Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:33 pm
Dejvid Gaskojn Gaskojn1

Dejvid Gaskojn (David Gascoyne, 1916-2001) je po mnogo čemu apartna pojava u modernoj engleskoj poeziji. Rođen je u Harou, Midlseks. Prvu zbirku poezije objavljuje 1932. godine, sa svega šesnaest godina, a već naredne godine štampa i prvi roman. Veću neobičnost od ovih podataka predstavlja činjenica da se njegove prve dve knjige i danas u nekim književnim krugovima karakterišu kao iznenađujuće zrela literarna dostignuća za jednog adolescenta. Kasnije zbirke Čovekov život je u njegovom mesu (1937) i Helderlinovo ludilo (1938) pozicioniraju ga kao jednog od originalnijih poetskih glasova u Engleskoj 30-ih godina.
Navedene dve knjige, kao i esej Kratak pregled nadrealizma (1935) svedoče i o tome da buka evropskih međuratnih avangardnih pokreta nije ostala bez ikakvog odjeka na ostrvu. Gaskojn je, manje-više, jedini priznati engleski pesnik koji je pisao u ključu nadrealizma i koji je bio inspirisan pesnicima nadrealistima, što je osobenost po kojoj je danas možda i najpoznatiji.
Naravno, ovo se može izjaviti sasvim uslovno, pošto je i Gaskojn, kao i većina drugih nadrealista u kasnijim knjigama napuštao doslovne postulate ovog pokreta u svom stvaralaštvu, a kako ćemo videti kasnije, pitanje doslovnosti tih postulata u Gaskojnovom delu se odnosi i na sam nadrealistički period njegovog stvaranja. No, tih godina Gaskojn je svakako bio blizak nadrealizmu, ne samo po pesničkom stvaralaštvu, već i po angažmanu kroz pisanje teoretskih tekstova o tom pokretu, a iznad svega po prevođenju poezije nadrealističkih pesnika na engleski jezik.
U godinama pre Drugog svetskog rata živeo je u Parizu gde se upoznao sa Bretonom, Elijarom i Žan Žuvom (koji je ostavio naročito veliki uticaj na Gaskojnovu poeziju), kao i sa slikarima Dalijem i Ernstom. Iz tih poznanstava su nastali prevodi ovih autora od kojih se mnogi i danas preštampavaju u Engleskoj. Navedeni period u životu pesnika obeležava i njegov politički angažman na strani levice koji je rezultirao učlanjenjem u Komunističku partiju Velike Britanije.
Dakle, i u ovom segmentu svoje društvene aktivnosti Gaskojn sledi obrazac ponašanja francuskih pesnika koje je prevodio. Ipak, nedugo po učlanjenju biva razočaran i povlači se iz politike. Posle Drugog svetskog rata koji je proveo u domovini, Gaskojn opet odlazi u Francusku. Tamo neko vreme živi, da bi se nakon nervnog sloma ponovo vratio u Englesku. Posle tog događaja Gaskojn malo piše i objavljuje, a prisutan je uglavnom kroz re-izdanja svojih pesama.
U posleratnim godinama Gaskojn se kroz malobrojne objavljene zbirke lagano udaljava od avangardnih stremljenja dominantnih u njegovom dotadašnjem pesničkom opusu. Tada u njegovim pesmama maha uzima metafizička, misaona pa čak i religijska tematika. Nakon decenija povučenog života ispunjenih tek ponekim javnim čitanjem sopstvene poezije, Dejvid Gaskojn umire 2001. godine, u bolnici na Ostrvu Vajt u Engleskoj.
Recepcija poezije ovog pesnika u Engleskoj nikada nije bila na veoma visokom nivou i tu činjenicu ne mogu promeniti ni šest izdanja njegovih Sabranih pesama koje je objavio Oxford University Press.
Najveću pažnju od pojedinačnih zbirki privukle su Pesme 1937-1942, u kojima je već vidljiva težnja ka drugačijim, pre svega religioznijim razmišljanjima. Međutim, i pored izvesnog uspeha navedene zbirke, u posleratnim godinama, godinama dominacije Vistana Hju Odna na jednoj i Dilena Tomasa na drugoj strani engleske pesničke scene, on je praktično bio na njenoj margini. Izvesni povratak modernističkim strujanjima u engleskoj poeziji kroz veoma širok i nedovoljno definisan pokret British Poetry Revival ponovo u određenoj meri skreće pažnju i na Gaskojna. British Poetry Revival nastaje tih godina kao protivteža racionalističkoj i konkretnijoj poeziji pokreta The Movement kojem su, između ostalih, pripadali i Filip Larkin i Tom Gan.
Na srpskom jeziku, Gaskojn je sa tri pesme zastupljen u Antologiji savremene engleske poezije koju su 1957. godine priredili Svetozar Brkić i Miodrag Pavlović, a sa dve pesme u Antologiji engleske poezije koju je 1992. godine priredio Srba Mitrović. Ivan V. Lalić je 1993. godine preveo i priredio izabrane pesme Dejvida Gaskojna u zajedničkom izdanju Cicera, Pisma i Matice srpske, što je jedina knjiga poezije ovog pesnika na srpskom jeziku. Za nas je zanimljiv podatak da je Dejvid Gaskojn 1986. godine bio gost Beograda u okviru Međunarodnih susreta pisaca. Godine 1996. francusko Ministarstvo kulture proglasilo je Gaskojna Vitezom reda umetnosti i literature zbog životnog doprinosa francuskoj književnosti.
U nadrealističkoj fazi poezije Dejvida Gaskojna, iz koje je većim delom i sačinjen kratki izbor koji je dat posle ovog teksta, prisutno je veliko bogatstvo izražajnih mogućnosti i tema. Imajući u vidu neke metode nadrealističkog pristupa nastajanju teksta u koje spadaju automatsko pisanje i forsiranje nesvesnog, Gaskojna bismo pre mogli nazvati izdankom magijskog realizma u poeziji, ako uopšte pristanemo na bilo kakve vrste nezahvalnih klasifikacija. Naravno, sasvim uslovno jer je navedeni pravac karakterističan za prozu i pogotovo slikarstvo.
U ovom kratkom izboru, Gaskojn je možda najbliži nadrealističkom pristupu u pesmi Kockaste kupole. Oneobičavanje kod Gaskojna potiče, pomalo paradoksalno, od nelogičnosti odnosa uspostavljenih između jasno i logično formiranih pesničkih slika. Dakle, slike su logično oformljene, ali rezultati njihove međusobne relacije su nelogični i stvaraju nove pesničke slike. Taj postupak je sličan postupku koji su Dali, Magrit, Ernst i Tangi koristili stvarajući svoje likovne radove, i ta sličnost uopšte nije slučajna, naročito kada se pogledaju nazivi Gaskojnovih pesama iz ovog perioda. Pogotovo su interesantni njegovi pesnički pokušaju da u reči „prevede“ slike ovih slikara kroz njihovo svojevrsno „prepričavanje“, bilo da je ono rađeno po već postojećim slikama, bilo u mašti pesnika koja stvara prikaze karakteristične za svakog likovnog autora ponaosob.
U tu vrstu pesama spadaju pesme Salvador Dali, Iv Tangi i naročito Ta slika- Reneu Magritu. Navedeno bogatstvo tema i izražajnih mogućnosti se oličava i u ljubavnim i donekle angažovanim stihovima zaodenutim u pomenutu magijsku atmosferu. Neodoljiva asocijacija na Evropu zahvaćenu Drugim svetskim ratom evidentna je kroz blagu ironiju u pesmi Sneg u Evropi, putem predstavljanja vatrom zahvaćene Evrope kao zaleđenog kontinenta.
Sa druge strane, pesnik nije imun ni na naivnu zapitanost i patos kao u prvoj strofi pesme Stalna zima nikad saznata. U pokušajima ljubavnih stihova Gaskojn donekle podseća na jednog Elijara što je naročito vidljivo u pesmi Kavez. Kroz ovaj kratki izbor iz Gaskojnove poezije posebno je uočljivo da je on pesnik jednostavnog i neposrednog jezika koji svoje poverenje ne polaže u zvučnost pojedinačne reči, već se koncentriše na viši nivo grupisanja, stvarajući neobične prizore nečim što bismo mogli nazvati običnim rečima, ako takve uopšte postoje.
Sublimirajući, ponekad veoma uspešno, bogata iskustva nadrealizma i sopstvene poetike, razvijene kasnije na nekim drugim osnovama, Dejvid Gaskojn je stvorio neveliko, ali zanimljivo i kvalitetno delo, nekarakteristično za modernu englesku poeziju i time svakako obezbedio svom delu mesto u jednoj sveopštoj borhesovskoj biblioteci u kojoj bi bio sadržan duh literature.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:33 pm
Orfej u podzemnom svetu

Zavese od stene
I suze od kamena,
Mokro lišće u visokoj pukotini neba:
Draperije sa jedne na drugu stranu
Povučene krutim rukama.

A on je došao držeći skrhanu liru,
Noseći plavo kraljevsko ruho,
Gledajući kroz oči kao kroz rupe na paravanu;
I daleko more jedva da se čulo,
S vremena na vreme, u naglom naletu vetra,
Kao slomljena pesma

S vremena na vreme, iz njegovog sna,
Kroz poluotvorene usne,
Bežale su smetene reči koje pokušavaju da ispričaju
Priču o njegovoj svetloj noći
I njegovom krilima osenčenom danu
Lelujavim letovima misli ispod sunca
Iznad ostrva mora
I svih pustinja, svih pašnjaka, svih polja
Rastrojene tuđe zemlje.

On spava sa slomljenom lirom među rukama,
A oko njegovog sna su povučene
Krute draperije, suze i mokro lišće,
Hladne kamene zavese što skrivaju nebo bez dna.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:34 pm
Sneg u Evropi

Od svog dremeža Evropljani su ispredali
Guste snove: smiraji, čuda, svetlucavi bljesak
Novog zlatnog doba; ali nisu mogli zadržati
Okomito belo breme koje je sinoć palo
I od njihovog kontinenta stvorilo prazninu.

Pssst, kaže jednoličnost snega
Ural i Jura* sada ponovo spajaju
Najudaljenije arktičke pustoši. Sve je jedno;
Potpuna monotonija: doline, planine; sela, gradovi:
Konture i granice ne prikazuju se više.

Ratne zastave neko vreme vise bezbojne;
Ponoćna tačka mržnjenja sada fingira primirje
Među znakovima i godišnjim dobima, i briše
Svaku pucnjavu i plač. Ali kad velika jugovina dođe,
Kako će crven biti sneg koji se topi, kako glasni bubnjevi!

*Jura - ostrvo na zapadu Škotske (prim.prev.)
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:34 pm
Kavez

U budnoj noći
Šume su prestale da rastu
Ljušture slušaju
Senke u barama postaju sive
Biseri nestaju u senkama
I ja se vraćam tebi

Tvoje je lice ocrtano na brojčaniku sata,
Moje ruke su pod tvojom kosom
I ako vreme koje ti pokazuješ oslobađa ptice
I ako one odleću ka šumi
Sat više neće biti naš

Naš je ukrašeni kavez za ptice
Do vrha napunjena čaša vode
Predgovor za knjigu
I svi satovi kucaju
Pokreću se sve tamne sobe
Ogoljeni su svi nervi vazduha.

Jednom odleteo
Pernati sat se neće vratiti
I ja ću otići.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:34 pm
Kraj je blizu početka

Da rekao si dovoljno za sada
Biće dosta čipke kasnije
Dosta električne vune
I zaboravićeš šipurak
Koji raste oko ivice zelenog jezera
A ako zaboraviš boju mojih šaka
Setićeš se točkova stolice
U kojoj je sedela voštana figura nalik tebi

Nekoliko ljudi stoji na lučkom nasipu
Prazneći more
Poruka na vagonu kaže: MAJČINO MESO
Što znači Do kraja.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:35 pm
Ta slika- Reneu Magritu

Slika moje babe
njena glava kako se pojavljuje gore-dole na oblaku
oblak ukočen na tornju
napuštene železničke stanice
daleko

Slika akvadukta
sa mrtvom vranom kako visi na prvom svodu
stolica u modernom stilu na drugom
jelka smeštena na trećem
i čitav prizor poprskan snegom

Slika klavir-štimera
sa korpom račića na ramenu
sa poklopcem kamina pod rukom
a njegovi obrazi zamazani vinom

Slika aviona
propeler su režnjevi slanine
krila su od stvrdnute masti
rep je načinjen od papirnih isečaka
pilot je osa

Slika slikara
sa levom rukom u kofi
i desnom kojom davi mačku
dok leži u krevetu
sa kamenom pod glavom

A sve ove slike
i još mnoge druge
uređene su kao voštane figure
u maketi kaveza za ptice
oko petnaest centimetara visokoj.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:35 pm
Iv Tangi

Svetovi se lome u mojoj glavi
Oduvani vetrom bez mozga
Što dolazi izdaleka
Nabujao od sumraka i prašine
I histerične kiše

Plač svetla koji se udaljava
Budi beskrajnu pustinju
Obuzetu u svom tropskom snu
Okruženu mrtvim sivim okeanima
Obgrljenu rukama noći

Svetovi se lome u mojoj glavi
Njihovi komadi su mrvice očaja
Hrana za usamljene proklete
Koji iščekuju glomaznu vrevu nemirnih
Dana što donose promenu bez kraja.

Svetovi se lome u mojoj glavi
Zajapurena budućnost ne spava više
Jer njihove klice počinju da rastu
Da se šunjaju i da plaču u središtu
Stena budućih pustinja

Planetarna klica
Koju je posejao groteskni vetar
Čija je glava tako nabujala od šumova
Čije su ruke tako nametljive od izraslina
Čija su stopala tako duboko u pesku.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:36 pm
Stalna zima nikad saznata

Kada svetlost pada u zimske večeri
A reka se ne čuje u svom prolaženju
Iza kuće, tiho je, ali kako neko u njenom
Hladnom proticanju, njenoj trsci smrznutoj
Čvršće od stakla može predvideti zoru, nagli
Bljesak sunca što otapa najsurovije nebo?
Kako neko ne može da se seti letnjih večeri?
Ne mora li umorno srce da tone i ne mora li strah
Da ujeda, kao što se kiselina nabira u svom kamenu?

Iza povučenih zastora, piljeći u vatru,
Misli kako se zemlja okreće nema i svezana
Gvozdenim lancima mraza kroz samrtno miran vazduh;
I kako u svakoj ulici zapečaćeni prozori
I narandžaste kocke svetlosti od vatre, kako u kućama
Satovi kukavice imitiraju proleće, sveće su
Sunca. Stalna zima nikad saznata,
Porodice greju svoje ruke i čekaju, i nikada
ne sumnjaju u prolaznost godišnjeg doba
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Čet Jun 17, 2010 8:36 pm
Kockaste kupole

Zaista zaista postaje veoma zagušljivo
Indijanski pernati krčazi koprcaju se iz sobe
Tromi glas duvandžije je kao krug
Kredom nacrtan na podu sa mravima
I zaista postoji cipela na površini stola
I zaista pravilna je kao satni mehanizam
Koji pokazuje nestalnost vremena
Ili poriče postojanje čoveka sveukupno
Jer nakon svega, zašto bi ljubav podsećala na jastuče
Zašto bi kamen spoticanja plutao ka stropu
A u našim gornjim odajama uvek se govorilo
Da je ovo natmurena država najvlažnije mesto na zemlji
A onda tu je i problem življenja koji bi trebalo razmotriti
Sa svojim prostranim roze padobranima punim nepečene ovčetine
Svojim prizorima nadbiskupa obučenih u veš
Da li si ikada zastao da razmisliš zašto je trava zelena
Da zelenija tako barem kažu od čoveka na mesecu
I zbog toga

Platno od ravnih zemalja sunča se na tropskom suncu
A svetlost zvezda privlači providno cveće
I zaboravljeno je napokon i od čoveka i od zveri
Šlemom i čekrkom i opčinjenom kaluđericom
Jer okovi mog kraljevstva stvarno su nepoznati
A njegove fabrike rade celu noć
Proizvodeći najjače propisane korpe za papirne otpatke
I gojzerice mravojeda
Za kojima slede svetlucava ubistva sve dokle je baruštine
I onda svetlost prekrasna logorska vatra od starih zarđalih klinova
I zaista njihove je zločine isplatila država
Ima prostora za sve njih u mađioničarevoj muzičkoj kutiji
Još uvek ima dovoljno mesta čak i za najgrublja lica
Jer potrebno je uglaviti lica u carev zid
Da se kotrljaju niz stepenice kao stranka hrišćana moreplovaca
Čija srca gore u snegu.
Sponsored content

Dejvid Gaskojn Empty Re: Dejvid Gaskojn

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu