Beogradska ka5anija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Na današnji dan

+5
Vedrana
mesecevojezero
beznačajna
ka5an
MustraBecka
9 posters
Ići dole
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 05, 2009 10:47 pm


Na današnji dan Timeline1

MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 07, 2009 7:07 am
Данас је среда, 7. јануар, догодило се на данашњи дан

1536.Умрла енглеска краљица шпанског порекла Катарина Арагонска, прва од шест жена енглеског краља Хенрија VIII.

1598.На руски престо ступио Борис Годунов, после смрти Фјодора I, последњег цара из династије Рјурикович.

1610.Италијански астроном и математичар Галилео Галилеј открио Јупитерове месеце Ио, Европу, Ганимед и Калисто.

1785.Џон Џефрис и Жан Пјер Бланшар први прелетели канал Ламанш балоном напуњеним загрејаним ваздухом.
1789.На првим председничким изборима у САД победио вођа из Рата за независност Џорџ Вашингтон. Поново је изабран 1792, а 1796. је одбио да се кандидује.

1807.Велика Британија прогласила блокаду Француске и земаља савезница француског цара Наполеона I Бонапарте.
1844.Рођена Францускиња Мари Бернар Субиру, Света Бернадет из Лурда, која је објавила да јој се приказала Девица Марија.
1847.Рођен је српски писац, сатиричар Милован Глишић, један од зачетника реализма у српској књижевности.

1872.Изашао први српски позоришни лист "Позориште", који је покренуло Српско народно позориште у Новом Саду. Лист је излазио до 1908.
1927.Успостављена редовна трансатлантска телефонска веза између Лондона и Њујорка.
1932.Умро француски политичар Андре Мажино. Као министар рата (1922-24. и 1929-32) покренуо је изградњу одбрамбене линије утврдјења дуж француско-немачке границе, која је по њему добила назив "Мажино линија".
1943.У Њујорку умро Никола Тесла, српски научник и проналазач на пољу електротехнике и радио-технике.
1946.Западне силе су признале Аустрију у границама из 1937.
1953.Амерички председник Хари Труман је објавио да је у САД израђена хидрогенска бомба.
1979.Камбоџански побуњеници, уз помоћ вијетнамских снага након двонедељне опсаде, заузели Пном Пен и срушили владу Црвених Кмера Пола Пота.
1989.Умро јапански цар Хирохито.
1990.Криви торањ у Пизи први пут после 800 година свог постојања затворен за туристе ради рестаурације.
2002.Француски легендарни модни креатор Ив Сен Лоран повукао се из света високе моде. Модну кућу основао је 1962, а прославио се 1966. колекцијом првих смокинга за жене који су постали модни хит.
2004.Званичници ЗОО врта у Буенос Аиресу у Аргентини саопштили да је рођено шест ретких бенгалских белих тигрова, чиме је њихова популација увећана на 210.
2005.Шеф ирске полиције саопштио да је Ирска републиканска армија украла 50 милиона долара из Белфаст банке.
2006.Умро аустријски планинар Хајнрих Харер чији је живот детаљно описан у његовој аутобиографској књизи, по којој је касније снимљен филм - "Седам година на Тибету".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 08, 2009 1:01 am
Данас је четвртак, 8. јануар, догодило се на данашњи дан

1297.Италијански племић Франческино Грималди успоставио је у Монаку династију Грималди која је и данас на власти.
1324.Умро је италијански истраживач Марко Поло, најпознатији европски средњовековни путник. Године 1271. са 17 година кренуо је из Венеције ка Далеком истоку, а његови доживљаји, забележени у делу "Књига светских чудеса" (1298.), касније познатом под називом "Милион", подстакли су поморце европских земаља да крену у потрагу за морским путевима ка Далеком истоку. Претпоставка о његовом рођењу на Корчули заснива се на документу из 15. века по којем је породица Поло пореклом из Далмације.

1642.Умро је италијански астроном, физичар и математичар Галилео Галилеј, чија су истраживања поставила темеље модерној механици и физици. Помоћу телескопа који је сам конструисао открио је Јупитерове сателите, Сатурнов прстен и пеге на Сунцу. Залагање за Коперников хелиоцентрични систем довело га је у сукоб с католичком црквом, па је његов рад од 1616. био под надзором Инквизиције.
1679.Француски истраживач Робер Кавелије де ла Сал открио је водопаде Нијагаре.
1807.Српски устаници су у Првом српском устанку заузели Калемегданску тврђаву у коју су се Турци склонили након заузимања Београда 12. децембра 1806. Београд је после 380 година поново постао престоница српске државе. Шест година касније, након слома устанка Турци су поново освојили Београд.

1896.Умро је француски писац Пол Верлен, који је поезију обогатио новом музикалношћу, а лирски израз новим нијансама. Његова поема "Песничко умеће" прихваћена је као манифест симболизма.

1923.Након извештаја Репарационе комисије крајем 1922. да Немачка касни са испорукама угља на име ратне одштете Француској и Белгији, француске и белгијске трупе ушле су у Рурску област. Криза је споразумно решена средином 1924, а у јулу 1925. Французи су почели да евакуишу трупе из Рура.
1926.Абдул Азиз ибн Сауд постао је краљ Хеџаса, а назив земље промењен је у Саудијска Арабија.
1935.Рођен је амерички музичар Елвис Арон Присли, "краљ рока", изузетно популаран педесетих и шездесетих година XX века. Продао је више од 150 милиона плоча и играо у двадесетак филмова.
1942.Рођен је Стивн Хокинг, истакнути енглески физичар. Репутацију једног од водећих светских научника XX века стекао је након објављивања књиге о пореклу универзума "Кратка историја времена" 1988.
1959.Генерал Шарл де Гол постао је први председник Пете републике Француске.
1973.Амерички и северновијетнамски преговарачи Хенри Кисинџер и Ле Дук То обновили су у Паризу преговоре о окончању Вијетнамског рата.
1976.Умро је кинески државник Џоу Ен Лај, један од најистакнутијих руководилаца Кинеске револуције, премијер од 1949. до смрти и шеф дипломатије од 1949. до 1958.
1996.Умро је француски политичар и државник Франсоа Митеран, први социјалиста који је 1981. изабран за председника Француске. У Другом светском рату био је један од вођа француског Покрета отпора, а од 1971. вођа Социјалистичке партије.

2003.Након неколико напада на припаднике америчких војних снага, у Кувајту је објављен религиозни проглас који забрањује убијање не-Муслимана, чиме су ојачани постојећи закони.
2004.Британска краљица Елизабета дала је име "Краљица Мери" највећем броду на свету, намењеном за крстарење. Брод, вредан 800 милиона долара, дугачак је 345 метара.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 08, 2009 9:25 pm
Danas je sreda, 9. januar, deveti dan 2008. Do kraja godine ima 357 dana.

Na današnji dan 1856.godine rođen je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac.Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen, smisao za umetničku obradu narodnih pesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet srpske muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim delima celokupnog pravoslavnog bogosluženja. Dela: 15 "Rukoveti", "Primorski napevi", "Kozar", solo pesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

1792. - Mirom u Jašiju okončan je Rusko-turski rat, koji je Osmansko carstvo počelo u avgustu 1787. Reka Dnjestar postala je granica između dveju zemalja, ali je Rusija dobila crnomorsko primorje između reka Bug i Dnjestar s gradom Očakov, a potvrđen je i dokument iz 1783. o pripajanju Rusiji poluostrva Krim i oblasti Kuban
1793. - Francuz Žan Pjer Blanšar izveo je prvi let balonom iznad severnoameričkog kontinenta.
1804. - Ispred manastira Moravica Turci su ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela je seča srpskih knezova, što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka.

1873. - Umro je francuski državnik Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Kao sinovac Napoleona I živeo je u izgnanstvu do Februarske revolucije 1848. kada su ga na vlast doveli krupni kapitalisti, nezadovoljni restauracijom Burbona. Početkom decembra 1851. pučem je prigrabio svu vlast, a 1852. obnovio je monarhiju (carstvo). Agresivnom spoljnom politikom nastojao je da ojača Francusku i uveća njene posede. Organizovao je javne radove i osnovao neke socijalne ustanove. Tokom njegove vladavine, Francuska je zaposela Nicu i Savoju, započela kolonijalno prodiranje u Indokinu, uspešno ratovala u Krimskom ratu od 1854. do 1856. protiv Rusije u savezu sa Turskom, Velikom Britanijom i Pijemontom (Sardinijom), kao i 1859. protiv Austrije u Italiji. Fijaskom je okončan pokušaj (1862. do 1867.) da pomoću "cara" Maksimilijana Habzburškog uspostavi francusku dominaciju u Meksiku. S ciljem da osujeti ujedinjenje Nemačke, započeo je rat protiv Pruske, ali je zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prestola, a Francuska je 4. oktobra 1870. ponovo postala republika. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao je u Englesku gde je umro.
1878. - U Srpsko-turskom ratu srpska vojska je ušla u Niš, a Turci su sutradan predali tvrđavu i varoš, čime je konačno okončana njihova uprava. Borbe su trajale 25 dana, a odlučujuća je bila pobeda Braničevske brigade na Čegru. U završnim operacijama Moravski i Šumadijski korpus osvojili su sve strateške objekte u Nišu.
1878. - Umro je italijanski kralj Vitorio Emanuele Drugi, prvi vladar ujedinjene Italije, nazvan "čestiti kralj". Na presto je došao 1849. kao kralj Pijemonta (Sardinije). Od 1861. bio je kralj ujedinjene Italije. Dosledno je poštovao parlamentarni poredak.
1890. - Rođen je češki pisac Karel Čapek. Izraziti skeptik, kritički je tumačio čitav svet koji ga je okruživao, posebno se užasavao svake vrste totalitarizma - i desnog i levog. Njegova dela upozoronje su na opasnost koja se približavala. U utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog", "Krakatit" i "Rat ljudi i daždevnjaka" upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame "Bela bolest" i "Mati". Ostala dela: zbirke pripovedaka "Raspeće", "Mučne pripovetke", drame "Rozumovi univerzalni roboti", "Razbojnik", romani "Hordubal", "Meteor", "Običan život", putopisne kozerije "Putopisi iz Italije", "Putopisi iz Engleske", eseji i feljtoni "Kritika reči", "O najbližim stvarima", "Zašto nisam komunist", "Razgovori sa T. G. Masarikom".

1908. - Rođena je francuska književnica Simon de Bovoar, egzistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Dela: romani "Mandarini", "Lepe slike", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane devojke".

1911. - U Donjem gradu, na potezu od turskog hamama (danas planetarijum) prema ušću Save u Dunav, ispod kalemegdanske tvrđave, pionir vazduhoplovstva Edvard Rusijan uzleteo je svojom letilicom, koja se ubrzo srušila pod bedemima beogradske tvrđave i Rusijan je poginuo. Edvard Rusjan, pionira vazduhoplovstva, i jedan od prvih avijatičara uopšte, sam je učestvovao u konstruisanju i gradnji aviona, i bio je aktivan popularizator, u to vreme senzacionalnog, vazduhoplovstva.

1913. - Rođen je američki državnik Ričard Milhaus Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjenjivanja. Predsednik SAD postao je 1969. i ponovo je izabran 1972. ali nije okončao četvorogodišnji mandat jer se 1974. povukao zbog afere "Votergejt". Primoran je da odstupi s funkcije kad je dokazano da je uoči predsedničkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske stranke naložio špijuniranje suparničke Demokratske stranke. Nasledio ga je potpredsednik Džerald Ford, koji mu je dao pun oproštaj. Nikson je bio potpredsednik SAD od 1953. do 1960. kad je na predsedničkim izborima izgubio od Džona Kenedija. Normalizovao je 1972. odnose s Kinom posle tajne diplomatije specijalnog savetnika Henrija Kisindžera.

1922. - Rođen je gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, koji je posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. postao njen prvi predsednik. Prethodno je bio sindikalni aktivista u Francuskoj Zapadnoj Africi, a 1956. izabran je za poslanika francuske skupštine. Dela: zbirka pesama "Borbene pesme", politički spisi "Gvinejsko iskustvo i afričko jedinstvo", "Afrika i revolucija", "Braniti revoluciju", "Moć naroda".

1941. - Rođena je američka pevačica Džoan Baez, borac za ljudska prava, koja se tokom Vijetnamskog rata snažno protivila vojnoj intervenciji SAD u Indokini, što je imalo ogroman ođek u javnosti, posebno među mlađim generacijama.

1942. - U Petrovgradu (sadašnji Zrenjanin), Kikindi i drugim mestima u Banatu, nemački okupatori su u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele su masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane Tise u Bačkoj. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano je 60 Srba - što je takođe bila posledica delovanja lokalnog partizanskog odreda.
1945. - U Drugom svetskom ratu počelo je iskrcavanje trupa SAD na najveće filipinsko ostrvo Luzon, a borbe su okončane tek 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.
1957. - Pošto se kompromitovao agresijom na Egipat u oktobru 1956, britanski premijer Entoni Idn podneo je ostavku.
1962. - Sovjetski Savez i Kuba potpisali su trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba godinama dobijala robu po veštački niskim cenama.
1964. - Američke trupe u Panami u krvi su ugušile studentske demonstracije protiv prisustva SAD u zoni Panamskog kanala, usmrtivši 22 panamska visokoškolca.
1992. - Reagujući na odluku bosanskih muslimana (Bošnjaci) i Hrvata da zatraže priznanje od strane Evropske zajednice, Srbi u Bosni i Hercegovini (njihova skupština) proglasili su Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine - Republiku Srpsku.
1996. - Čečenski islamski teroristi zauzeli su bolnicu i uzeli najmanje 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizlar na jugu Rusije.
1999. - Francuski vojnici iz sastava Sfora u blizini Srbinja (Foča) ubili su Dragana Gagovića, osumnjičenog za ratne zločine. Na njega je otvorena vatra dok se kretao automobilom, pri tom su se u vozilu nalazila i deca.
2002. - SAD su izgradile svoju prvu bazu u bivšoj sovjetskoj republici Kirgiziji. Iz ove baze, koja je prva na teritoriji negdašnjeg Sovjetskog Saveza, odnosno Zajednice Nezavisnih Država, SAD kontrolišu vazdušni prostor Avganistana, ali i čitave Centralne Azije.
2004. - Odlukom vlade Srbije, Bogoslovski fakultet u Beogradu je posle 52 godine vraćen u sastav Beogradskog univerziteta.
2004. - Turska je potpisala protokol o ukidanju smrtne kazne čak i u vreme rata, u nastojanju da zadovolji standarde Evropske unije kako bi mogla da otpočne pregovore o ulasku u EU.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pet Jan 09, 2009 11:39 pm
10. januar

-49. - p.n.e. - Gaj Julije Cezar je izgovorio reči "Kocka je bačena" (lat.: 'Alea iacta est') i prešao reku Rubikon, po jednoj varijanti rečica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, na granici Italije i Galije, što je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva. Počeo građanski rat protiv Pompeja i Senata završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije su ubili Cezara 44. p.n.e.

1356. - Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen glavni deo Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona nemačke carevine, u svojim osnovama na snazi do 1806.
1778. - Umro je švedski prirodnjak Karl fon Line. On je uveo binarnu nomenklaturu, po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsednik Švedske akademije nauka.

1861. - Američki Gradjanski rat: Florida se odcepila od SAD.

1862. - Umro je Semjuel Kolt (Samuel Colt), američki pronalazač pištolja sa burencetom, koji je po njemu nazvan 'Kolt revolver'.

1863. - U Londonu otvorena prva linija podzemne železnice u svetu.
1882. - Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenje zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je tajno podržala Crna Gora, ugušen je posle nekoliko meseci.
1889. - Francuska je uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.
1890. - Umro je srpski pisac i lekar Laza Lazarević. S devet pripovedaka, koliko je napisao, svrstao se u najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovetke i jednim od najboljih stilista.

1909. - Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić. Svetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. je bio direktor Instituta. Od 1971. do 1981. on je bio predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.

1917. - Umro je Vilijam Frederik Kodi (William Frederick Cody), poznat kao Bafalo Bil (Buffalo Bill), jahač Poni ekspresa, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. 1883. godine, on je organizovao reviju kaubojskih veština, u kojoj je nastupao kao glavna zvezda. Kasnije je nastupao u Evropi, uključujući i Srbiju.

1920. - U Ženevi je izabrano veće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija. Liga Naroda je održala svoju prvu sednicu i ratifikovala Versajski Mir, kojim je okončan Prvi svetski rat. Kasnije, članice Veća su postale Nemačka i SSSR. Zbog političkog neuspeha, Liga naroda prestala je da postoji 1939, formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
1922. - Artur Grifit postao prvi predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

1934. - U Nemačkoj pogubljen Marinus van der Lube pošto je proglašen krivim za paljenje Rajhstaga 27. februara 1933.
1945. - Rodjen je Rod Stjuart (Stewart), engleski rok pevač.

1969. - Švedska, kao prva zapadna zemlja, uspostavila diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.
1971. - Umrla je francuska modna kreatorka Gabrijela Koko Šanel (Gabrielle "Coco" Chanel), jedna od najčuvenijih u XX veku (rodjena 1883.). Gotovo šest decenija suvereno je vladala visokom pariskom modom. Ona je bila osnivač modne kuće Chanel iz Pariza.

1989. - Kubanske trupe počele povlačenje iz Angole.
1996. - Izrael pustio iz zatvora na stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.
1997. - Arnoldo Aleman postao predsednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

1997. - Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti probili policijski kordon, upali u zgradu Parlamenta i demolirali je.
2000. - Kompanija America Online je objavila da kupuje medijsku kompaniju Tajm Vorner (Time Warner) za rekordnih 162 milijarde američkih dolara, što je predstavljalo najveće spajanje dve kompanije u istoriji.
2001. - Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić predala se Haškom tribunalu, pred kojim je optužena za genocid i druge zločine 1991. i 1992, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Po priznanju krivice osuđena, 27. februara 2003, na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku.
2002. - Izraelski tenkovi i buldožeri sravnili 73 palestinske kuće u Rafi posle napada naoružanih Palestinaca na izraelske vojnike.
2003. - Severna Koreja se, posle 18 godina, povukla iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. optužujući SAD za nametanje političkog sistema
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sub Jan 10, 2009 10:44 pm
na današnji dan, 11. januar

1158. - Krunisan je češki kralj Vladislav II.
1693. - Dogodila se nova erupcija vulkana Etna, na Siciliji (Italija).

1787. - Britanski astronom i kompozitor, nemačkog porekla, Vilijem Heršel (William Herschel) je otkrio da planeta Uran ima dva meseca, Oberon i Titan. Dve godine kasnije, objavio je pronalazak još dva Uranova meseca. On je takodje i prvi otkrio planetu Uran, 13. marta 1781. godine.

1815. - Rodjen je u Glazgovu, Škotska, Džon Aleksander Mekdonald (John Alexander Macdonald), kanadski političar, prvi Premijer (Prime Minister) Dominiona Kanade. Kao Premijer je služio dva mandata, od 1867-73, i od 1878-91. Umro je u Otavi, 6. juna 1891. godine.

1919. - Rumunija je izvršila aneksiju (nasilno pripajanje) Transilvanije.
1922. - U Torontu, Kanada, je po prvi put na čoveku uspešno primenjen insulin, lek koji koriste oboleli od šećerne bolesti, dijabetesa. Leonard Tompson, 14-ogodišnji dečak je primio injekciju novog leka koji su pronašli kanadski istraživači Banting i Best. Njegovo zdravstveno stanje se veoma poboljšalo. Posle ovog dogadjaja, primena insulina je ušla u široku upotrebu u celom svetu. Zahvaljujuci insulinu mnogi pacijenti su u mogućnosti da normalno vode svoj život.
1923. - Francuske i belgijske trupe su okupirale Rursku oblast, u Nemačkoj, da bi primorale Nemačku da isplati ratne odštete iz Prvog svetskog rata.
1934. - Rodjen je Žan Kretjen (Jean Chrétien), 12. Premijer (Prime Minister) Kanade.

1935. - Emilija Erhart (Amelia Earhart) kao prva žena pilot, izvršila sama u avionu let od Havaja u Pacifiku do Kalifornije.

1962. - Najmanje 2000 ljudi je izgubilo živote kada je lavina od snega, leda i stena, u peruanskim Andima, u Južnoj Americi, zatrpala devet sela.
1972. - Istočni Pakistan se odvojio kao nezavisna država i proglasio novo ime Bangladeš.
1980. - Engleski šahista Najdžel Šort (Nigel Short), je u svojoj 14. godini postao Medjunarodni velemajstor, kao najmladji igrač šaha u istoriji dodeljivanja ove titule.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Ned Jan 11, 2009 8:55 pm
na današnji dan, 12. januar

812. - Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili su mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, nakon više od decenije rata između Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bio je što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

1519. - Umro je Maksimilijan I, nemački kralj od 1493. i rimsko-nemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su nemački kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci su ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.

1628. - Rođen je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", koja sadrži širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica".

1829. - Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Pored radova o antičkoj književnosti, pisao je eseje, pesme i pripovetke, a u romanu "Lucinda" propagira romantičarsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove književnosti" jedan je od prvih pregleda celokupne svetske literature.

1876. - Rođen je američki pisac Džon Grifit (John Griffith Chaney), poznat kao Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Napisao je oko 50 pripovedaka i 22 romana među kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Beli očnjak".

1899. - Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno delovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948.

1932. - Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, je postala prva žena izabrana u Senat SAD.
1944. - Rodjen je Džo Frejzer (Joe Frazier), američki bokser, nosilac titule svetskog šampiona u teškoj kategoriji.

1953. - Skupština FNR Jugoslavije usvojila je novi ustav. Ukinuto je Veće naroda i formirano Veće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obeležje institucionalne skupštinske strukture.
1964. - U Zanzibaru je, mesec dana nakon što je zemlja stekla nezavisnost, zbačen s vlasti sultan i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri meseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.
1976. - Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama "Mišolovka", prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.

1977. - Izraelci su masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.
1990. - Rumunski predsednik Jon Ilijesku je saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.
1991. - Kongres SAD odobrio je predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.
1992. - Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno je više desetina hiljada Alžiraca.
1993. - Visoki komeserijat UN za izbeglice saopštio je da je 1992. u svetu bilo više od 18,5 miliona izbeglica. Broj izbeglica povećan je za 3,5 miliona u odnosu na 1991. od čega je tri miliona raseljeno i izbeglo s teritorije bivše Jugoslavije.
1996. - Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.
1998. - Devetnaest evropskih država potpisalo je dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.
1998. - U Beogradu je počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk je trajao šest dana.
2002. - U 82. godini umro je Sajrus Vens, državni sekretar u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

2003. - Umro je bivši argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 12, 2009 9:24 pm
13. januar

1691. - Umro je Džordž Foks (George Fox), osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom "božijeg nadahnuća" Foks je 1648. počeo držati javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije. Stekao je brojne pristalice.

1806. - Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom "Smrt Stefana Dečanskog". Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža, "Pokondirena tikva", "Kir Janja", "Rodoljupci").

1842. - Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.
1854. - Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.
1898. - Francuski pisac Emil Zola (Emile) je pod naslovom "Optužujem" objavio u listu "L'oror" otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus), koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1906. - Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

1910. - Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške "Metropoliten opere", Leonkavalovi "Pajaci" i Maskanjijeva "Kavalerija rustikana".
1915. - U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu je poginulo 30.000 ljudi.
1935. - Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.
1941. - Umro je irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma. Uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka ("Portret umetnika u mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamerna muzika", pripovetke "Dablinci", drama "Izgnanici").

1945. - Sovjetska Crvena armija okupirala glavni grad Madjarske, Budimpeštu.
1963. - U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio (Sylvanus Olympio) i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog (Nicolas Grunitzky), koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema (Etienne Gnašingbe Eyadema).

1972. - Izvršen vojni puč u afričkoj državi Gani.
1972. - Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada (Edward, Addo), a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong (Ignatius Acheampong).
1977. - Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo (Henri Georges Clouzot), dobitnik Zlatnog lava za film "Kej Orfevr" i Zlatne palme za film "Misterija Pikaso". Poznat je i po filmovima "Nadnica za strah", "Gavran', "Istina".

1978. - Nasa je prvi put odabrala nekoliko žena kao kandidate za astronaute.
1985. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.
1991. - Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

1993. - Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera (Erić Honecer). Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.
2001. - U Beogradu je umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac objavio je oko 70 knjiga, od kojih su najpoznatije "Pesme o majci", "Priča o životinjama", "Sa Ovčara i Kablara", "Vojničke pesme", "Ponoćni svirači", "Seljaci" i "Antologija srpskog pesništva". Napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima - krajputašima. Pokretač je muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.

2001. - U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.
2002. - U Beogradu je u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori").

2002. - Na Kubi je umro Gregorio Fuentes (104), kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman "Starac i more".

2003. - Avganistan je ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 14, 2009 1:37 am
14. januar

1742. - Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej (Edmund Halley), direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.
1784. - SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1809. - Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.
1826. - U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osnivanju počelo je da izdaje "Letopis Matice srpske", najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.
1840. - U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.
1867. - U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.
1875. - Rodjen je Albert Švajcer (Albert Schweitzer), nemački lekar, misionar, teolog, orguljaš i kompozitor, dobitnik Nobelove nagrade 1953. za osnivanje bolnice u Gabonu, u Africi gde je proveo veliki deo svoga života lečeći ljude. Umro je 4. septembra, 1965. godine.
1892. - Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare ("Istorija helenske književnosti", "Istorija helenske etike").
1897. - Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osuđen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.
1898. - Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol, autor fantastičnih bajki "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s onu stranu ogledala".
1898. - Umro je Luis Kerol (Lewis Carol), engleski pisac, autor romana 'Alisa u zemlji čuda' (Alice in Wonderland).
1907. - Zemljotres je razorio glavni grad Kingston na ostrvu Jamaika u Karipskom moru i usmrtio oko hiljadu ljudi.
1941. - Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovođenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.
1941. - Rodjena je američka filmska glumica Fej Danavej (Faye Dunaway).
1943. - U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola. Na konferenciji koja je završena 26. januara zaključeno je da sile Osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja Saveznika u Italiji.
1953. - Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.
1954. - Filmska zvezda Merilin Monro (Marilyn Monroe) udala se za popularnog igrača bejzbola Džoa Dimadjia (Joe DiMaggio).
1957. - Umro je Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. za film "Afrička kraljica", legendarnu popularnost stekao je u filmovima "Kazablanka" i "Malteški soko".
1969. - Lansiran je sovjetski vasionski brod "Sojuz 4" s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije "Sojuz 5" u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u "Sojuz 4". To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.
1991. - Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo "Savremeni srpskohrvatski jezik"
1991. - U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, među kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.
1996. - Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu pozvao je, preuzimajući dužnost šefa države, levičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.
2000. - Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.
2003. - U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.
2004. - Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 14, 2009 9:49 pm
15. januar

1559. - Izvršeno je u Londonu krunisanje engleske kraljice Elizabete Prve (Elizabeth I).
Na današnji dan ELIZABETA%20PRVA
1759. - Čuveni Britanski muzej (British Museum) u Londonu (Engleska) je otvoren za javnost.
Na današnji dan MuzE
1880. - Objavljen je prvi javni telefonski imenik Velike Britanije.
1906. - Rodjen je Aristotel Onazis (Aristotle Onassis), bogati grčki brodovlasnik.
Na današnji dan AristotleOnassis
1918. - Rodjen je Gamal Abdel Naser (Nasser) (umro 28. sept. 1970) bivši predsednik Egipta.
Na današnji dan Naser
1926. - Rodjen je Čak Beri (Chuck Berry), američki pevač i gitarista, kompozitor i tekstopisac, zvezda rokenrola.
Na današnji dan Chuck-berry
1929. - Rodjen je Martin Luter King (Luther), američki borac za ljudska prava crnačkog ctanovništva.
Na današnji dan Mlk
1968. - SSSR je lansirao raketu Sojuz 5 sa ljudskom posadom.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 15, 2009 8:39 pm
16. januar

1547. - U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat je po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema bojarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva vlastitog sina zbog čega je dobio naziv Grozni. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. podigao je grad Arhangelsk. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom je pripojio Sibir.
1778. - Francuska je priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave (1775-83). U februaru iste godine u Parizu je potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a hiljade dobrovoljaca krenulo je da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet (Lafayette), Sen Simon (Saint), Košćuško (Kosciuszko).
1794. - Umro je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.
1864. - Austrija i Pruska uputile su ultimatum Danskoj zahtevajući da povuče ustav po kojem su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale sastavni deo Danske. U ratu koji je usledio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva potpala su pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.
1908. - U Beogradu je otvoren hotel "Moskva", podignut na mestu kafane "Velika Srbija". Zgradu su projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.
1920. - U SAD je stupila na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.
1927. - Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu (1910). Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju (1919-20) ("Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja").
1945. - Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) i Omara Bredlija (Bradley) okončana je nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci su u toj operaciji izgubili 220.000 vojnika (110.000 zarobljih), savezničke snage 77.000 (21.000 zarobljenih).
1957. - Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini),jedan od najznačajnijih u 20. veku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.
1969. - Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima "Sojuz 4" Vladimir Šatalov i "Sojuz 5" Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov su prvi put u istoriji spojili dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.
1969. - U centru Praga češki student Jan Palah (Palach) izvršioje samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.
1979. - Šah Irana Reza Pahlavi je napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija (Khomeini) koji su potom preuzeli vlast.
1989. - Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang (Yaobang) podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzeo je Džao Cijang (Zhao Ziyang).
1991. - SAD i zapadni saveznici započeli su u Zalivskom ratu operaciju "Pustinjska oluja" masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.
1993. - U opkoljenom Sarajevu, koje je već mesecima bez struje i vode, poginulo je osam, a ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mesto gde su ljudi čekali u redu za vodu.
1996. - Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo je ostavku.
1998. - U eksploziji metana u rudniku "Soko" u Čitluku kod Sokobanje poginulo je 29 rudara.
2000. - Za predsednika Čilea izabran je Rikardo Lagos. On je prvi predsednik socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, koga su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.
2001. - U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo(Zair) ubijen je predsednik Loran Dezire Kabila, a dužnost predsednika preuzeo je njegov sin Žozef (Joseph). Kabila je na vlast došao u maju 1997. godine posle pobune, koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sese Sekoa.
2001. - U Ljubljani je umro Sergej Krajger, poznati slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.
2002. - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio sankcije protiv terorističke mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.
2003. - Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi, lansiran je šatl "Kolumbija". Neposredno pred sletanje na Floridi (1. februar) posle 16-dnevne misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo je svih sedam astronauta, među kojima je bio i prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.
2004. - Vrhovni sud Španije podržao je zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da predstavlja političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna je prva partija koja je od 1975. godine zabranjena u Španiji.
2005. - Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojio je, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pet Jan 16, 2009 10:34 pm
17. januar

1377. - Papa Grgur XI obnovio je papsko sedište u Rimu i time okončao avinjonsko "zatočeništvo" rimskih papa. Sedište papa bilo je premešteno u Avinjon (Francuska) 1309. nakon poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim (Philippe).
1562. - Stupio je na snagu edikt iz Sen Žermena (Januarski edikt) kojim su priznati hugenoti (protestanti) u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali su uniju (kasnije Sveta liga) koja će blokirati primenu edikta i izazvati verske ratove koji su, uz povremene prekide 36 godina razarali Francusku. Ratovi su prekinuti Nantskim ediktom koji je 1598. izdao Anri IV.
1600. - U Madridu je rođen Pedro Kalderon de la Barka (Calderon, Barca), jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama "Život je san" zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.
1706. - Rođen je američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin (Benjamin Franklin), borac za slobodu čoveka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca "Deklaracije o nezavisnosti" i američkog ustava. Kao naučnik poznat je kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i "Akademiju" koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.
1732. - Rođen je poljski kralj Stanislav II Ponjatovski. Tokom vladavine (1764-95) bio je prisiljen na tri deobe Poljske 1772, 1793. i 1795. Abdicirao je nakon potpisivanja treće deobe.
1773. - Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) je brodom "Rezolušn" prvi prešao Antarktički krug.
1863. - Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938. Kao veliki pozorišni inovator imao je značajan uticaj na savremenike.
1863. - Rođen je engleski državnik Dejvid Lojd Džordž (David Lloyd George), ministar u vladi liberala 1905-15. i u koalicionoj vladi 1915-16, premijer 1916-22. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim je uvedeno osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Bio je jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju i znatno je uticao na prilike u posleratnoj Evropi.
1874. - Umrla su braća Čang i Eng, blizanci srasli levom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni su u Sijamu (Tajland) i od njih potiče naziv sijamski blizanci. Bili su svetska atrakcija i proživeli su 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.
1919. - Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski (Ignace, Paderenjski), pijanista svetskog glasa, postao je prvi premijer republike Poljske, uspostavljene posle završetka Prvog svetskog rata.
1945. - Sovjetske trupe i Poljske patriotske snage su u Drugom svetskom ratu oslobodile Varšavu, više od pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.
1959. - Senegal i Francuski Sudan doneli su odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka je stupila na snagu u aprilu.
1961. - Ubijen je kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma i heroj "crne Afrike". Protivustavno je smenjen s položaja premijera 5. septembra 1960, a 1. decembra uhvatili su ga vojnici generala Mobutua i odveli u Katangu, gde je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.
1964. - Umro je srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević-Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugog svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao je i opremio brojna književna dela.
1966. - U sudaru iznad Španije američkog bombardera "B-52" i španskog aviona za snabdevanje gorivom poginulo je osam ljudi, a a bombarder je bio prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu koja nije eksplodirala.
1991. - SAD i zapadni saveznici izveli su u Zalivskom ratu drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu; tri iračke rakete "skad" eksplodirale su u Tel Avivu.
1995. - U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna šteta je procenjena na 85,5 milijardi dolara.
1997. - U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.
2000. - U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana je Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, a na njenom čelu su sveštenici koji su isključeni iz ostalih crkava.
2002. - U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni su grad Goma i okolna sela, život je izgubilo više od 100 ljudi, a desetne hiljada ostalo je bez svojih domova.
2002. - U 85 godini umro je španski pisac Kamilio Hoze Sela (Camilo Jose Cela), dobitnik Nobelove nagrade za knjževnost 1989. godine. Autor je romana "Porodica Paskvala Duartea".
2003. - Vlada Bugarske ukinula je sankcije protiv SR Jugoslavije uvedene 1998, ali su ostala zamrznuta sredstva koja pripadaju bivšem predsednika SRJ Slobodanu Miloševiću, njegovoj porodici i osmorici bivših visokih funkcionera.
2004. - Umro je Rej (Ray) Stark (88), holivudski producent i "lovac na talente", čiji opus obuhvata preko 125 filmova, među kojima su i poznati filmovi "Smešna devojka" (Funny girl) i "Noć iguane" (Night of the iguana).
2005. - Umro je bivši lider Komunističke partije Kine Džao Cijang (85) koji se 1989. godine usprotivio brutalnoj primeni vojne sile protiv studenata koji su demonstrirali na trgu Tjenanmen u Pekingu, tražeći demokratizaciju zemlje. Nakon toga je smenjen i ostatak života proveo je u kućnom pritvoru.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Ned Jan 18, 2009 1:17 am
18. januar

1520. - Kralj Danske i Norveške Kristijan II (Christian) pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.
1654. - Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).
1689. - Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles Louis, Secondat, Montescljuieu), autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.
1778. - Engleski moreplovac Džejms Kuk (James Cook) otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča (Sandnjić).
1778. - U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I (Wilhelm) proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.
1882. - Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexandre Milne), autor popularnih romana za decu "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".
1904. - Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič (Archibald Alexander Leać), poznat kao Keri Grant (Cary), sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa (Howard Hawks) i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchcock) ("Strašna istina", "Filadelfijska priča", "Sever-severozapad", "Drž'te lopova!").
1909. - Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je 50-ih i 60-ih godina 20. veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. U tom periodu Davičo je i jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", romani "Pesma", "Beton i svici").
1919. - Francuski premijer Žorž Klemanso (Georges Clemenceau) otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
1944. - Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.
1974. - Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.
1977. - U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.
1977. - U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.
1989. - Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući "sloboda", "istina" i "ljudska prava" u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.
1991. - Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.
1996. - Vladajuća socijalistička partija (PASOK) izabrala je Kostasa Simitisa (Costas) za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu (Papandeou) podneo ostavku.
1997. - Franc Vranicki (Franz Vranitzky) podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.
1999. - Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera (William Walker) proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.
2001. - SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.
2002. - Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF) poznat po svojoj brutalnosti.
2003. - Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.
2005. - Evropski proizvođač aviona "Erbas" predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Ned Jan 18, 2009 10:43 pm
19. januar

1419. - U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predaose engleskom kralju Henriju V (Henry), koji je time okončao osvajanje Normandije.
1736. - Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt). Svojim pronalascima (1765) razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka.
1785. - U Novom Sadu umro je Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik,istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen je u Vukovaru 1726. i bio je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka. Njegovo najznačajnije književno delo je "Život Petra Velikog", a delo "Kaligrafija" (1778) donela mu je članstvo u Bečkoj umetničkoj akademiji.
1809. - Rođen je američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe). Zaživota gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler (Baudelaire), Malarme (Mallarme) i Valeri (Valery). U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao je pesnicki postupak najčuvenije poeme "Gavran". Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.
1853. - U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera "Trubadur".
1878. - Srpska vojska je u srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.
1902. - U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski.Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. veku. U mnogobrojnim delima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova "Istorija Vizantije" prevedena je na više svetskih jezika.
1916. - Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižuprve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.
1918. - Boljševici su u Petrogradu raspustili Ustav o tvornusku pštinu Rusije.
1919. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva je zadržala Julijanski kalendar.
1945. - Sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu u Drugomsvetskom ratu, zauzela poljski grad Krakov.
1966. - Indira Gandi (Gandhi) izabrana je za šefa vlade Indije,osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija (Shastri). Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju. 1983 - Umro je srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autorprvih jugoslovenskih udžbenika "Osnove histologije" i "Osnove embriologije" i "Medicinskog rečnika" koji je preveden na više stranih jezika.
1983. - U Boliviji je uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi(Barbie), zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.
1993. - SSSR je saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deonuklearnih raketa kratkog dometa.
Čečenije.
2000. - U egzilu u Tunisu umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi (Bettino Craxi), koji je napustio Italiju 1994. nakon što je optužen za korupciju.
2002. - Umro je Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partijecentra, od 50-tih do kasnih 70-tih bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata. 2003 - Vlasti u Indiji su saopštile da je zbog izuzetno hladnogtalasa u delovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.
2003. - Umro je veteran soula Vilson Piket (Wilson Pickett) poznatpo hitovima "Mustang Sallhy", "In the Midnight Hour" i "Fanky Broadnjay".
2003. - U 86. godini umrla je Fransoaz Žiru (Francoise Giroud),poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina "El", a potom i suosnivač vodećeg nedeljnika "L'Ekspres" - 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 19, 2009 10:42 pm
20. januar

1265. - Prvi put je sazvan engleski parlament. Donji dom činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.
1612. - U duševnom rastrojstvu umro je Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri romokatolike i protestante umnogome je doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.
1667. - Završen je trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska, Poljska je bila primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine na levoj obali Dnjepra.
1841. - Završen je Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina je bila primorana da Britancima plati ratnu odštetu i da im prepusti Hong Kong.
1876. - U Cetinju je održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.
1887. - SAD i Havaji su sklopili ugovor po kojem su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.
1920. - U Riminiju u Italiji, rodjen je italijanski filmski režiser Federiko Felini (Federico Fellini). Najpoznatiji filmovi su Put, Amarcord, Dolce vita. Umro je 31.10.1993.
1921. - Umro je srpski vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljih srpskih vojskovođa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant Prve armije (1914-15) komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austro-ugarskom vojskom (1914) u Prvom svetskom ratu. Napisao je više vojnih dela, među kojima je najznačajnije "Strategija" (1907).
1930. - Rodjen je Edvin 'Baz' Oldrin (Edwin 'Buzz' Aldrin), drugi čovek koji je zakoračio na površinu Meseca, u misiji Apolo 11.
1936. - Umro je Džordž V (George) britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija je stekla (Versajskim ugovorom 1919) neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima (Severski ugovor 1920). Nasledio ga je Eduard VIII (Edward) koji je iste godine abdicirao.
1945. - Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt) inaugurisan je četvrti put za predsednika SAD, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsednika.
1945. - Umro je srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio je načelnik Generalštaba, a u septembru 1918. komandovao je je srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, posle čega je dobio čin vojvode.
1946. - Šarl de Gol (Charles de Gaulle) je odstupio sa položaja predsednika francuske vlade, jer je narodna skupština odbila njegov predlog, po kojem bi predsednik republike dobio veliku izvršnu vlast.
1961. - Džon Kenedi (John Kennedy) je u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.
1973. - U Konakriju je ubijen Amilkar Kabral (Amilcar Cabral), jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih ostrva.
1981. - Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.
1981. - Ronald Regan (Reagan) je u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.
1984. - Umro je američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmueller), prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od jedne minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.
1986. - Britanija i Francuska su se dogovorile o izgradnji dvokanalnog železničkog tunela ispod kanala Lamanš (Channel Tunnel).
1987. - U Libanu je kidnapovan Teri Vajt (Terry Waite), specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu je proveo skoro pet godina.
1990. - U Beogradu je održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije (14. vanredni kongres SKJ). Zbog neslaganja u rešavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile su taj skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.
1993. - Umrla je američka filmska zvezda belgijskog porekla, Odri Hepbern (Audrey Hepburn), rodjena 4.5.1929 u Briselu. Zadnje godine svog života je posvetila radu u UNICEF-u. Filmovi: Praznik u Rimu, My fair lady, Sabrina
1996. - Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao je prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.
2000. - U Ankari su se prvi put od 1962. sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.
2001. - Filipinski predsednik Đozef Estrada (Josef) povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
2003. - Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović dobrovoljno se predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999. godine.
2005. - Vrhovni sud Ukrajine potvrdio je pobedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsedničkim izborima.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 21, 2009 12:41 am
21. januar

1793. - Na giljotini je pogubljen francuski kralj Luj XVI (Louis XVI). Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prestola u septembru 1792, a potom je osuđen na smrt zbog veleizdaje.
1861. - Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura (Spomenik Kosovskim junacima u Kruševcu, Miloš Obrenović u Požarevcu, Josif Pančić i vojvoda Živojin Mišić u Beogradu, Branko Radičević u Sremskim Karlovcima).
1911. - Održana je prvi put automobilska trka "Reli Monte Karlo"
1919. - U Dablinu je Kongres partije "Šin fejn" usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera (Severna Irska).
1924. - Rodjen je Beni Hil (Benny Hill), engleski filmski i TV glumac, komičar.
1924. - U Gorkom kod Moskve umro je Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo je u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.
1936. - Eduard VIII postao je kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.
1938. - Umro je Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svetu. Snimio je oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film "Partija karata" (1896) i prvi dugometražni "Drajfusova afera" (1899). Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije.
1941. - Rođen je španski operski pevač, Plasido Domingo (Placido). Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. veka.
1942. - Mađarski fašisti su u Drugom svetskom ratu u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.
1942. - Nemačke snage pod komandom Ervina Romela počele su kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.
1950. - Umro je britanski pisac satiričar Džordž Orvel (George Orwell), autor pripovedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji "1984" i "Životinjska farma".
1954. - SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon "Nautilus".
1957. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Dirigent beogradskog Narodnog pozorišta (1903-12), direktor Srpske muzičke škole (1914-21) i muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" (scenska muzika "Koštana", "Dorćolska posla", opere "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana", orkestarski "Skerco d-mol").
1959. - Umro je u 77. godini, slavni američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil (Cecil B. De Mille), poznat po istorijskim spektaklima i melodramama ("Deset zapovesti", "Samson i Dalila", "Krstaši")
1976. - U SSSR-u je prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima "Njujork tajms" i "Fajnenšenel tajms".
1976. - Dva anglo-francuska supersonična aviona, konkorda ('Concorde') poletela su istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama .
1986. - U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu u blizini sedišta hrišćanske Falanga partije predsednika Libana Amina Džemaila, poginule su 22 osobe, a 102 ranjene.
1993. - Hrvatske snage napale su teritoriju Republike Srpske Krajine u zonama pod zaštitom UN u nameri da zauzmu Maslenički most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peruća.
1997. - Kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju u kojoj je Nemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke 1938-45, a Češka zbog proterivanja Nemaca iz Sudetske oblasti posle Drugog svetskog rata.
1998. - Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II počeo je petodnevnu istorijsku posetu toj komunističkoj zemlji.
1998. - U Bosni i Hercegovini je predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
2000. - Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) položili su zakletvu u Prištini. KZK je formiran transformacijom Oslobodilačke vojske Kosova koja je od 1996. vršila oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. ušla je u otvoreni sukob sa srpskim snagama bezbednosti. Srbi sa Kosova odbili su da uđu u sastav KZK.
2002. - U Los Anđelesu je u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop muzike.
2002. - Kanađanka An Karson prva je žena koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.
2003. - Umro je Albert Hiršfeld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od braće Marks do Džeja Lenoa. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao "Njujork Tajms".
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 21, 2009 8:18 pm
22. januar

1440. - Rođen je Ivan III Vasiljević, veliki knez moskovski, a od 1462. i "svih Rusa", nakon što je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je delove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497, izdao je prvi ruski zbornik zakona "Sudbenik". Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe smatrao se naslednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vreme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila "Treći Rim".
1517. - Vojska turskog sultana Selima I potukla je u bici kod Rajdanije blizu Kaira memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.
1561. - Rodjen je Frensis Bejkon (Francis Bacon), engleski političar i filozof.
1729. - Rođen je nemački pisac, kritičar i teoretičar umetnosti Gothold Efraim Lesing, jedan od najznačajnijih pobornika evropskog prosvetiteljstva. Autor je prve nemačke građanske drame "Mis Sara Sampson" (1755), a delom "Laokon ili o granicama slikarstva i pesništva" postavio je temelje modernoj estetici.
1771. - Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.
1775. - Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za merenje jačine električne struje.
1788. - Rođen je engleski pisac Džordž Gordon Bajron (Byron), najistaknutiji pesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom "Čajld Herold" (1812), a potom i poemom "Don Žuan" i poetskim dramama "Manfred" i "Kain". Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gde je pomagao oslobodilačku borbu protiv Turske.
1808. - Portugalski kralj Žoao VI pobegao je pred Napoleonovim trupama, zajedno s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.
1840. - Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.
1863. - U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814-15. priključen Rusiji izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog. Ustanak je ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska je 1864. pretvorena u rusku guberniju.
1875. - Rodjen je poznati američki režiser i producent Dejvid W. Grifit (D.W. Griffith)
1879. - Snage afričkog plemena Zulu, masakrirale su britanske jedinice kod mesta Isandhlwana, u Južnoj Africi.
1894. - Umro je pesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza. Značajno je uticao na srpsku poeziju pred kraj 19. veka ("Ja ništa više ne verujem", "Zimska idila", "Jesen" "Tamara").
1901. - Umrla je britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obeležila epohu ("viktorijansko doba"), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.
1905. - Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U "krvavoj nedelji", kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.
1917. - Umro je srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. veka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupština Jugoslavije, hotel "Moskva", "Oficirski dom", zgrada Protokola
1927. - Po prvi put je prenošena preko radija fudbalska utakmica u Engleskoj.
1941. - Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana opsade.
1944. - Počelo je iskrcavanje savezničkih snaga kod Ancija (Anzio) u Italiji u Drugom svetskom ratu.
1948. - Rodjen je Džordž Forman (George Foreman), američki bokser teške kategorije, nosilac titule svetskog profesionalnog prvaka.
1973. - U udesu jordanskog "Boinga 707" s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.
1973. - Umro je bivši predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson. Potpredsednik od 1960. za vreme mandata Džona Kenedija, postao je predsednik kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963, a ponovo je izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo je do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svetu i u SAD izazvalo oštre kritike njegove politike.
1980. - Sovjetski disident fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. uhapšen je, oduzete su mu počasti i proteran je iz Moskve u Gorki.
1993. - Nakon godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom UN. Predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić proglasio je ratno stanje i zatražio pomoć SR Jugoslavije, a u Srbiji je počela prisilna mobilizacija srpskih izbeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.
1995. - U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroristeu Izraelu je poginulo 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.
1998. - Američki vojnici iz sastava Sfora uhapsili su u BijeljiniGorana Jelisića optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog 1992.
2001. - SR Jugoslavija je dobila status specijalnog gosta u SavetuEvrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji nakon odlaska s vlasti Slobodana Miloševića u oktobru 2000.
2002. - Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji zaobnovu Avganistana održanoj u Tokiju obećana je pomoć od 4,5 milijarde dolara.
2002. - Bosna i Hercegovina postala je punopravni član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.
2004. - Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođapravoslavne crkve, posetio je Kubu, gde je otvorio prvu pravoslavnu crkvu, izgrađenu od revolucije 1959. godine.
2004. - Umro je Bili Mej (87), čuveni američki muzički aranžer, koji je tokom šest decenija duge karijere aranžirao pesme Frenka Sinatre i Neta Kinga Kola. Takođe je pisao i muziku za značajne džez pevače od Ele Ficdžerald i Anite O'Dej do Luisa Armstronga i Binga Krozbija.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 22, 2009 8:35 pm
23. januar

1516. - Umro je Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je sa ženom Izabelom I, kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dve glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija. Tokom njihove vladavine osvojena je Granada 1492, poslednje mavarsko uporište, iste godine proterani su Jevreji, a 1480. uspostavljen je inkvizicijski sud. Opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. preuzeli od Francuske Napuljsku kraljevinu.
1556. - Zemljotres u Šensi provinciji u Kini, prouzrokovao je smrt 830,000 ljudi.
1571. - U Londonu, Engleska, osnovana je Kraljevska menjačnica (The Royal Exchange).
1719. - Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena je kneževina Lihtenštajn.
1783. - Rođen je francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat pod pseudonimom Stendal, začetnik velike književne epohe francuskog realizma ("Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", Lisjen Leven").
1793. - Rusija i Pruska sporazumele su se o drugoj podeli Poljske.
1806. - Umro je engleski državnik Vilijam Pit Mlađi, koji je u 24. godini postao 1783. najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. Vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi je bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.
1832. - Rođen je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u francuskom i evropskom slikarstvu ("Doručak na travi", "Bal u Foli Beržeru", "Balkon", "Olimpija").
1878. - Tokom rusko-turskog rata Britanija je, na zahtev sultana Abdul Hamida II poslala svoju flotu u Konstatinopolj.
1898. - Rođen je Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, najznačajniji ruski filmski režiser i teoretičar koji je snažno uticao na tokove svetske kinematografije. Svoje ideje i iskustva izneo je u dve knjige izdate u Njujorku - "Filmsko osećanje" (1942) i "Filmski oblik" (1949), a njegov film "Oklopnjača Potemkin" (1925), jedno je od remek-dela filmske umetnosti.
1920. - Holandija je odbila da izruči saveznicima bivšeg nemačkog cara Vilijema II, koji je nakon abdikacije u novembru 1918. emigrirao u Holandiju. Njegovo izručenje traženo je da bi bio kažnjen zbog zločina koje su Nemci počinili u Prvom svetskom ratu.
1928. - Rođena je francuska filmska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" posle Drugog svetskog rata ("Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Žil i Džim").
1931. - Umrla je ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća umetnica klasičnog baleta početkom 20. veka. Karijeru je počela u Petrogradu s čuvenim Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom sveta.
1943. - Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomerija zauzela je u Drugom svetskom ratu Tripoli u Libiji.
1944. - Umro je norveški slikar Eduard Munk, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike "Krik".
1945. - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.
1957. - Rodjena je princeza Karolina (Caroline) od Monaka.
1963. - Dvostruki agent Kim Filbi (Kim Philby), prebegao je iz Engleske u SSSR.
1968. - Mornarica Severne Koreje je u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod "Pueblo". Posada broda puštena je na slobodu u decembru.
1989. - Umro je španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih umetnika 20. veka. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela "Andalužanski pas" i "Zlatno doba". Sahranjen je u kripti ispod staklene kupole u Dalijevom muzeju u mestu Figueras u Kataloniji.
1997. - Beogradski studenti su vatrometom, pištaljkama i trubama obeležili stoti sat neprekidnog stajanja pred policijskim kordonom u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija je od 24. decembra počela da sprečava studentske i građanske antirežimske demonstracije koje su počele 20. novembra zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima u Srbiji.
2000. - Više od milion demonstranata prošlo je kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljidi.
2002. - U pakistanskom glavnom gradu Karačiju kidnapovan je, a mesec dana kasnije i ubijen, dopisnik američkog "Vol strit žurnala" Daniel Perl, koji je istraživao na temu islamskih militantnih grupa u toj zemlji.
2002. - U Parizu je u 71. godini umro jedan od najpoznatijih francuskih i svetskih sociologa Pjer Burdije, pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, žestoki kritičar neoliberalizma i globalizacije. Njegovo knjiga "Mizerija sveta" (1993) doživela je komercijalni uspeh kao nijedno drugo delo iz oblasti sociologije.
2003. - U Boliviji su ugledni biznismeni uputili apel vladi da odmah proglasi vanredno stanje i time okonča proteste širom zemlje, koji su doveli do gušenja ekonomije i gubitka ljudskih života. Osam osoba je poginulo tokom demonstracija stotine hiljada ljudi koji su su danima blokirali autoputeve zahatevajući smanjenje siromaštva.
2003. - U Italiji je u 81 godini umro Đovani Anjeli, koji se na čelu poznate auto-kompanije Fiat nalazio oko 30 godina i koji je uspeo da tu porodičnu auto kuću, koju je 1899. godine osnovao njegov deda, pretvori u veliki industrijski konglomerat.
2004. - Međunarodna organizacija za rad pri UN je saopštila da je broj nezaposlenih u svetu dostigao cifru od 185,9 miliona, odnosno 6,2 procenta od ukupnog broja zaposlenih.
2005. - Umro je Džoni Karson, američki komičar koji je blizu 30 godina vodio najpopularniju televizijsku emisiju "Večerašnji šou".
2006. - U železničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje-Bar, kod mesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo je 45, a više od 200 putnika je povređeno.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pet Jan 23, 2009 9:32 pm
24. januar

41. - U zaveri Senata, vojske i pretorijanaca, pripadnici pretorijanske garde ubili su rimskog cara Kaligulu. Omražen zbog rasipnosti, megalomanije i despotizma u svoje vreme, u istoriju je ušao kao jedna od najgrotesknijih carskih ličnosti.
76. - Rođen je rimski car Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138, konsolidovao prostrano carstvo i utvrdio granice u Britaniji (Hadrijanov bedem) i Germaniji. Ugušio je ustanak u Judeji, a Jerusalem je pretvorio u rimsku vojnu koloniju. Podigao je veći broj gradova, među kojima i Hadrijanov grad u Trakiji (Jedrene). Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti.
1556. - U snažnom zemljotresu u kineskoj provinciji Šensi poginulo je oko 850.000 ljudi, a stotine naselja je uništeno. To je po broju žrtava bila jedna od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji čvečanstva.
1712. - Rođen je pruski kralj Fridrih II Veliki (Frederick), koji je po dolasku na presto 1740. u duhu prosvećenog apsolutizma reformisao zakonodavstvo i sudski postupak. U dvorcu "Sansusi" okupljao je filozofe, pisce i umetnike, među kojima i Voltera (Voltaire). Teritorijalno proširena i vojno ojačana, Pruska je za njegove vladavine bila jedna od najvećih evropskih sila.
1847. - Rođen je srpski vojvoda Radomir Putnik, veliki vojskovođa i strateg, načelnik štaba Vrhovne komande (1912-1916), zaslužan za srpske pobede u Balkanskim ratovima. Uspešno je organizovao odbranu zemlje 1914, a posle sloma srpske vojske u zimu 1915, zbog bolesti je smenjen. Umro je na lečenju u Nici 1917.
1859. - U gradu Fokšan, Skupština narodnih predstavnika donela je odluku o ujedinjenju rumunskih kneževina Vlaške i Moldavije, čime su postavljeni temelji rumunske države. Za zajedničkog vladara izabran je moldavski knez Aleksandar Kuza.
1915. - Britanski ratni brodovi su u Prvom svetskom ratu u Severnom moru potopili nemačku krstaricu "Bliher" na kojoj je poginulo 870 ljudi.
1924. - Nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd, dobila je novo ime - Lenjingrad, u znak sećanja na vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iliča Lenjina.
1937. - Kraljevina Jugoslavija i Bugarska potpisale su pakt o večnom prijateljstvu.
1946. - Na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana je Komisija za atomsku energiju.
1965. - Umro je engleski državnik i pisac Vinston Čerčil (Winston Churchill), premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, jedna od najmarkantnijih političkih ličnosti 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. godine za memoare iz Drugog svetskog rata.
1972. - Japanski vojnik Šjoići Jokoi (Shoicci Yokoi) otkriven je na pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli, ubeđen da Drugi svetski rat još traje.
1983. - Umro je američki filmski režiser Džordž Kjukor (George Cukor), dobitnik Oskara za film "My Fair Ledy". Snimio je više od 50 filmova od kojih su najpoznatiji "Male žene", "Filadelfijske priče", "Plinsko svetlo", "Zvezda je rođena" i "Bogati i slavni", poslednji film je snimio 1981. u dubokoj starosti.
1983. - U Italiji su uhapšena 32 člana terorističke organizacije "Crvene brigade" pod sumnjom da su izvršioci kriminalnih dela, uključujući i ubistvo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.
1986. - Armija nacionalnog otpora bivšeg ministra odbrane Ugande Žoverija Musevenija (Yonjeri) ušla je u glavni grad Kampalu i zbacila vladu generala Tita Okela (Okello). Museveni je 29. januara proglašen novim šefom države.
1998. - U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo je 77 ljudi.
1999. - Jordanski kralj Husein (Hussein) potpisao je dekret kojim je starijeg sina Abdulaha (Abdullah) odredio za naslednika na prestolu.
2000. - U Hrvatskoj su održani prvi predsednički izbori posle smrti Franje Tuđmana u decembru 1999. Pobedom nad Draženom Budišom u drugom izbornom krugu 7. februara, predsednik Hrvatske postao je Stjepan Mesić.
2001. - Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put je imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs (Furse).
2002. - U Bejrutu je ubijen bivši libanski ministar Eli Hobeika (Elie), koji se smatra jednim od odgovornih za masakre u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila 1982.
2003. - Vlada Republike Srpske pozvala je sve osumnjičene za ratne zločine, uključujući i bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića, da se dobrovoljno predaju Haškom tribunalu.
2004. - Svemirsko vozilo NASE, Oportjuniti, bezbedno je sletelo na Mars i posle četiri sata poslalo je prve snimke te planete na zemlju.
2005. - Generalna skupština UN održala je prvu komemorativnu sednicu u znak sećanja na oslobađanje nacističkih koncentracionih logora i tako podsetila da masovna ubistva i genocidi još uvek predstavljaju pretnju u svetu.
2006. - Umro je jedan od najznačajnijih nemačkih posleratnih producenata i scenarista, Franc Zajc (Franz Seitz). Bio je producent oko 80 filmova, među kojima je i "Limeni doboš, iz 1979. koji je dobio Oskara za najbolji strani film.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sub Jan 24, 2009 7:45 pm
25. januar

1579. - Severne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel proglasile su Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.
1759. - Rođen je škotski pesnik Robert Berns (Burns), poslednji veliki pesnik koji je pisao na škotskom dijalektu. Nastavio je i do savršenstva doveo tradiciju škotske narodne poezije ("Tam O'Šanter", "Uprkos svemu").
Na današnji dan Robert_Berns
1831. - Poljski parlament (Sejm) proglasio je nezavisnost Poljske i svrgnuo ruskog cara Nikolaja I s poljskog prestola. Veliki deo Varšavskog vojvodstva, pod nazivom Poljsko kraljevstvo priključen je 1815. Rusiji, a ruski car postao je i kralj Poljske. Rusi su u septembru ugušili poljski ustanak, ukinut je ustav i raspušten Sejm.
1878. - U rusko-turskom ratu potopljen je turski brod nakon što su ga Rusi pogodili torpedom. To je bio prvi brod pogođen i potopljen tim podvodnim oružjem.
1882. - Rođena je engleska knjizevnica Adelina Virdžinija Vulf (Adeline Virginia Woolf), autor psiholoških romana u kojima je koristila tehniku unutrašnjeg monologa i "toka svesti". Ubraja se među najbolje engleske romanopisce 20. veka. U nastupu depresije izazvane Drugim svetskim ratom, izvršila je samoubistvo 1941. ("Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Talasi").
Na današnji dan 27124108843d73fe92b611450069437_orig
1899. - U Požarevačkom zatvoru je umro srpski revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Bio je plodan i popularan pisac, a radovi objavljeni za njegovog života štampani su u 250.000 primeraka.
1904. - U Beogradu je počeo izlaziti dnevni list "Politika", čiji je osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar.
Na današnji dan _Ribnikar
1919. - Osnovana je Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.
1924. - U francuskom gradu Šamoni otvorene su prve zimske Olimpijske igre.
1942. - Tajland je u Drugom svetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD.
1947. - Umro je najpoznatiji američki gangster Al Kapone (Capone). Organizator podžemlja u Čikagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova, bio je u zatvoru (1931-39) zbog utaje poreza.
Na današnji dan Galerija4
1961. - Predsednik SAD Džon Kenedi (John Kennedy) održao je u Stejt departmentu u Vašingtonu prvu konferenciju za novinare koju je televizija prenosila uživo. Kenedi je odgovorio na 31 pitanje.
1971. - General Idi Amin je vojnim udarom oborio s vlasti predsednika Ugande Miltona Obotea i potom se proglasio za predsednika.
1978. - Umro je srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor poeme "Stojanka majka Knežpoljka". Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće "Prosveta".
Na današnji dan Skender_kulenovic
1983. - Kineske vlasti su preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Cedungovoj (Zedong) udovici Đang Ćin (Jiang Ching).
1987. - Umro je istaknuti srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu kada je dobio "Gran pri". Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".
1991. - Skupština (Sobranje) Makedonije, jedne od republika SFR Jugoslavije usvojila je deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti Jugoslavije.
1996. - Parlamentarna Skupština Saveta Evrope primila je Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.
1997. - Od teških povreda zadobijenih prilikom pokušaja samoubistva 16. januara, na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu umro je srpski književnik i bivši potpredsednik Republike Srpske Nikola Koljević.
1999. - U seriji zemljotresa u Kolumbiji, koji je pogodio regiju uzgajivača kafe, poginulo je oko 2.000 ljudi, a stotine hiljada ostalo je bez domova.
2000. - Pripadnici Sfora uhapsili su u Višegradu Mitra Vasiljevića optuženog za ratne zločine pocinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95).
2002. - Umrla je Doroti Karington (91), britanska istoričarka, antropolog i književnica poznata po svojim knjigama o ostrvu Korzika gde je živela.
2004. - Beogradski dnevnik "Politika" proslavio je 100 godina postojanja.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Pon Jan 26, 2009 12:16 am
26. januar

1186. - Dubrovnik je sklopio mir sa srpskim velikim županom Stefanom Nemanjom, koji je u dva navrata pokušao da zauzme taj grad (1184. i 1185.). Sporazum o miru bio je osnov za kasnije ugovore Srbije i Dubrovnika.
1371. - U bici na reci Marici, kod Črnomena, Turci su porazili srpsku vojsku braće Mrnjavčević, kralja Vukašina i despota Uglješe, koji su u boju poginuli. To je bila jedna od presudnih bitaka u turskom pohodu na Balkan.
1500. - Španski moreplovac Visente Janjes Pinson (Vicente Yanes Pinzon) otkrio je Brazil.
1531. - Snažan zemljotres pogodio je Portugal, glavni grad Lisabon potpuno je razoren, a poginulo je više od 30.000 ljudi.
1580. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk (Francis Drake) uplovio je u luku Plimut na završetku svog putovanja oko sveta, koje je trajalo 33 meseca. Drejk je bio prvi Englez koji je oplovio zemlju, za šta je dobio titulu viteza od kraljice Elizabete.
1687. - U bici s Turcima topovsko tane mletačke vojske izazvalo je eksploziju u kojoj su teško oštećeni Partenon i Propileji na Akropolju, gde je turska vojska držala skladište municije.
1699. - Potpisan je Karlovački mir, kojim je posle 16 godina okončan rat između Turske i Svete alijanse. Sporazumom koji su u Sremskim Karlovcima s Turskom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržali Banat i deo Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).
1788. - Britanski brodovi s prvim naseljenicima iz Engleske, uključujući grupu robijaša, uplovili su u zaliv Botani Bej (Sidnej) u Australiji gde su osnovali koloniju.
1815. - Rusija, Austrija i Pruska formirale su Svetu alijansu, koju su kasnije potpisali svi evropski vladari osim britanskog regenta, pape i turskog sultana. Cilj saveza bio je da uguši revolucionarne pokrete u Evropi nakon Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.
1823. - Umro je engleski lekar Edvard Džener (Edward Jenner), koji je 1796. pronašao vakcinu protiv velikih boginja.
1826. - Rođen je Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, autor čuvenih putopisa i jedan od najčitanijih srpskih pisaca druge polovine 19. veka ("Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima").
1849. - Rođen je ruski fiziolog Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904. Na osnovu eksperimenata na psima postavio je teoriju uslovnog refleksa, a značajni su i njegovi radovi o inervaciji srca i funkciji jetre.
1891. - Umro je nemački inženjer Nikolaus August Oto (Otto), koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. je izumeo četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao "Oto motor".
1905. - Kod Pretorije u Južnoj Africi pronađen je najveći dijamant na svetu "Kalinan". U sirovom stanju on je težio 622 grama i imao je 3.106 karata.
1907. - Novi Zeland, koji je bio kolonija Velike Britanije, postao je dominion u okviru Britanskog komonvelta.
1918. - Saveznici su u Prvom svetskom ratu počeli opštu ofanzivu koja je početkom oktobra dovela do sloma Centralnih sila i završetka rata.
1930. - Mahatma Gandi, lider pokreta za nezavisnost Indije započeo je marš kroz Indiju zbog poreza na so. "Marš soli" trebalo je da ohrabri Indijce da samostalno proizvode so kao simbol nezavisnosti.
1934. - Potpisan je desetogodišnji nemačko-poljski pakt o nenapadanju, koji je Hitler prekršio napadom na Poljsku 1. septembra 1939.
1935. - Izašao je prvi broj beogradskog nedeljnika "Nedeljne informativne novine" (NIN).
1942. - Prve trupe SAD u Drugom svetskom ratu stigle su u Evropu, u Severnu Irsku, a u borbe na evropskom ratištu uključile su se 1943. napadom na Italiju.
1945. - U Njujorku je umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "Košut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ" i "Čudesni mandarin" i brojna simfonijska i kamerna dela).
1947. - U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo je švedski prestolonaslednik Gustav Adolf (Gustaf) (40). Bez oca je ostalo petoro dece, među kojima i sadašnji kralj Švedske Karl Gustav DžVI (Carl).
1950. - Indija je formalno proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.
1960. - Održan je prvi TV duel između predsedničkih kandidata. U okviru kampanje za predsednika SAD, na nacionalnoj televiziji suočili su se tadašnji potpredsednik Ričard Nikson (Rixhard Nixon) i senator Džon Kenedi (John Kennedy).
1965. - Hindi je postao zvanični jezik Indije, što je izazvalo nemire na jugu zemlje gde stanovništvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u februaru 1965. odlučila da u zvaničnoj upotrebi ostane i engleski.
1969. - U Boliviji je vojna hunta pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije (Candia) oborila predsednika Silesa Salinasa.
1972. - Iznad Čehoslovačke je, posle eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a "DC-9" na liniji Kopenhagen-Beograd. Poginulo je 26 putnika i članova posade, a preživela je jedino stjuardesa Vesna Vulović.
1980. - U Minhenu je na festivalu piva u eksploziji podmetnute bombe poginulo 13, a ranjeno više od 200 ljudi.
1984. - Velika Britanija i Kina su se sporazumeli o vraćanju Hongkonga 1997. pod suverenitet Kine. Hongkong je pripao Britancima na osnovu mirovnog ugovora u Nankingu 1842, nakon Opijumskog rata (1839-42).
1989. - Vijetnam je povukao svoje trupe iz Kambodže, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978, ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije "Crveni Kmeri".
1990. - U Rimu je u 83. godini umro italijanski književnik Alberto Moravija (Moravia), jedna od najzanačajnijih ličnosti italijanske književnosti 20. veka ("Rimske priče", "Čočara", "Rimljanka").
1990. - Umrla je američka filmska glumica Ava Gardner i holivudska zvezda pedesetih godina. Snimila je oko 60 filmova, od kojih su najpoznatiji "Bosonoga kontesa", "Mambo" "Snegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa".
1993. - Književnik Vaclav Havel izabran je za predsednika nove Češke Republike, nakon raspada čehoslovačke federacije.
1994. - Alžirske snage bezbednosti ubile su šefa najjače islamske terorističke organizacije GIA Šerifa Guzmija (Ćerif Gousmi), poznatog kao Abu Abdala (Abou Abdallah).
1994. - Rumunija je, kao prva zemlja bivši hladnoratovski protivnik NATO, potpisala dokument "Partnerstvo za mir" tog vojnog saveza.
1996. - Senat SAD je odobrio sporazum START-2 o smanjivanju broja američkih i ruskih strateških nuklearnih raketa.
2000. - Međunarodni sud za ratne zločine doneo je konačnu presudu bosanskom Srbinu Dušku Tadiću (44) u postupku koji je trajao skoro četiri godine. Prvi čovek kojem je suđeno za zločine počinjne tokom bosanskog rata (1992-95) osuđen je na 20 godina zatvora.
2001. - U zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale u zapadnoj Indiji poginulo je oko 18.000 ljudi.
2003. - Sletanjem u Šangaj, obavljen je prvi komercijalni let tajvanske avio kompanije u Kinu, nakon više od 50 godina.
2005. - U stampedu i požaru koji je nastao tokom hodočašća kod hrama boginje Mandre Devi, u blizini sela Vai, na zapadu Indije, poginulo je 258 hinduističkih hodočasnika, uključujući žene i decu.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Uto Jan 27, 2009 1:47 am
27. јануар

- Данас је Савиндан, празник у спомен на великог српског просветитеља и заштитника школства Светог Саву, оца српске државотворности, првог српског архиепископа, утемељивача српске дипломатије, књижевности, законодавства, здравства. Прва прослава Светог Саве као школског патрона одржана је 1812. у Земуну, одакле се брзо проширила у све делове српства. Химна Светом Сави први пут је изведена 1839. у Сегедину, а за школску славу у кнежевини Србији Савиндан је проглашен у јануару 1840. Најмлађи син великог жупана Стефана Немање, рођен као Растко Немањић, као младић је 1192. отишао у Свету Гору и замонашио се у руском манастиру Свети Пантелејмон, а после очеве смрти 1200, водио је државну политику с братом, краљем Стефаном Првовенчаним. У Никеји је 1219. од ромејског (византијског) цара Теодора I Ласкариса и васељенског патријарха Манојла I Харитопула издејствовао аутокефалност (самосталност) српске цркве и српску архиепископију, за чије је седиште одредио манастир Жичу. Српске земље поделио је на десет епископија. У Рашкој је било осам епископија - Жича, Рас, Топлица, Моравица, Дабар, Будимље, Хвосно и Призрен, једна у Зети (на Михољској Превлаци у Бококоторском заливу) и једна у Захумљу (Стон на Пељешцу). Архиепископија и посебно најзападније епископије на Превлаци и у Стону биле су главна брана агресивном папству које се учврстило на Балканском полуострву после Четвртог крсташког рата од 1202. до 1204. С путовања по Блиском истоку донео је велике светиње - делове Часног крста, део Христовог трновог венца, игуманско жезло које му је пророчанством оставио Свети Сава Освећени из Палестине, икону Богородице Тројеручице, ношену у бојевима испред војске до пропасти српске средњовековне државе. Веома образован, написао је манастирске типике (монашки устави) - Карејски, Хиландарски и Студенички. Капитални значај имао је његов превод с грчког "Шесте новеле" светог цара Јустинијана Великог - коју је очистио од каснијих неправославних додатака - основни православни политички и државно-правни документ у којем је објашњена идеја симфоније (сагласје) цркве и државе. "Шеста новела" (Законоправило или Крмчија, од речи крма - управљање) са српског је преведена на језике осталих православних народа. Симбол симфоније је двоглави орао и први српски двоглави орао представљао је Светог Саву и његовог брата светог краља Стефана Првовенчаног (свети Симон). У православној цркви Светог Саву називају и Равноапостолни (раван апостолима) и Миротворац, јер је 1208. у манастиру Студеница над мртвим очевим телом које је пренео са Свете Горе измирио браћу Вукана и Стефана и тако зауставио грађански рат који је под притиском римокатоличке цркве започео Вукан, а дипломатским мисијама уносио је мир и међу балканске народе. Његов култ је веома снажан код свих православних народа Балкана и у Русији. У делу "Живот Господина Немање" (Свети Симеон) описао је очев живот. Заједно с њим, у јуну 1198. од ромејског цара Алексија III Анђела издејствовао је хрисовуљу на основу које је подигао манастир Хиландар, учинивши га центром српског црквеног и књижевног живота.

1756. - Рођен је Волфганг Амадеус Моцарт, аустријски композитор, један од највећих музичких стваралаца у свету. Већ у раном детињству афирмисао се и као композитор и као извођач на чембалу и другим инструментима. Веома плодан, нарочито се истакао у опери, али је компоновао и велики број симфонија, других оркестарских композиција, концерте за многе инструменте, камерну музику, мису, недовршени "Реквијем" и др. Дела: опере "Чаробна фрула", "Фигарова женидба", "Дон Хуан", "Отмица из сараја"...

1777. - Рођен је српски монах и писац Лукијан Мушицки, управник манастира Шишатовац, чије су песме, надахнуте родољубљем, хуманизмом и просветитељским идејама, имале велики утицај на савременике, нарочито "Глас харфе шиштовачке". Смењен је с дужности управника Шишатовца јер његове идеје нису биле по вољи митрополита Стефана Стратимировића. Одушевљавао се Доситејем Обрадовићем и био пријатељ Вука Караџића.

1832. - Рођен је Карол Луис (право име Ч. Л. Доџсон), енглески математичар и писац. Дела: "Алиса у земљи чуда", "Кроз огледало" и друге приповетке намењене деци. Одликује се хумором и фантастиком, те је постао веома цењен од литерарних стручњака и песника, нарочито надреалистичке оријентације.

1834. - Рођен је Дмитриј Мендељејев, руски хемичар. Као творац Периодног система хемијских елемената, једна је од најзачајнијих личности на пољу хемије. У многобројним и разноврсним радовима обрађивао је сва подручја хемије, али и питања физике, минералогије, филозофије, педагогије, па чак и сликарства. Проучавао је развој индустрије у Русији, нарочито угља, нафте и метала. Први је препоручио подземну гасификацију угља и хемијску прераду нафте (данашња петрохемија).

1864. - Кнез Михаило укинуо је Друштво српске словесности, због сукоба између Друштва и министра просвете, поводом бирања Гарибалдија, Чернишевског и Герцена за чланове Друштва.

1924. - Југославија је у Риму потписала пакт о пријатељству и сарадњи с Италијом и споразум којим је Ријека припала Италији.

1926. - Шкотски изумитељ Џон Берд извео је прву јавну демонстрацију телевизијског система у Лондону, изазвавши на тај начин револуцију на пољу комуникација и забаве. Иако је Берд остварио први телевизијски пренос, први програми су у свету емитовани тек пред Други светски рат, а код нас 1956. године.

1980. - Умро је српски књижевни и позоришни критичар јеврејског порекла Ели Финци, учесник Народноослободилачке борбе од 1941. После Другог светског рата, био је директор "Борбе", "Нолита", Југословенске књиге, Југословенског драмског позоришта, главни уредник часописа "Књижевност". Дела: позоришне критике у збиркама "Више и мање од живота I-V", "Стварност и илузије", студија "Дени Дидро", огледи о Мирославу Крлежи, Аугусту Цесарцу, Јовану Скрелићу, Ђорђу Јовановићу, Бранимиру Ћосићу, Марину Држићу.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Uto Jan 27, 2009 10:20 pm
Dogodilo se na današnji dan - 28. januar

1812. - Rođen je srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je delo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Otomanskom carstvu. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kraj Kragujevca i prezime je uzeo po nazivu rodnog mesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio je prvi starešina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je posle abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbeglištvo. Po povratku u otadžbinu, od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih dela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smenjen pod pritiskom Rusije, iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih dela 1858. i najzaslužniji je bio za odluku Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića, 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.
Na današnji dan Garasanin
1857. - Rođen je srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Dela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".
Na današnji dan StojanProtic
1886. - Umro je srpski pisac i političar Jovan Subotić, pobornik srpskohrvatskog jedinstva i slovenske solidarnosti. U Pešti je doktorirao filozofiju i pravo, a zatim kao advokat i urednik "Letopisa Matice srpske" učestvovao u političkom životu Ugarske, Hrvatske i Vojvodine. Dela: zbirke pesama "Lira", drame "Herceg Vladislav", "Nemanja", "Zvonimir", tragedije "Miloš Obilić", "Kraljica Jakinta", ep "Kralj Dečanski", roman "Kaluđer", autobiografija "Život dr Jovana Subotića".
Na današnji dan Jovan_Subotic
1887. - Rođen je Artur Rubenštajn, pijanista, jedan od najvećih majstora klavira 20. veka. Bio je učenik Brajthaupta i Paderevskog. Priređivao je koncerte po celom svetu i isticao se kao tumač Šopena i savremnih španskih kompozitora.

1917. - Američke trupe povučene su iz Meksika posle 11 meseci uzaludne potrage za Pančo Vilom, meksičkim revolucionarom optuženim za seriju krvavih napada u Novom Meksiku.

1939. - Veliki engleski pesnik Vilijam Batler Jejts preminuo je u 74. godini. Njegovo pesništvo bilo je kosmopolitsko, sa naročitim osloncem na helensku i vizantijsku simboliku, istovremeno duboko vezano za irsko tlo i keltsku tradiciju, kao i za neposredne aktuelnosti vremena u kojem je živeo. Predstavlja redak spoj sirove snage i visoke intelektualne refleksije, tradicionalnosti i neposredne dnevne angažovanosti, te je i danas uzor mnogim pesnicima mlađe generacije. Rano je došao i do međunaronog priznanja, dobivši Nobelovu nagradu 1923. Osim poezije, veoma su značajni i njegovi pozorišni komadi, u stihu i prozi, sa temama iz keltske mitologije.
Na današnji dan V45183p0
1986. - Američki šatl "Čelendžer" (Challenger) uzleteo je iz Kejp Kanaverala na Floridi i posle 73 sekunde eksplodirao. Milioni ljudi su posmatrali ovu tragediju u direktnom prenosu na televiziji. Nije bilo preživelih. U sedmočlanoj posadi bila je i 37-godišnja učiteljica Christa McAuliffe, koja je trebalo da bude prvi običan građanin SAD-a koji će se naći u kosmosu. Iako se kasnije utvrdilo da je razlog eksplozije bio tehničke prirode, NASA u toku naredne dve godine nije slala astronaute u kosomos.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Sre Jan 28, 2009 9:33 pm
29. januar

- Danas je praznik Svetog apostola Petra - Časne verige. Na ovaj dan spominje se sveti apostol Petar zbog veriga u koje je bio okovan po naredbi cara Iroda. U njegovoj tamnici pojavi se anđeo i verige spadoše sa Petra (Del. ap. 17, 7). Te verige hrišćani su sačuvali koliko zbog uspomene na svetog Petra, toliko i zbog njihove isceliteljske moći. Priča se da su se mnogi bolesnici izlečili samo dodirnuvši verige (kao i ubrus apostola Pavla - Dela apostolska 19, 12). Patrijarh jerusalimski, sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdokiji, prognanoj ženi cara Teodosija mlađeg. Carica ih je prepolovila, pa je jednu polovinu poslala crkvi Svetih apostola u Carigrad, a drugu polovinu dala svojoj ćerki Evdoksiji, ženi Valentijanovoj, u Rim. Evdoksija je sazidala crkvu sv. Petra i položila u nju ove verige, kao i one kojima je svetitelja u Rimu okovao imperator Neron.

1412. - Srpski despot Stefan Lazarević potpisao je zakon o rudarstvu, jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrednost prelazila nacionalne granice, kao i deo statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji.
Na današnji dan Stephen_lazarevic

1837. - Veliki ruski pesnik romantičar, koji se, međutim, smatra i začetnikom realističkog pravca u ruskoj književnosti, Aleksandar Sergejevič Puškin, poginuo je u dvoboju do kojeg je došlo usled neprestanih spletki najvišeg ruskog društva protiv pesnika. Stojeći na početku ruskog realizma, Puškin je odmah dao roman, i to u stihovima, "Evgenije Onjegin". U oblasti drame, njegov "Boris Godunov" predstavlja značajno delo ne samo ruske dramske literature nego i svekolikog ruskog realizma. Kada je reč o Puškinovom dramskom stvaralaštvu, ne bi trebalo zaobići ni dramu "Mocart i Salijeri". Puškin je pisao i poeme ("Cigani", "Poltava", "Bakarni konjanik"), pripovetke ("Kapetanova kći", "Stanični nadzornik"...), ali čini se da je ovaj pangenijalni ruski duh nenadmašan ipak pre svega u oblasti lirske poezije; pomenimo samo njegova najčuvenija lirska ostvarenja: "Voleo sam vas...", "Posvećeno*** (A. P. Kern)", "Zimsko veče", "Zimski put", "Prorok", "Sužanj", "Arion", "Taljige života", "Podigoh spomenik", "Eho", "Oprosti snove ljubomorne moje..."
Na današnji dan Puskin

1860. - Rođen je Anton Pavlovič Čehov, ruski pripovedač i dramski pisac, poslednji izdanak velike ruske književnosti 19. veka koja je dala jednog Puškina, Ljermontova, Gogolja, Gončarova, Tolstoja, Dostojevskog, ali i začetnik moderne ruske i evropske tradicije na polju pripovetke i na polju drame. Pozorišnoj publici Čehov se predstavlja jednočinkama (vodviljima), među kojima su najpopularniji bili "Medved" i "Prosidba"; piščev prelaz sa jednočinki na drame, koji vremenski odgovara njegovom prelazu sa kratke priče na pripovetku ("Stepa", 1888), označen je prikazivanjem drame "Ivanov". Pa ipak, mesto u istoriji svetske drame Čehovu je obezbedila tek saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom pod rukovodstvom najvećeg reformatora pozorišta Stanislavskog. Tada su izvedene i drame koje su obeležile razvoj pozorišne umetnosti u 20. veku: "Galeb", "Ujka Vanja", "Tri sestre" i "Višnjik". Smatra se da je saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom neobično odgovarala Čehovu, jer se u tom pozorištu negovao nov stil režije i glume, lišen patetike izraza i zasnovan na uživljavanju, stil zahvaljujući kojem je Čehov uspeo da ovaploti svoje originalne teorijske postavke. Čini se da je u istoriji književnosti malo dela koja poput Čehovljevih do te mere ostavljaju utisak jednostavnosti, a pri tom su nadasve misaono i emotivno duboka. Pripovetka kakvu je pisao Čehov bitno se razlikuje od one koja se, pre svega pod uticajem Poa i Mopasana, uobličila u 19. veku. Izvesno je, međutim, da se pripovetka kao književna vrsta sve do današnjih dana razvijala u znaku Čehova. Tačnije, pripovetka do Čehova vodila je gotovo po pravilu ka nekom događaju ili obrtu u radnji i obavezno imala tzv. poentu. Čehovljeva priča bezmalo je, međutim, lišena zapleta i radnje u tradicionalnom smislu, oni su tek nagovešteni, a težište je na prikazivanju unutrašnjeg čovekovog sveta, dok, s druge strane, često kao da nema pravog završetka. Čehov je bio besprekoran stilista: njegovoj umešnosti sažimanja i "rečite konciznosti" teško je naći ravnu u svekolikoj istoriji svetske književnosti. Pomenimo njegove najčuvenije kratke priče i pripovetke: "Mala šala", "Tuga", "Kaštanka", "Debeli i mršavi", "Činovnikova smrt", "Anjuta", "Događaj", "Vanjka", "Dečurlija", "Konjsko prezime", "Stepa", "Paviljon broj 6", "Dama s psetancetom", "Kuća s mezaninom", "Ogrozd", "Dušica"...
Na današnji dan Cehov_anton

1896. - Emile Grubbe je prvi lekar koji je upotrebio zračenje za lečenje raka dojke.
Na današnji dan Grubbe

1934. - Rođen je srpski pesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svet, opsednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom, umetnik koji je sebe smatrao unukom nadrealista i nastojao da u svom pesničkom postupku izmiri simbolističku i nadralističku poetiku.. Počeo je da piše još kao srednjoškolac u rodnom Nišu i 1957. godine objavio je prvu zbirku pesama "Uzalud je budim", nazvanu po istoimenoj pesmi, koju je sam pesnik smatrao svojom pesmom nad pesmama, sumnjajući u to da ikada može napisati lepšu, a bio je "pun neskromnih snova"... Uspešno je završio filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke pesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme", "Smrću protiv smrti" (s Blažom Šćepanovićem).
Na današnji dan V45299p0
1999. - Kontakt grupa pozvala je Srbe i Šiptare da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.
MustraBecka
MustraBecka
Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Čet Jan 29, 2009 4:19 pm
30. januar

Na današnji dan 1948. godine ubijen je indijski državnik Mohandas Karamčand Gandi, nazvan "Mahatma" (velika duša), vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti zemlje, za koju se borio čitavog života. U Nju Delhiju ga je ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u Engleskoj 1891. od 1893. do 1914. predvodio je u Južnoj Africi tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Gandijeva doktrina, koju je usvojio Indijski Nacionalni Kongres, partija koja je predvodila borbu za nezavisnost, manifestovala se pasivnim otporom. Sam Gandi, koji je asketski živeo, često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast bila nemoćna. Uživao je ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao je simbol borbe naroda te velike zemlje za nezavisnost.

1648. - Potpisivanjem ugovora u Minsteru okončan je osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske (Holandija), izazvan nametanjem rimokatolicizma od strane Španaca. Španija je u oktobru iste godine konačno prinuđena da prizna nezavisnost Holandije. Ta zemlja će ubrzo postati primer privrednog i kulturnog procvata.

1649. - Engleskom kralju Čarlsu I Stjuartu, čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat, odrubljena je glava na osnovu presude revolucionarnog suda. Obrazloženje je bilo da je kriv zbog izdaje - odnosno tajnih pregovora sa Škotima. Pod pritiskom, on je 1628. objavio "Peticiju o pravima", garantujući prava Parlamenta kao i lične slobode građana, ali tu obavezu nije poštovao. Parlament je 1640. odlučio da o poreskim pitanjima odlučuje to telo, a ne kralj, što je takođe bio predmet spora. Njegov režim srušila je revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela, čije su snage potukle kraljevsku vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645. Čarls I je nakon tih poraza prebegao u Škotsku, ali su ga 1647. predali Kromvelovim snagama. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčena svetina pobila je poslanike nove republike. Posle obaranja Kromvela, monarhija je obnovljena 1660. Vreme republike (Kromvela) u istoriji Engleske zapamćeno je kao period strahovlade.

1835. - Predsednik SAD Endrju Džekson preživeo je prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

1882. - Rođen je američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsednik SAD od 1932. do 1945. Četiri puta biran je za šefa države, jedini u američkoj istoriji. Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri godine potom prvi put predsednik SAD, u vreme velike privredne krize koju je ublažio politikom poznatom kao "Nju dil". Politiku "velike batine" prema latinoameričkim zemljama zamenio je politikom "dobrog susedstva", a sa Sovjetskim Savezom je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli, slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu veroispovesti. Iste godine njegovom zaslugom usvojen je Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svetskom ratu. Drugi put je za predsednika izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao pošto je umro u aprilu 1945.

1889. - Austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Karl Jozef Rudolf Habzburg i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera izvršili su samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u Majerlingu.

1927. - Rođen je švedski državnik Ulof Palme, šef vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do 1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini postao je šef stranke i predsednik vlade. Odlučno se protivio vojnoj intervenciji SAD u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale više puta je rukovodio mirovnim misijama UN, poput rešenja sukoba Irana i Iraka, ili Radne grupe o Južnoj Africi.

1933. - Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg naimenovao je Adolfa Hitlera za kancelara. U toj vladi nalazila su se još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio ne istomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvoren put nacističkoj diktaturi.

1937. - Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski, svetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne originalnosti i maštovitosti. Titulu omladinskog šahovskog prvaka sveta osvojio je 1955, a 1961. prvi put je postao šampion Sovjetskog Saveza. Prvi put se borio za titulu prvaka sveta 1966. ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svetski prvak postao je tri godine docnije, pobedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je izgubio u dvoboju s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom, koji ga je 1972. u Rejkjaviku pobedio sa 12,5:8,5.

1937. - Rođena je engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv, koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta. Filmovi: "Morgan", "Mornar iz Gibraltara", "Kamelot", "Uvećanje", "Juriš lake konjice", "Usamljenost trkača na duge staze", "Izadora Dankan", "Demoni", "Marija kraljica Škotske", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Džulija" (Oskar), "Agata", "Vagner", "Bostonci".

1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo otpočelo je u Drugom svetskom ratu prvo danonoćno bombardovanje Berlina.

1948. - Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preleteo 285 metara. Godine 1905. proizveli su avion koji je preleteo 39 kilometara. Braća Rajt su 1909. osnovala "Ameriken Rajt kompani" za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili su prvi borbeni avion "Signal Korps I".

1957. - UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita politiku aparthejda.

1964. - U Sovjetskom Savezu su prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite - "Elektron 1" i "Elektron 2".

1967. - Papa Pavle VI susreo se s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.

1968. - U Vijetnamskom ratu počela je jednomesečna ofanziva nazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom severno vijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su severno vijetnamske trupe i južno vijetnamski gerilci napali Sajgon i više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu. "Tet" se smatra prekretnicom u ratu - pošto je navela vladu SAD da počne da razmišlja o povlačenju iz Vijetnama.

1972. - Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za građanska prava u gradu Londonderi.

1972. - Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

1995. - U eksploziji automobila-bombe koji su u Alžiru aktivirali islamski teroristi poginulo je najmanje 20 ljudi.

2000. - Kenijski "Erbas 310" na letu Lagos-Najrobi srušio se u more, što je preživelo samo 10 od 179 putnika i članova posade.

2002. - Na zajedničkoj sednici Predstavničkog doma i Senata, predsednik SAD Džordž Buš okarakterisao je Irak, Iran i Severnu Koreju kao "osovinu zla".

2005. - U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu - prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.

2007. - U borbama pored iračkog svetog grada Nadžafa ubijena su 263 pobunjenika dok je preko 500 zarobljeno u jednom od najžešćih sukoba od početka američke invazije na Irak 2003. Lider pobunjeničke grupe, samozvani Mahdi (neka vrsta mesije u islamu) takođe je stradao, dok je njegova grupa "Nebeskih vojnika" razbijena.

2007. - Umro je Sidni Šeldon, američki književnik, autor niza bestseler romana. Šeldon je, pre nego što se u pedesetim godinama života posvetio pisanju romana o snažnim ženama koje pobeđuju u neprijateljskom svetu nemilosrdnih muškaraca, osvajao nagrade za doprinos brodvejskom pozorištu, filmu i televiziji.

2008. - Britanski "Opinion risrč biznis" (ORB) saopštio je da je Više od milion Iračana izgubilo život kao rezultat konflikta u toj zemlji, od početka rata koji su povele SAD 2003. Istraživanje koje je sprovela nevladina organizacija ORB pokazalo je da je više od 20 odsto ljudi u Iraku imalo najmanje jedan smrtni slučaj u porodici kao posledicu rata koji je započeo 2003. godine.
Sponsored content

Na današnji dan Empty Re: Na današnji dan

Nazad na vrh
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu