Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Istorija dijamanata Empty Istorija dijamanata

Pet Maj 07, 2010 1:44 pm
Francuski kralj Luj IX je u 13. veku kraljevskim aktom ozvaničio dijamante kao izuzetnu retkost i vrednost i uneo ih u svoju riznicu. U narednih 100 godina, dijamanti se pojavljuju u posedu ne samo pripadnika kraljevske porodice, već i kod visoke evropske aristokratije, a do 17. veka i kod najbogatijih trgovaca.

U evropskom juvelirstvu dijamanti postaju sve prisutniji u 13. veku, uglavnom u kompoziciji sa prirodnim zlatom i biserima. Veruje se da je prva zanatska obrada dijamanata počela u Veneciji oko 1330.godine. Do kraja veka preneta je i u Pariz.

Iz 15. veka sačuvana je i prva tehnička dokumentacija o sečenju i brušenju dijamanata. Međutim, sve do 17. veka vladao je tabu, poreklom iz Indije, prema kome je zabranjeno narušavanje prirodne strukture dijamanta zbog verovanja da se time umanjuje njihova magijska moć. Sa njihovom sve većom primenom u juvelirstvu ovaj tabu je nestao istovremeno u Evropi i Indiji.

Razvojem obrade dijamanata, odnosno njihovim sečenjem i poliranjem, koji su povećavali njihovu lepotu i sjaj, briljiranje, došlo je do još veće primene u juvelirstvu.

Otkrivanjem novih nalazišta U Indiji i Braziu i krupnijih komada u 18. veku fascinacija dijamantima postaje enormna i neprestano traje.Međutim, slobodno se može reći da prava istorija dijamanata počinje sa pojavom De Birsa. Priča o dijamantima je u suštini priča o De Birsu.

Ta priča počinje 1886. godine na obali Narandžaste reke u Južnoj Africi.Prema legendi, Jakov Erazmo sin farmera igrao sa šljunkom i opazio je kamenčić koji je bljeskao na zracima sunca koji su se probijali kroz krošnju drveta. Dečak je pokupio sjajni kamičak i poklonio ga svojoj malđoj sestri. Prema priči ovaj kamenčić je predstavljao prvo otkriće dijamanata u Africi. Kamen je dobio ime Eureka, težak je 10.73 karata i danas se čuva u muzeju rudnika Kimberli u Južnoj Africi.

Međutim, pravu dijamantsku groznicu izazvao je 1889.god. pronalazak pastira, koji je čuvao ovce pored Narandžaste reke.Kamen je nazvan Zvezda južne Afrike ( The Star of South Africa) i bio je težak 83,50 karata. Šalk van Nikerk ,kolekcionar neobičnog kamenja kupio je dragulj neprocenjive vrednosti za 500 ovaca, 10 goveda i jednog konja.

Među avanturistima koji su sa svih strana sveta hrlili u Južnu Afriku tragajući za bogastvom i srećom bili su i dvojica Engleza Sesil Rodez i Barni Barnato,koji postaju glavni rivali u otimačini za posedima bogatim dijamantima. Do 1887. godine Barnato je imao dominantnu poziciju u rudniku Kimberli. U međuvremenu Rodez uspeva da preuzme kontrolni paket akcija Kimberlija i postaje suvlasnik rudnika De Birs sa Čarlsom Rudom.Oba rudnika nalazila su se na posedu Johana i Nikolasa De Birs ,koju su talična braća farmeri prodali za 6.300,00 funti. Naravno, bili su presrećni jer su 11 godina ranije kupili farmu za samo 50 funti.

Beskrupulozni Rodez je privolio Barnata na integraciju dva rudnika i tako 1888. godine nastaje legendarni De Birs ltd.Kompanija je iskopane dijamante prodavala Londonskoj uniji za dijamanate koja ih je dalje distribuirala u evropske centre za obradu, pre svega u Antverpen u Belgiji.Tako počinje savremena era dijamanata.

Proći će 14 godina pre nego što je na scenu stupio ser Ernest Openhajmer .On je kupio Londonsku uniju dijamanata ,a 1929. je preuzeo kontrolu nad De Birsom. Ser Openhajmer je napravio i vodio koncept kontrolisane i centralizovane prodaje dijamanata poznat kao Central Selling Organisation.Polazeći od istog cilja godine 1934. formirao je takođe Diamond Trading Co. u Londonu i Kimberliju.

Njegov sin Hari Openhajmer je napravio revoluciju u marketingu i prodaji dijamanata. Do tada je vladalo uverenje da bi mistika dijamanata nestala ako bi se reklamirali i da bi to dovelo do pada njihove vrednosti.On je angažovao advetrajzing kompaniju N.W. Ajer 1939. godine. Rezultat kampanje je bio više nego očekivan, stvoren je kulturni imperativ da je prsten sa dijamantom nezamenljiv u ceremoniji veridbe. To je dalo ogroman podstrek juvelirskoj manifakturi i trgovini dijamantima , pre svega u USA, najbogatijoj zemlji sveta.

Na ograničenom srpskom tržištu dijamantima i drugim dragim kamenjem ,kada se ceremonija veridbe pod uticajem zapadne kulture i kod nas počinje da simbolizuje vereničkim prstenjem sa dijamantima i drugim dragim kamenjem, Rapaport Jewerly je nastupio sa sloganom „Ako ste stvarno rešeni da preostali deo života provedete zajedno- onda nema kompromisa“.

Frensis Geret pisac marketinških slogana (copiwriter) je lansirao do danas najpoznatiji slogan (A diamond is forever) „dijamant je zauvek“. Razvojem pop kulture pedesetih koja se formirala pod uticajem holivudske industrije filma i hilivudske estetike De Birs dobija besplatne reklame neprocenjive marketinške vrednosti.U filmu „Muškarci više vole plavuše“ Merlin Monro peva pesmu „Dijamanti su devojci najbolji prijatelj “i tako se formira jedan sasvim novi svetonazor, najmoćnija ideologija dvadesetog veka.

Pisac Jan Fleming je 1956. uzeo za naslov svog romana o Džejms Bondu De Birsov slogan „Diamonds are forever“ , koji je 1971. ekranizovan i postao svetski hit, kao i istoimena pesma Širli Besi.

Krajem devedesetih , razvojem interneta,dolazi do novog trenda na tržištu dijamanata. Blu Nil i dr. počinju prodaju dijamanata preko interneta sa otvorenim cenama i svim popratnim informacijama. Na taj način kupci suvereno ulaze u kupovinu dijamanata, naoružani znanjem i informacijama.

Prateći modne i poslovne trendove u svetu Rapaport Jewerly među prvima istupa na internetu sa otvorenim cenama dijamantskog nakita i njegovim karakteristikama. Pored toga, korisnicima interneta se pruža obilje korisnih i zanimljivih informacija iz sveta modne juvelirske industrije i sa svetskog tržišta dijamanata i nakita.

Odgovarajući na izazov internet ere i prodaje dijamanata preko interneta De Birs je u maju 2006. godine objavio listu od 93 sajtholdera na svom veb sajtu.Sajtholderi su kompanije koje su ovlaštene i potvrđene od DCT, odnosno Diamond Trading Company, kao njihovi trgovci dijamanata. Kao što je poznato DTC je pod kontrolom De Birsa. Na taj način De Birs i dalje suvereno kontroliše cene dijamanta na svetskom tržištu.

U biznisu sa dijamantima danas se u svetu obrće oko 60 milijardi dolara godišnje. Najveći rudnici dijamanata u svetu danas su u Bocvani, Australiji, Rusiji, Kongu , Južnoj Africi, Kanadi,Namibiji i Angoli.Ukupno 98 odsto.

De Birs, koji je nekada kontrolisao oko 90 odsto tržišta dijamanata u svetu i dalje je neprikosnoven lider, pre svega u rudnicima i kontroli tržišta neobrađenih dijamanata, ali ne više tako predominantan, oko 55 odsto. U decembru 2004. De Birs je obnovio koncesiju na rudnike u Bocvani na još 25 godina i time zadržao vodeću poziciju. Zahvaljujući trgovačkom ugovoru sa ruskom Alrosom, koja eksploatiše ogromna nalazišta u Jakutiji, De Birs danas kontroliše oko 65 odsto svetskog tržišta neobrađenih dijamanata. Monopol De Birsa i Alrose ozbiljno ugrožava opstank i profit srednjih i malih proizvođača i trgovaca dijamantima i nakitom.

Poslovna politika De Birsa je najbolji obrazac kako se decenijama može opstati i ostati dominantan na ćudljivom svetskom tržištu zahvaljujući ne samo moći prilagođavanja promenama, već i stvaranju novih potreba kupaca dijamanata. Odskora De Birs je zajedno sa LVMH (Moet Henessy Luis Vitton) nastupio i kao kreator i maloprodavac nakita otvarajući reprezentativne prodavnice u glavnim svetskim centrima .

De Birs kontinuirano napada tržište nakita inventivnim i moćnim kampanjama stvarajući nove standarde i razloge za kupovinu dijamanata i dijamantskog nakita. Danas mu na ruku ide stvaranje novih tržišta, u zemljama nekadašnje Istočne Evrope, Rusiji, Indiji i pre svega Kini. Zbog novih tržišta i povećanja broja potencijalnih kupaca realno je očekivati da će cena dijamanata i dalje ne samo pratiti rast inflacije u svetu, već i rasti iznad inflacije.

Marketing De Birsa se do ovoga milenijuma fundirao na vezi muškarca i žene,njihovim emocijama i mogućnostima.Fantastika plastičnog novca, kreditnih kartica bila je veliki akcelerator povećanja broja onih koji su mogli da svoju vezu simbolički ozvaniče prstenjem sa dijamantima i drugim draguljima.

Novi milenijum doneo je i novi fenomen, uspešne i nezavisne žene, koja se ne ustručava da sama sebi kupuje dijamante i prstenje sa dragim kamenjem i da to javno kaže. Budući da se radi o ženama koje kupujući sebi dijamantski nakit ne žele samo da potvrde svoj status i dobiju odgovarajuću vrednost dragulja, već i da budu u toku modnih trendova, Rapaport Jewelry nudi široki spektar raskošnog prstenja sa dijamantima i drugim dragim i poludragim kamenjem koji se danas u svetskim centrima mode promoviše kao „right hand ring“ ,odnosno prsten za desnu ruku. Ovo prstenje raznobojnog kamenja i dijamanata odražava, pre svega personalitet žene koja ga nosi.
Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu