. - Pripadnici Frankove civilne garde streljali su u Granadi, na početku Španskog građanskog rata, Federika Garsiju Lorku (Federico Garcia Lorca), jednog od najvećih španskih pesnika. Pripadao je grupi pesnika koja je u špansku poeziju unela novi, moderan izraz ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku").
1942. - Britanske i kanadske trupe izvele su desant na francusku luku Đep, gde su, uz velike gubitke, razorili nemačke vojne objekte. Od oko 6.000 savezničkih vojnika, više od 4.000 je poginulo, raweno ili zarobljeno.
1945. - U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ši Mina (Chi Minh) i oslobodilačkog pokreta "Vijetmin" počela "avgustovska revolucija" protiv francuskih kolonijalnih trupa.
1946. - Rođen je američki državnik Bil Klinton (Bill Clinton), koji je kao kandidat Demokratske stranke bio predsednik SAD 1992. i ponovo 1996. Prethodno je bio guverner Arkanzasa.
1953. - U vojnom udaru, uz podršku SAD zbačen je iranski premijer Mohamad Mosadek (Mohammad Mossadeq), a šah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila u Italiji da preuzme vlast.
1960. - Pilot američkog špijunskog aviona "U-2" koji je oboren iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers (Gary Powers) osuđen je na 10 godina zatočeništva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali je potom uhapšen i osuđen, a 1962. je razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.
1973. - Džordž Papadopulos (George Papadopoulos) je postao prvi predsednik Grčke.
1977. - Umro je Gručo Marks, (Groucho Marx), jedan od trojice braće Marks, filmskih komičara.
Na današnji dan - Page 22 Braamarks


1979. - Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili su se na Zemlju vasionskim brodom "Sojuz 34" posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.
1991. - U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.
1991. - U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.
1995. - U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejžer (Frasure) i trojica njegovih saputnika.
1996. - Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmičkoj stanici "Mir", uključujući Klaudiju Andre Dešaj (Claudie, Deshays), prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom "Sojuz-U".
1999. - Ispred zgrade Skupštine SR Jugoslavije u Beogradu održan je jedan od najvećih opozicionih mitinga na kojem su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.
2000. - Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni su američkim vojnim vlastima.
2003. - U bombaškom napadu na sedište Ujedinjenih nacija u Bagdadu (Irak) 23 lica je poginulo, među kojima i izaslanik UN za Irak Seržo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Čet Avg 19, 2010 7:39 pm
20. avgust

1741. - Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku.
Na današnji dan - Page 22 Aljaska08

1854. - Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling (Friedrich Wilhelm Shelling), jedan od tvoraca nemačkog idealizma ("Ideje za filozofiju prirode", "Filozofija mitologije", "Filozofija i religija").
1860. - Rođen je francuski državnik Rejmon Poenkare (Raymond Poincare), predsednik Francuske od 1913. do 1920, član Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar inostranih poslova 1912-13. i ponovo premijer 1922-24 i 1926-29.
1872. - Prestao je da izlazi list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mesečno štampan u Novom Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i uređivao pisac i pravnik Đorđe Popović.
1877. - Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.
1884. - Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je u narednim danima krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.
Na današnji dan - Page 22 Zeleznickastanicaiposta

1901. - Rođen je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. ("Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "Život nije san").
Na današnji dan - Page 22 Salvatorekvazimodo


1940. - U Meksiko Sitiju smrtno je ranjen ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije. Ubistvo je planinarskim pijukom (cepinom) izvršio španski komunista Ramon Merkader, po Staljinovom nalogu. Trocki, koji je po dolasku Staljina na vlast bio njegov blizak saradnik, a potom žestok protivnik, podlegao je ranama narednog dana.
1941. - U Požarevcu je rođen Slobodan Milošević, od 1997. do 2000. predsednik SR Jugoslavije. Bio je predsednik Srbije u vreme raspada bivše SFR Jugoslavije i krvavih ratova koje je taj raspad izazvao u Hrvatskoj i Bosni (1991-1995). Juna 2001. isporučen je Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu.
1944. - Rođen je indijski državnik Radživ Gandi (Rajiv Gandhi), premijer Indije od 1984. do novembra 1989. kada je izgubio na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao indijski premijer ubijena u atentatu 1984. godine.
Na današnji dan - Page 22 Radzivgandi08

1949. - Mađarska skupština prihvatila je sovjetski model državnog uređenja i promenila naziv države u Narodna Republika Mađarska.
1968. - Trupe SSSR i drugih članica Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku da bi onemogućile sprovođenje reformi Aleksandra Dubčeka ("Praško proleće").
1975. - SAD su lansirale iz Kejp Kanaverala vasionski brod "Viking I" na Mars, gde je stigao u julu 1976.
1980. - Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner (Reinhold Messner) je prvi uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest bez upotrebe kiseonika. Mesner je jedan od retkih alpinista koji je osvojio svih 14 vrhova viših od 8.000 metara - koliko ih ukupno ima na svetu.
1983. - Umro je Aleksandar Ranković, nekadašnji potpredsednik SFRJ, šef službe Državne bezbednosti i član najvišeg državnog i partijskog rukovodstva. Ranković je do Brionskog plenuma (1. jula 1966) kada je smenjen sa svih funkcija, bio jedan od najbliskijih saradnika Josipa Broza Tita.
1988. - U Titogradu (Podgorici) i Kolašinu počeli su masovni mitinzi protiv tadašnjeg komunističkog rukovodstva Crne Gore. Narednih meseci masovni protesti zahvatili su celu republiku, partijsko i republičko rukovodstvo podnelo je ostavke u januaru 1989, a na vlast su došli Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović.
1988. - Stupio je na snagu sporazum o prestanku osmogodišnjeg rata između Irana i Iraka, koji su posrednici UN postigli sa zaraćenim stranama 8. avgusta.
1991. - U Moskvi je uveden policijski čas, Boris Jeljcin ukazom je preuzeo komandu nad oružanim snagama SSSR lociranim u Rusiji, nakon što su antireformske snage pokušale da u noći između 19. i 20. avgusta izvrše državni udar i obore s vlasti poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.
1991. - Baltička republika Estonija proglasila je nezavisnost od SSSR.
1994. - U Parizu je umro poznati jugoslovenski reditelj Aleksandar Saša Petrović (65) dobitnik specijalne nagrade Kanskog festivala 1967. za film "Skupljači perja". Sedamdesetih godina 20. veka pripadao je grupi umetnika "crnog talasa" koji su bili pod snažnim pritiskom tadašnjeg komunističkog režima.
1994. - Na Palama, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina proglasile su ujedinjenje i usvojile dokument o prisajedinjenju SR Jugoslaviji.
1996. - Ruske trupe opkolile su Grozni, hiljade izbeglica napustile su glavni grad Čečenije. Rat u Čečeniji počeo je u decembru 1994. kada je Boris Jeljcin poslao trupe da uguše pokret za nezavisnost te bivše sovjetske republike.
1996. - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio nad gradom oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.
1998. - SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.
1998. - U bolnici u Minsteru u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija umrla je Raisa Gorbačov, supruga poslednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.
2003. - Argentinski Senat poništio je amnestije vojnim oficirima koji su mučili i ubijali levičare u periodu od 1976-1983.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pet Avg 20, 2010 7:13 pm
Dogodilo se na današnji dan - 21. avgust

1690. - Austrijski car Leopold I doneo je ukaz, poznat kao "Privilegij" kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili određene povlastice. "Privilegij" je garantovao slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.

1780. - Rođen je slovenački slavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpsku kulturu značajan je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića kojeg je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.Na današnji dan - Page 22 Jernejkopitar

1897. - Engleski lekar Ronald Ros (Roš) otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902).
Na današnji dan - Page 22 Ronaldros

1911. - Italijanski konobar Vićenco Peruđa (Vicenzo Perruggia) ukrao je iz pariskog muzeja "Luvr" sliku "Mona Liza" Leonarda da Vinčija. Slika je pronađena i vraćena u muzej 1913. godine.
Na današnji dan - Page 22 Monaliza


1941. - Umro je Rabindranat Tagore (Rabindranath), indijski pisac i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali").
Na današnji dan - Page 22 Tagore


1944. - U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika SSSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju četiri glavna organa UN - Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.

1958. - Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozorištu, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Savez kompozitora Jugoslavije (balet "Ohridska legenda", opera "Suton", scenska muzika).
Na današnji dan - Page 22 Stevanhristic...Na današnji dan - Page 22 Stevanhristicploa


1959. - Bagdadski pakt, vojno-politički savez između Turske, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu 1955, promenio je naziv u CENTO pakt (Central Treaty Organizasion) nakon što se Irak povukao iz saveza.

1960. - Džomo Kenijata (Jomo Kenuyatta), nacionalni lider Kenije pušten je iz zatvora nakon devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a nakon proglašenja nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsednik i premijer.

1964. - Umro je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom "italijanskog puta u socijalizam" radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.

1968. - Trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale su Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve značajne punktove u zemlji. Time je ugušeno "Praško proleće", pokušaj Komunističke partije ČSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Ovom okupacijom ustoličen je princip "ograničenog suvereniteta" istočnoevropskih komunističkih zemalja.

1975. - SAD su ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.

1983. - Vođa filipinske opozicije Benjino Akino (Benigno Aljuino) ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine.

1990. - Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku (1968).

1991. - Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Nakon 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom nakon neuspelog državnog udara pristalica tvrde struje sovjetskih komunista.

1991. - Latvija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.Na današnji dan - Page 22 Latvijamapa
Službeni jezik: letonski
Glavni grad: Riga
Predsjednik: Valdis Zatlers
Predsjednik Vlade: Valdis DombrovskisNa današnji dan - Page 22 Latvijazastava
Površina:
- ukupno:
- % vode: 121. po veličini
64,589 km²
1.5%
Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća: 137. po veličini
2,385,231
37/km²
Neovisnost: Od Sovjetskog SavezaNa današnji dan - Page 22 Latvijagrb
21. kolovoza 1991.
Valuta: lat (100 santima)
Vremenska zona: UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak: .lv
Pozivni broj: 371

1991. - Hrvatske vlasti počele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi između JNA i hrvatske vojske u mnogim delovima Hrvatske.

1993. - Mirovne snage UN ušle su, prvi put nakon dva meseca, u muslimanski deo Mostara (BiH), gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe između hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele su u maju 1993. godine.

1999. - Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general armije Dragoljub Ojdanić izjavio je da su u agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestali.

2000. - Slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom "Za mir, prijateljstvo i čiste vode" plivao DunavomNa današnji dan - Page 22 Martinstrelod izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio je rekord i ušao u Ginisovu knjigu sa više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel je u taj pohod krenuo 25. juna.

2000. - Predsednik Demokratske Republike Kongo, Loran Kabila proglasio je privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo od kad je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

2001. - Arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila je dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost vlade Ruande u genocid 1994. godine, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da intervenišu.

2002. - Nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu, Abu Nidal, izvršio je samoubistvo u Iraku, gde je u poslednje vreme ilegalno boravio.

2003. - Specijalno tružilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv 44 lica koja su direktno ili indirektno povezana sa ubistvom srpskog premijera Zorana Đinđića.

2005. - Bivši poljski predsednik general Vojčeh JeruzelskiNa današnji dan - Page 22 Vojehjaruzelskiizvinio se, prvi put posle gotovo četiri decenije, što je naredio poljskim vojnicima da učestvuju u intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. godine.Na današnji dan - Page 22 Vojehjaruzelski2


bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sub Avg 21, 2010 4:34 pm
Dogodilo se na današnji dan - 22. avgust


1485. - U bici sa trupama Henrija VII (Henry) kod Bosvorta poginuoje engleski kralj iz dinastije Jork, Ričard IIINa današnji dan - Page 22 Riardiii


Time je okončan "Rat dveju ruža", a Henri VII postao je prvi kralj dinastije Tjudor (Tudor)Na današnji dan - Page 22 Henrivii


Ričard III je glavni junak istoimene Šekspirove (Shakespeare) tragedije.

1567. - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo(Alvarez) započeo je, kao vojni namesnik Holandije, vladavinu poznatu kao "Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije (1581) i potom osnivanjem Holandije.

1642. - U Engleskoj je počeo građanski rat između pristalica krune i parlamenta, posle izjave kralja Čarlsa I Stjuarta (Charles Stuart) da su članovi parlamenta izdajnici. Rat je okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

1854. - Rođen je Milan Obrenović, srpski knez (1872-82) i kralj(1882-89). Za vreme njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje (na Berlinskom kongresu 1878). U spoljnoj politici oslanjao se na Austro-Ugarsku sa kojom je sklopio Tajnu konvenciju 1881. Zapamćen je kao autokrata, a za njegovu ličnost vezani su brojni skandali po evropskim prestonicama koje je posećivao.
Na današnji dan - Page 22 Milanobrenovi

1859.- Zbog ratnih neuspeha, finansijskog sloma i policijskognasilja u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef (Franz Josef) smenio je svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Baha (Alexander Bach), poznatog po sprovođenju apsolutističke i centralističke politike ("Bahov apsolutizam").

1862. - Rođen je francuski kompozitor Klod Debisi (Claude Debussy), tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").
Na današnji dan - Page 22 Kloddebisi

1864. - Potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika za vreme trajanja ratnih dejstava, koja je bila uvod u osnivanje Međunarodnog crvenog krsta.

1883. - U Parizu je umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od prvih ruskih pisaca čija su dela prodrla na Zapad. Za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Autor je romana "Očevi i deca", "Lovački zapisi", "Uoči novih dana", "Prolećne vode".
Na današnji dan - Page 22 Turgenjev

1904. - Rođen je kineski državnik Deng Sisijan (Xixian), poznat kao Deng Sjaoping (Xiaoping), pokretač privrednih reformi i ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Na čelu Kine bio je od 1978, povukao se 1990. zadržavši presudan uticaj na kinesku politiku do smrti u januaru 1997.

1910. - Japan je anektirao Koreju nakon pet godina protektorata nad tom zemljom.

1914. - Austro-Ugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Belgiji.

1941. - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu počele opsadu Lenjingrada. Bitka za grad je okončana u februaru 1944. pobedom Crvene armije. Tokom opsade poginulo je ili umrlo od gladi 620.000 stanovnika Lenjingrada.

1942. - Umro je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, koji je novim izrazom značajno uticao na reformu klasičnog baleta u 20. veku.
Na današnji dan - Page 22 Fokin

1958. - Umro je francuski pisac Rože Marten di Gar (Roger Martindu Gard), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. ("Žan Boroa", "Porodica Tibo" (11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940).

1971. - Predsednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa (Juan Jose Torres Gonzalez) u vojnom udaru oborio je pukovnik Ugo Banser Suares (Hugo Banzer Suarez).

1978. - Umro je predsednik Kenije Džomo Kenijata (Jomo Kenyatta), jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma, predsednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964. šef države.

1991. - Predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov ukinuo je vanredno stanje i smenio članove pučističkog komiteta. Ministar unutrašnjih poslova Boris Pugo izvršio je samoubistvo. Predsednik Rusije Boris Jeljcin dobio je dopunska punomoćja od vanredne sednice Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije.

1991. - Nakon što je 25. juna Hrvatska proglasila nezavisnost od jugoslovenske federacije, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman uputio je pismeni zahtev Predsedništvu SFR Jugoslavije da se JNA povuče u kasarne najkasnije do 31. avgusta.

1995. - Parlament Etiopije je izabrao Negasa Gidadu za šefadržave pod novim imenom Savezna Demokratska Republika Etiopija.

1996. - Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana je neuspešno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

2001. - Umro je britanski astronom i matematičar Fred Hojl(Hoyle), jedan od najvećih naučnika 20. veka. S Tomasom Goldom (Thomas) i Hermanom Bandijem postavio je teoriju o konstantnoj gustoći svemira (steady-state theory, 1948). Pored naučnih dela namenjenih popularizaciji astronomije, pisao je i romane naučne fantastike ("Crni oblak", "A kao Andromeda").

2002. - Slika venecijanskog majstora Ticijana, vredna više od petmiliona funti (7,6 miliona dolara) pronađena je u plastičnoj kesi na ulici u Londonu, sedam godina nakon što je ukradena iz kuće Longlit u zapadnoj Engleskoj.

2003. - U 91 godini umro je Džon Lensdejl (John Lansdale), bivši šef bezbednosne i obaveštajne službe Projekta Menhetn, koji je tokom Drugog svetskog rata, u Los Alamosu (SAD) napravio prvu atomsku bombu.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Ned Avg 22, 2010 6:00 pm
Dogodilo se na današnji dan - 23. avgust

1305. - U Londonu je obešen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.

1514. - Turski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

1754. - Rođen je Luj XVI (Louis), francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. Žirondinski konvent svrgnuo ga je sa prestola, u decembru iste godine osuđen je na smrt pod optužbom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

1775. - Kralj Engleske Džordž II (George) proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.

1821. - Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.

1839. - Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.

1863. - Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.

1864. - Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos (Eleutherios). Kao premijer (1910-33) reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

1912. - Rođen je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji mjuzikla. Uspešno je spajao klasični balet sa modernom igrom ("Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Poziv na igru" i "Helo, Doli!").

1914. - Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1926. - Umro je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki ("Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak", "Mladi radža").

1939. - Ministri inostranih poslova Nemačke i SSSR Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.

1942. - Počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.

1944. - Rumunija je, u Drugom svetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Nemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Nemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku (Ion Antonescu).

1944. - Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.

1945. - Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet "višak" zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

1962. - Američki telekomunikacioni satelit "Telstar" emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

1973. - Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao "Stokholmski sindrom".

1979. - Prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.

1989. - Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.

1990. - Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg SSSR-a.

1992. - Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.

1996. - Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.

1996. - U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.

1999. - Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999. - Umro je marokanski kralj Hasan Drugi (70).

2000. - Avion "erbas A320" kompanije "Galf er" sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.

2001. - Japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejanaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.

2003. - Džon Gogan (John Geoghan), ražalovani bostonski sveštenik i centralna figura u seks skandalu koji je potresao Katoličku crkvu, prebijen je na smrt u zatvoru, u kome je od 2002, kada je osuđen zbog seksualnog zlostavljanja maloletnika.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pon Avg 23, 2010 6:10 pm
Dogodilo se na današnji dan - 24. avgust

79 - U erupciji vulkana Vezuv nestali su rimski gradovi Pompeja, Herkulanum i Stabija, a hiljade ljudi je poginulo. Pompeja je dobro očuvana ispod vulkanskog pepela i lave, pa je ostala kao svedočanstvo o životu i kulturi Rimljana tog vremena.

410 - Vizigotski kralj Alarik ušao je u Rim i nakon tri dana pljačke nastavio ka južnoj Italiji sa namerom da pređe u Afriku, ali je na tom putu umro.

1572 - U noći praznika Svetog Vartolomeja u Parizu je otpočeo pokolj hugenota (francuski protestanti), u kojem je do septembra pobijeno oko 70.000 ljudi širom Francuske. Smatra se da je nalog za pokolje u "Vartolomejskoj noći" dala Katarina Mediči, majka francuskog kralja Šarla IX u dogovoru s papom Grgurom XIII.

1814 - Britanci su u drugom anglo-američkom ratu zauzeli Vašington i spalili i razorili grad.

1872 - Rođen je engleski pisac i karikaturista Maks Birbum, majstor satire i ironije ("Zulejka Dobson", "Božićni venac", "Srećni licemer").

1893 - Požar u južnom delu Čikaga ostavio je bez domova 5.000 ljudi.

1899 - Rođen je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. veka, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u celom svetu ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Devet eseja o Danteu").

1914 - Završena je Cerska bitka u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla vojsku Austrougarske i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu. Stepa Stepanović je dobio čin vojvode.

1922 - Arapske zemlje su na sastanku u Nablusu odbacile odluku Društva naroda da Velikoj Britaniji poveri mandat za Palestinu.

1929 - Rođen je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat, koji se posle dugogodišnje terorističke aktivnosti opredelio za rešavanje palestinsko-izraelskog sukoba pregovorima. Zajedno s Abu DŽihadom osnovao je 1964. Fatah, koji je postao najjača frakcija u okviru PLO. Pet godina kasnije izabran je za predsednika Izvršnog komiteta PLO.

1936 - U staljinističkim čistkama streljan je ruski revolucionar Lav Borisovič Rozenfeld (Kamenjev), pošto je prethodno na montiranom procesu proglašen "neprijateljem naroda". Bio je jedan od glavnih lidera Sovjetske Rusije posle Oktobarske revolucije 1917. Posthumno je rehabilitovan.

1954 - Predsednik Brazila Žetulio Vargas izvršio je samoubistvo tokom teške političke krize u zemlji, do koje je došlo zbog pokušaja ubistva istaknutog opozicionara Karlosa Laserde.

1954 - Predsedik SAD Dvajt Ajzenhauer potpisao je akt o stavljanju van zakona američke Komunističke partije.

1968 - Francuska je izvela prvu probu hidrogenske bombe u južnom Pacifiku i postala peta nuklearna sila u svetu.

1975 - Smrtna presuda šefu grčke vojne hunte Georgiosu Papadopulosu i još dvojici vođa vojnog udara 1967. zamenjena je doživotnom robijom.

1976 - Dvojica sovjetskih kosmonauta su se spustila na Zemlju posle 48 dana provedenih u njenoj orbiti, tokom kojih su u specijalnoj kosmičkoj laboratoriji izveli niz opita.

1989 - Premijer Poljske postao je Tadeuš Mazovjecki, prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od 1940.

1991 - Parlament Ukrajine proglasio je nezavisnost od SSSR.

1991 - Predsednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov dao je ostavku na mesto šefa Komunističke partije i zatražio da Centralni komitet donese odluku o raspuštanju partije osnovane pre 93 godine, koja je u tom trenutku imala 16 miliona članova.

1994 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija postigli su sporazum da Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali dobiju autonomiju u oblastima obrazovanja, zdravstva, poreske politike, socijalne zaštite i turizma.

1998 - Hiljade angolskih vojnika ušlo je u Kongo da pomogne trupama predsednika Lorana Kabile u borbi protiv pobunjenika predvođenih pripadnicima plemena Tutsi.

2003 - Umro je Vilfred Teziger, čovek koji je prešao pustinje Arabije na kamili i ucrtao na mape kretanja Maršanskih Arapa u Iraku.

2004 - U svojoj bazi, Gvantanamo Bej na Kubi, SAD su formirale svoj prvi sud za ratne zločine od Drugog svetskog rata i formalno optužile Salima Ahmeda Hamdana, Jermenca, koji je navodno bio vozač Osame bin Ladena, za saučesništvo u ubistvima i terorističkim akcijama.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Uto Avg 24, 2010 5:34 pm
Dogodilo se na današnji dan - 25. avgust

325 - U Nikeji je završen Prvi vaseljenski crkveni sabor, koji je sazvao rimski car Konstantin Veliki. Nikejski sabor osudio je različite jeresi, posebno aleksandrijskog sveštenika Arija, uspostavio doktrinu o "svetom trojstvu" i reformisao Julijanski kalendar.

1270 - Umro je francuski kralj Luj IX, koji je tokom vladavine od 1226. ojačao dotad slabu kraljevsku vlast i predvodio Šesti i Sedmi krstaški rat.

1530 - Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni. Nadimak Grozni dobio je zbog grubog načina na kojim je suzbijao samovolju boljara. Osnovao je grad Arhangelsk i pripojio Sibir Rusiji, a za njegove vladavine počela je da radi prva štamparija u Rusiji (1553).

1718 - Francuski iseljenici u Americi, u Luizijani su osnovali grad Nju Orleans, po francuskom vojvodi od Orleana.

1744 - Rođen je nemački pisac, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid von Herder. Svojim delom uticao je na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pesmama" uvrstio je i četiri srpske narodne pesme među kojima je "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.

1819 - Rođen je američki detektiv škotskog porekla Alen Pinkerton, koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju "Pinkerton".

1822 - Umro je engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel. Otkrio je 1781. planetu Uran, što mu je obezbedilo članstvo, a potom i položaj predsednika u Londonskom kraljevskom društvu.

1825 - Urugvaj je objavio nezavisnost od Španije.

1839 - U Užicu je osnovana gimnazija. Tu gimnaziju pohađali suneki od prvaka socijalističkog pokreta u Srbiji krajem XIX i početkom XX veka, Radovan Dragović, Dimitrije Tucović i Dušan Popović i druge istaknute ličnosti kao što su Ljubomir Davidović i Milan Predić.

1842 - U Kragujevcu su ustavobranitelji predvođeni Tomom Vučićem Perišićem podigli bunu seljaka nezadovoljnih povećanjem poreza i oborili sa vlasti kneza Mihaila Obrenovića. Vučić je potom, kao "predvoditelj naroda", u Beogradu za kneza proglasio Aleksandra Karađorđevića. Mihailo Obrenović ponovo je bio knez Srbije od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku.

1867 - Umro je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1883. dva osnovna zakona elektrolize.

1875 - Kapetan Metju Veb je postao prvi čovek koji je preplivao kanal Lamanš.

1900 - Umro je nemački filozof poljskog porekla Fridrih Niče. Otac nihilizma, filozofije života bez svrhe i značaja, umro je mentalno bolestan i paralizovan od sifilisa. Njegovo delo značajno je uticalo na filozofiju XIX i XX veka ("Tako je govorio Zaratustra", "S onu stranu dobra i zla", "Volja za moć", "Slučaj Vagner", "Sumrak idola", "Antihrist", "Ljudsko, odviše ljudsko").

1921 - SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje dveju država u Prvom svetskom rata.

1930 - Rođen je škotski filmski glumac Šon Koneri koji se proslavio filmovima o tajnom agentu Džejmsu Bondu snimanim prema pričama engleskog pisca Jana Fleminga.

1940 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu bacilo prve bombe na Berlin. Do završetka rata 1945. na Berlin je palo oko 80.000 tona savezničkih bombi.

1944 - Savezničke snage su oslobodile Pariz u Drugom svetskom ratu.

1961 - Predsednik Brazila Žanio Kvardos je posle samo sedam meseci na tom položaju neočekivano podneo ostavku, navodeći kao razlog neidentifikovane "okultne snage".

1964 - Kenet Kaunda je postao prvi predsednik Zambije.

1965 - Snežna lavina koja se sručila s glečera u švajcarskim Alpima zatrpala je 108 ljudi.

1972 - Kina je prvi put upotrebila veto u Savetu bezbednosti UN i usprotivila se prijemu Bangladeša u svetsku organizaciju.

1989 - Posle 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara, američki vasionski brod bez ljudske posade "Vojadžer 2" dospeo je do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tela.

1999 - Na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala za zločine protiv čovečnosti, u Beču je uhapšen načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske general-pukovnik Momir Talić. Uhapšen je u sali u kojoj je u toku bio seminar o vojnoj doktrini.

2000 - U Beogradu je nestao Ivan Stambolić, bivši predsednik Predsedništva Srbije, blizak prijatelj predsednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića krajem osamdesetih kada je Milošević počinjao svoju političku karijeru, a potom jedan od njegovih najvećih kritičara. Telo ubijenog Stambolića pronađeno je 28.marta 2003. godine na Fruškoj Gori.

2001 - Mete-Marit Tjesem Hojbi, samohrana majka i bivša kelnerica, udala se u Oslu za norveškog prestolonaslednika, princa Hakona.

2003 - U Ruandi su održani prvi višestranački predsednički izbori od sticanja nezavisnosti 1962. i skoro deset godina od genocida u toj zemlji u kojem je život izgubilo više stotina hiljada ljudi. Na tim izborima pobedio je dotadašnji predsednik Ruande Pol Kagame (bivši vođa pobune plemena Tutsi).

2003 - U eksploziji dva automobila bombe u Bombaju, finansijskom centru Indije, poginulo je 52, a povređeno najmanje 150 osoba.

2004 - Južnoafrička policija uhapsila je Marka Tačera, sina bivše britanske premijerke Margaret Tačer, zbog sumnje da je umešan u puč u Ekvatorijalnoj Gvineji. U dogovoru sa tužiocima Tačer je priznao krivicu, nakon čega je osuđen na četiri godine uslovno i 500.000 dolara kazne, čime je izbegao zatvor.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sre Avg 25, 2010 6:33 pm
Dogodilo se na današnji dan - 26. avgust

55. - p.n.e. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar (Caius Iulius Caesar) iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

1576. - Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Veccelli). Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse ("Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa").

1664. - Umro je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco, Zurbaran), jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.

1770. - Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najznačajniji i najuticajniji predstavnik nemačke idealističke filozofije ("Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije").

1789. - Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.

1813. - U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

1828. - Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončawa rata između Brazila i Argentine.

1884. - Rođen je američki filmski producent poreklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš (Shmuel Gelbfisz), poznat kao Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".

1890. - Rođen je američki slikar i fotograf Emanuel Radinski (Emmanuel), poznat kao Men Rej (Man Ray), koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom (Marcel Duchamp) osnovao dadaizam.

1907. - Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zgradu parlamenta u Beogradu po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Gradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasedanje skupštine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936.

1908. - Rođen je američki državnik Lindon Bejnz Džonson (Lyndon Baines Johnson), potpredsednik SAD od 1960, predsednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija (John Kennedy). Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsednika, pošto je pobedio republikanca Barija Morisa Goldvotera (Barry Morris Goldwater).

1910. - U Skoplju je rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim (posebno gubavcima) u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.

1916. - Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1920. - Prvi put je ženama dato pravo glasa u SAD.

1921. - Velika Britanija je postavila Fejsala (Faisal), sina Šerifa Huseina (Sherif Hussein), vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

1928. - U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rešavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rešavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

1940. - Britanska avijacija bombardovala Berlin po prvi put u Drugom svetskom ratu.

1945. - Američke trupe su na kraju Drugog svetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

1946. - Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

1975. - U zatočeništvu je umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I (Selassie), koji je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut je u vojnom udaru 1974. Postoje sumnje da je ubijen nekoliko dana pre nego što je zvanično objavljena njegova smrt.

1981. - Vasionska sonda Vojadžer (Voyager) prošla najbližu tačku do planete Saturn, na svom putovanju ka planeti Uran.

1990. - SAD su proterale 36 od 55 službenika ambasade Iraka u Vašingtonu.

1991. - Moldavija je proglasila nezavisnost od SSSR.

1992. - U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

1995. - Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.

1999. - Umro je Helder Kamara (Helder Camara), bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

2000. - U Moskvi je u požaru izgoreo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

2001. - U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

2002. - Sud u Tokiju doneo je odluku kojom se priznaje da je Japan tokom II svetskog rata bio umešan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.

2004. - Vrhovni sud u Čileu odlučio je da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu (Pinochet), u sklopu istrage o Planu Kondor (programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980. likvidirani njihovi politički protivnici). Pinoče je bio na vlasti 17 godina.
bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Pet Avg 27, 2010 5:33 pm
Dogodilo se na današnji dan - 28. avgust

Na današnji dan - Page 22 Velikagospojina18
- Danas je hrišćanski praznik Velika Gospojina, odnosno Uspenje Presvete Bogorodice. Marija je posle rođenja Isusa Hrista živela 48 godina, a prema hrišćanskim knjigama, na dan njene smrti sišao je s neba Hristos i pozvao je k sebi. Trećeg dana posle sahrane, aposotol Toma otvorio je njen grob, ali u njemu nije bilo tela, što je značilo da se "uspela na nebo". Među pravoslavnim Srbima, taj dan se praznuje kao krsno ime nekih rodova, zavetni dan nekih naselja, a negde se održavaju litije. Na Veliku Gospojinu se beru lekovite trave i odlazi na izvore koji imaju lekovito dejstvo.

1749. - Rođen je Johan Volfgang fon Gete, najveći nemački pesnik i jedan od najvećih pesnika u svetskoj književnosti. Pripada nemačkoj klasici. Liberalnih pogleda, humanista po ubeđenju, delao je svestrano, bavio se i prirodnim naukama i slikarstvom. Dela: "Faust", "Herman i Doroteja", "Poezija i stvarnost", "Godine učenja Vilhelma Majstera", "Godine putovanja Vilhelma Majstera"... Preveo je na nemački "Hasanaginicu" u desetercu i još neke naše narodne pesme. Poznavao se sa Vukom Karadžićem i pisao je oduševljene prikaze o našoj narodnoj poeziji.
Na današnji dan - Page 22 Gete


1813. - Od rana u bici na Deligradu, umro je srpski junak iz Prvog srpskog ustanka, Jovan Kursula, megdandžija opevan u narodnim pesmama. U nizu bitaka istakao se junaštvom, posebno u boju na Crnom vrhu 1809, kad su Turci pod komandom Alije Gušanca pokušali da prodru u Gružu i Jasenicu, i u septembru 1810. na Varvarinskom polju, kad je junaštvom zadivio i Turke i ruske dobrovoljce koji su se borili na strani Srba.
Na današnji dan - Page 22 KursulavelikaNa današnji dan - Page 22 Kursulaiarapin


1910. - Na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju, kneževina Crna Gora proglašena je kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.

1919. - Reformističke sindikalne vođe evropskih zemalja i Amerike sazvale su Kongres na kojem je stvoreno Međunarodno ujedinjenje sindikata, kasnije nazvano Amsterdamska sindikalna internacionala.

1960. - Umro je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, uređivao je više časopisa, od kojih je najznačajniji "Misao". Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama, "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj, pobunu i osećanje smrti. Kasniji stihovi misaono su složeniji, ali i u njima preovladava rezignacija. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog - posebno su vrsni njegovi prevodi dela Vilijama Šekspira. Ostala dela: zbirke pesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".
Na današnji dan - Page 22 Simapandurovic


1991. - Umro je bivši patrijarh srpski German (svetovno ime Hranislav Đorić pre nego što se 1951. zamonašio u Studenici), koji je u vreme komunističke diktature Josipa Broza bio na čelu Srpske pravoslavne crkve, u jednom od najtegobnijih perioda njene duge istorije. Bogoslovski fakultet studirao je u Beogradu, a prava u Parizu. Posle smrti patrijarha Vikentija 1958, izabran je za crkvenog poglavara. Zbog teške bolesti, 2. decembra 1990. na njegovo mesto izabran je patrijarh Pavle.
Na današnji dan - Page 22 Patijarhgeman


1996. - Formalno su se razveli engleski princ Čarls i princeza Dajana. Gotovo milijardu gledalaca u preko 70 zemalja sveta pratilo je 29. jula 1981. "venčanje veka" engleskog prestolonaslednika princa Čarlsa i mlade učiteljice lejdi Dajane Spenser. Par je dobio 1982. sina, princa Vilijama, a 1984. i princa Harija. Godine 1992, objavili su svoj razlaz, a formalno su se razveli tek nakon odobrenja kraljice Elizabete, upravo na današnji dan. Iako je posle razvoda Lejdi Di ostala bez titule kraljevskog veličanstva, u narodu je uživala veliku popularnost i bila poznata kao "kraljica srca". Poginula je 31. avgusta 1997. u saobraćajnoj nesreći u Parizu.
Na današnji dan - Page 22 Dajanaiarls

bezobradjanka
bezobradjanka
Ženski
Ribe Peto
Datum rođenja : 11.03.1969
Godina : 55
Lokacija : bg
Raspoloženje : uvek
Datum upisa : 26.07.2010

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Sub Avg 28, 2010 5:38 pm
Dogodilo se na današnji dan - 29. avgust

1521. - Turci su pod komandom sultana Sulejmana II, posle dvomesečne opsade, prvi put osvojili Beograd. Potom su silom iselili većinu stanovnika i grad temeljno opljačkali, odnevši u Carigrad mnoge kulturne i istorijske vrednosti.

1526. - Turci predvođeni sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, pobedili su u bici kod Mohača Mađare.

1533. - Španci su ubili poslednjeg kralj Inka - Atahualpa. Njegova smrt označila je kraj 300 godina stare civilizacije Inka. Visoko u Andima u Peruu, Inke su se bavili pretežno zemljoradnjom. Kultura im je bila na stupnju bakarno-bronzanog doba. Religija se sastojala u obožavanju Sunca, a kalendar je bio urađen na bazi sunčane godine.Ostavili su za sobom mnoge umetničke spomenike, gradili su utvrđenja, palate i hramove, a najveće majstorstvo pokazali su u izradi vaza od pečene zemlje (koje su često imale ljudski oblik i bile kolorisane vrlo živim bojama) i u izradi tkanina i sitnijih predmeta u zlatu.
Na današnji dan - Page 22 Atahualpa

1632. - Rođen je Džon Lok, engleski filozof, osnivač empirizma, poznat u istoriji filozofije po odricanju urođenih ideja (Nihil est in intellectu quod non fuerit in sensu). Glavno delo: "Ogled o ljudskom razumu".
Na današnji dan - Page 22 Donlok

1758. - U SAD-u je napravljen prvi rezervat za Indijance.

1915. - Rođena je Ingrid Bergman, švedska filmska i pozorišna glumica izuzetnih umetničkih kvaliteta. Počela je u švedskom filmu i pozorištu, ali se proslavila u SAD-u. Ostaje upamćena po filmovima "Kazablanka", "Trijumfalna kapija", "Anastazija", "Stromboli"... Za ulogu u filmu "Plinsko svetlo" dobila je Oskara 1944. godine. Umrla je na svoj 67. rođendan.
Na današnji dan - Page 22 Ingridbergman1Na današnji dan - Page 22 Ingridbergman2Na današnji dan - Page 22 Ingridbergman3Na današnji dan - Page 22 Ingridbergman4

1944. - Na zahtev izbegličke jugoslovenske vlade, koja je to učinila pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, kralj Jugoslavije Petar II Karađorđević je u Drugom svetskom ratu oduzeo komandu Draži Mihailoviću i priznao maršala Josipa Broza (Tito) za jedinog vođu jugoslovenskih snaga otpora nacističkom okupatoru.
Na današnji dan - Page 22 DraaNa današnji dan - Page 22 Draa2..........................................Na današnji dan - Page 22 TitoqNa današnji dan - Page 22 Tito2q

1949. - Sovjetski Savez izveo je probu svoje prve atomske bombe u Kazahstanu. Sovjetski naučnici su za potrebe probe konstruisali mostove, zgrade i razne druge civilne objekte u koje su smestili životinje. Po jačini, ova eksplozija bila je jednaka prvoj američkoj atomskoj eksploziji nazvanoj "Trinity".

1964. - Kompanija Volt Dizni izbacila je film "Meri Popins".
Na današnji dan - Page 22 Meripopins

1995. - Rukovodstva Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije za mirovne pregovore, s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem na čelu.


Sponsored content

Na današnji dan - Page 22 Empty Re: Na današnji dan

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu